pomorsko dobro
Foto: Pixabay

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture priprema novi Zakon o pomorskom dobru na temelju kojeg bi se u roku od tri godine konačno odredile granice pomorskog dobra, a ono upisalo u zemljišne knjige. Nakon toga bi se legalizirali objekti koji su pomorska infrastruktura, a izgrađeni su na moru, dok bi se ostali, poput kuća za odmor, morali ukloniti, piše Novi list.

Hrvatska država nije uspjela utvrditi granice pomorskog dobra duž cijele obale ni gotovo tri desetljeća od svoje samostalnosti, pa ono nije upisano ni u zemljišne knjige niti u katastar. Sve ove godine nije spriječila ni ilegalnu gradnju na pomorskom dobru, podsjeća list.

Objekti koji predstavljaju infrastrukturu nelegalno su izgrađeni, ali nemaju rješenje o rušenju Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja. Prema najavama Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, nakon što se utvrde granice pomorskog dobra, ti bi se objekti ucrtali u katastar te bi ostali u općoj uporabi.

Oko 20 tisuća nelegalnih lukobrana i pristaništa

U nadležnom Ministarstvu su izjavili da trenutačno ne mogu sa sigurnošću reći koliko takvih objekata ima duž hrvatske obale. S obzirom na stanje i upise u katastar, procjenjuju da bi ih moglo biti oko 20 tisuća.

“Riječ je o velikom broju molova, manjih pristana, lukobrana i sličnih objekata infrastrukture, koji su izgrađeni kroz godine i dosad se nisu katastarski evidentirani i u osnovi predstavljaju nelegalne građevine”, citira Novi list izvore iz Ministarstva mora.

Dodaju i da je velik dio takvih građevina u lošem stanju i predstavlja opasnost za sigurnost ljudi, a nije ih moguće održavati s obzirom na to da nisu legalni.

“S jedne strane postoji odgovornost za održavanje pomorskog dobra u općoj upotrebi, dok s druge strane nije moguće ishoditi potrebne dozvole sukladno propisima koji uređuju prostorno uređenje i gradnju za uređenje takvih građevina infrastrukture”, kažu iz Ministarstva.

Naglašavaju da graditelji takvih građevina neće imati nikakvih prava s naslova gradnje takvih objekata, već će ostati pomorsko dobro u općoj upotrebi.

Ne zna se koliko je kuća na pomorskom dobru

Koliko je objekata koji neće moći biti legalizirani, primjerice kuća za odmor, apartmana, terasa koji su završile na pomorskom dobru ili privatnih dvorišta, u nadležnom Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja nije moguće saznati.

Na upit koliko je prema podacima, koje ima Ministarstvo graditeljstva, nelegalnih objekata izgrađeno na pomorskom dobru, koliko je od toga kuća za odmor i koliko je doneseno rješenja za rušenje, iz Ministarstva su odgovorili da “građevinska inspekcija ne vodi evidenciju inspekcijskih rješenja po posebnim područjima”, piše Novi list.