poduzetnici
Sudionici panela o financiranju malih i srednjih poduzetnika / Izvor: HUP

“Nikad više novaca poduzetnicima nije bilo na raspolaganju. Mnoštvo je programa za financiranje i poticanje za koje poduzetnici i ne znaju. Ako i znaju, pitanje je žele li uopće kredit ili potporu. Iz poduzetničke perspektive, glavno je pitanje: Što je to što bi me danas potaknulo na razvoj poslovanja?”, izjavio je Vitomir Lučić, direktor tvrtke Boost i poslovni savjetnik, na panelu “Financiranje mikro, malih i srednjih: Gdje je kapital za razvoj poduzeća”, koji su u utorak organizirali HUP i HUB.

Na postavljeno pitanje Lučić je ponudio i odgovor: “Rasterećenje ide presporo. Bavimo se manjkom radnika, pa moramo davati veće plaće što nam povećava trošak rada. Pitanje je možemo li taj povećani trošak kompenzirati rastom prihoda.”

Lučić je dodao da jako mnogo poduzetnika preživljava od danas do sutra, bez strateškog promišljanja.

“Poduzetnici se previše bave operativnim poslovanjem. Svaki zahtjev za poslovnim planom, kojeg danas svi traže, od banaka do davatelja potpora, doživljavaju kao maltretiranje”, uvjeren je Lučić.

Predstečajevi uništili mala i srednja poduzeća

Na pogubnost prevelikog poreznog opterećenja i predstečajeva za male i srednje poduzetnike (MSP) upozorio je Boris Centner, član Uprave Erste banke. Podsjetio je da u predstečajevima MSP-ovi najviše stradaju jer im se potraživanja otpisuju u sto postotnom iznosu.

“Predlažem da se promijeni zakon tako da se u predstečajevima malim poduzetnicima osiguraju potraživanja i isplate u cijelosti isplate ako ona ne prelaze 100 tisuća kuna. Sljedeći razred bi mogao biti do pola milijuna kuna potraživanja uz 75 posto naplate. I za banke je to dobro jer bi se tako povećalo preživljavanje poduzeća”, rekao je Centner.

Njegov drugi prijedlog odnosio se na porezno rasterećenje i to uvođenjem flat taxa, odnosno snižavanjem najviše stope poreza na dohodak.

“To nije pogodovanje bogatijima, kao što se često misli. Naši poduzetnici zbog previsokog poreza na dohodak sve češće tvrtke registriraju u susjednim zemljama, Srbiji, Mađarskoj ili Rumunjskoj, gdje su porezi niži. Uz niže stope, vratili bi se u Hrvatsku, a poreza bi se ubralo više nego uz sadašnje stope”, uvjeren je Centner.

poduzetnici
S današnjeg panela o financiranju malih i srednjih poduzeča / Izvor: HUP

Raste kreditiranje malih poduzetnika

Podaci o rastu kreditiranja, koje je iznio analitičar Velimir Šonje, autor HUB-ove analize o kreditiranju mikro, malih i srednjih poduzeća, pokazuju da se tržište kredita poduzećima oporavlja unatoč prošlogodišnjem zastoju zbog krize u Agrokoru.

Poslovni bankari očekuje se da će vrijednost novoodobrenih kredita u 2018. opet prijeći 60 milijardi kuna zbog lakših kreditnih uvjeta i pada kamatnih stopa.

Šonje je kazao da se gotovo 50 posto iznosa novih kredita odnosi na kreditiranje malog i srednjeg poduzetništva. Dodao je da krediti do dva milijuna kuna neprekidno rastu, što znači da banke prepoznaje prilike i u tom segmentu. I drugo, opet se više traže krediti s valutnom klauzulom, za razliku od lani kada su se preferirali kunski krediti.

Dugotrajne procedure

Usprkos dostupnijim kreditima, male i srednje poduzetnike najviše muče dostupnost kapitala, njegova cijena (Zdenko Adrović, direktor HUB-a rekao je da se najbolja poduzeća zadužuju uz kamatnu manju od dva posto, ali to se odnosi na srednje velika poduzeća) te brzina donošenja odluka.

“Odluke o kreditiranju često se čekaju između tri i šest mjeseci, što je za poduzetnike predugo. Osim toga, često više institucija ocjenjuje jedan projekt prema istim kriterijima, što samo komplicira i produžuje proceduru”, upozorio je Ivan Bračić, predsjednik Udruge malih i srednjih poduzetnika Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).

U cijeloj priči najvažnija su pitanje kolaterala, kvalitete garantne sheme i programa poticaja, složili su se sudionici panela.

Napokon inovacijski vaučeri

Državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta Nataša Mikuš Žigman kazala je kako programi za poduzetnike pokazuju najbolje rezultate, pa će za te program u 2019. zatražiti dodatna sredstva.

“Trenutačno je otvoreno više od 20 poziva za bespovratna sredstva, a do kraja ove godine raspisat ćemo još 13 poziva. Dosad smo ugovorili oko 1.800 projekata vrijednih oko 2,5 milijarde kuna. Danas smo otvorili i natječaje za inovacijske vaučera na kojem mali i srednji poduzetnici mogu dobiti vaučere u vrijednosti od 10 do 75 tisuća kuna. Ukupna vrijednost tog programa je 50 milijuna kuna”, izvijestila je Mikuš Žigman.

Mikrokreditiranje loše riješeno

Marijana Oreb, članica Uprave HAMAG-BICRO, kazala je kako broj zahtjeva za mikrokreditiranjem preko Hamaga raste tolikom brzinom da ih u Hamagu ne stignu sve ni obraditi. HAMAG-BICRO je već dvaput povećavao ukupni budžet za mikrokreditiranje. Poduzetnici u tom programu mogu dobiti do 50 tisuća eura.

Prepreka većem mikro kreditiranju su kolaterali, ali i zakonske odredbe prema kojem su programi mikrokreditiranja rascjepkani po županijama, upozorila je Slavica Singer iz Ekonomskog fakulteta u Osijeku.

“Rascjepkanost po županijama jednostavno je loša, to je premalo tržište. Poslove mikro kreditiranja trebalo bi legalizirati za područje cijele Hrvatske”, upozorila je Singer i dodala da se poslovne banke ne bi trebale baviti mikro kreditiranjem jer onda one nameću svoje uvjete i visoke kolaterale.

Pročitajte i ovo:
INTERVJU Slavica Singer: Politika je najveća prepreka razvoju poduzetništva