porezni
Gordana Deranja, predsjednica HUP-a / Izvor: HUP

HUP Skor, kojim se mjere rezultati reformi u 12 područja i uspoređuje ih s rezultatima zemalja Nove Europe, u prvom je polugodištu pao za jedan bod u odnosu na godinu ranije. Sada on od mogućih 100 bodova iznosi 37, daleko manje nego u Mađarskoj, koja je s 44 boda druga najlošija po uvjetima poslovanja u EU10. Estonija je sa 69 bodova prva i najkonkurentnija članica EU10.

“I dalje smo najgora članica Europske unije. Umjesto da se traži prostor za veća rasterećenja tvrtki i građana proračun nam nastavlja rasti. Očito iz velike krize nismo ništa naučili.

>> Doing Business: Kako je Hrvatska u dvije godine potonula za 18 mjesta

Kao država i dalje nastavljamo trošiti više nego što zarađujemo. Samo smo dio skupih kredita sada zamijenili sredstvima iz EU fondova i ta sredstva su jedini razvojni moment proračuna za 2019. U njemu nema naznaka nikakvih ozbiljnih reformi i to je ono što nas sve treba brinuti”, rekla je Gordana Deranja, predsjednica HUP-a komentirajući rezultate HUP Skora.

Hrvatska rekorder pod udjelu prihoda opće države u BDP-u

Najveći vidljivi napredak ostvaren je kod fiskalne konsolidacije gdje je broj bodova s prošlogodišnjih 54 narastao na 56 u ovoj godini (što je broj bodova veći, zemlja je konkurentnija). Kako je pojasnio Velimir Šonje, direktor Arhivanalitike i autor analize HUP Skor, napredak se prije svega može zahvaliti ostvarenom proračunskom suficitu.

Ali, porezni teret i dalje je prevelik – u odnosu na pretkriznu godinu opterećenje gospodarstva kroz poreze i doprinose poraslo je za 2,5 postotna poena, odnosno za gotovo 11 milijardi kuna.

Ukupni prihodi opće države u BDP-u lani su dosegnuli 45 posto, a Hrvatska među svim zemljama Nove Europe ima najviši omjer prihoda opće države i BDP-a, izračunao je Šonje.

“Rast opterećenja imao je strukturnu narav i porezna reforma na to nije bitno utjecala. Treba se vratiti tamo gdje smo bili kada smo brže rasli”, naglasio je Šonje.

porezni
Izvor: HUP

Porezno opterećenje raste još od Milanovićeve vlade

Glavni direktor HUP-a Davor Majetić dodao je da je Hrvatska od svih promatranih zemalja najlošija upravo po opterećenju rada.

“Opterećenje raste od vremena vlade Zorana Milanovića. Plenkovićeva vlada je samo zaustavila i stabilizirala taj trend, ali nije rasteretila gospodarstvo. Još uvijek plaćamo gotovo 11 milijardi više nego prije krize”, rekao je Majetić.

Dodao je kako su poslodavci očekivali da će se Vlada ugledati na Sloveniju koja već četiri godine ne povećava proračunske rashode te da će rashodna strana našeg proračuna neće rasti i u 2019. godini.

“Analizirali smo poslovanje naših poduzeća i uvjete u kojima posluju u Hrvatskoj s onima u Austriji i ustanovili da bi hrvatska poduzeća, s performansama koje imaju bila puno konkurentnija da posluju u Austriji. Ne tražimo mi nikakve dodatne povlastice, već samo da država odradi svoj dio posla. Jedan od brzih i efikasnih mjera je rezanje parafiskalnih nameta. Oni su svi evidentirani i zna se da se odmah može srezati 1,5 milijardi kuna nameta”, istaknuo je Majetić.

Hrvatska nema konkurentsku prednost ni u jednom području

Niti jedan skor u 12 područja ne prelazi dvije trećine maksimalne vrijednosti, što znači da Hrvatska nema izrazitu konkurentsku prednost u nekom području.

Osim kod fiskalne konsolidacije, najveći vidljivi napredak ostvaren je kod produktivnosti i konkurentnosti (s 34 na 45) te kod ponude kapitala (s 36 na 42). Ocjena HUP Skora obrazovnog i mirovinskog sustava i dalje je “u crvenom”, ali je zadržan na 26, dok je pravosuđe na 33 od mogućih sto bodova.

Problem pravosuđa i slabih institucija Majetić i Deranja su danas posebno isticali. Majetić kaže da problem s lošom poduzetničkom klimom ne proizlazi iz kulture i mentaliteta, nego prvenstveno iz slabih institucija.

Najveća negativna promjena je pad skora investicijskih i poslovnih barijera (s 35 u 2017. na 23 u 2018.), slijedom rasta troškova osnivanja poduzeća i povećanja broja procedura za dobivanje građevinskih dozvola te u javnoj administraciji zbog naglog rasta broja dana potrebnih za pokretanje posla.

Zbog nedostatka radnika upitan gospodarski rast

Područja opterećenja gospodarstva (19) i tržište rada (22) se iz godine u godinu pokazuju kao kritični. U HUP-u ponovo ističu da ozbiljan deficit radne snage može ugroziti i ovakav rast kakav sada imamo. Naglasili su kako nema nikakvih naznaka da je Vlada spremna mijenjati Zakon o radu i reformirati tržište rada.

>> Oporezivanje plaća: ICT-ovci predložili 5 malih mjera za velike promjene

I Deranja i Majetić ističu kako je stanje na tržištu rada zaista je teško, kvalificirane radne snage nema dovoljno, a pritisak na rast plaća je velik. U ovom je trenutku nepopunjeno oko 30.000 radnih mjesta. Deranja primjećuje kako je problem u tome što poslodavci sa sadašnjim opterećenje nemaju prostor za daljnje i bitnije povećanje plaća bez da ugroze održivost poslovanja.

“Sve ono na što HUP Skor ukazuje kao na neuralgične točke ponavlja se iz godine u godinu – opterećenje gospodarstva, tržište rada, zdravstveni, obrazovni i mirovinski sustav, pravosuđe. Spori smo, a promjene koje provodimo ne idu dovoljno duboko i široko da bi se mogle zvati reformama. Zbog toga su i njihovi dosezi ograničeni, a mi kada se usporedimo s drugim zemljama ostajemo iza njih, zarobljeni na dnu Europske unije”, zaključio je Majetić.

Pročitajte i ovo:
Kako spriječiti kolaps Hrvatske? Evo što kažu poduzetnici