troškova
Foto: Fotolia

Vlada ubrzano radi na mjerama kojima će opet otpisivati dugove građana koji su niži od 20 tisuća kuna, a dužnici blokirani dulje od tri godine. Najveća novost odnosi se na uvođenje tzv. ubrzanih stečajeva, osobnih bankrota, koje bi provodila Fina po službenoj dužnosti i to prema dva modela.

Prema jednom, ako dužnik nema nikakve imovine, stečaj bi se, slično kao i kod poduzeća, odmah otvorio i zatvorio, a dugovi bi se izbrisali. Prema drugom, ako dužnik ima imovine, morao bi je predati povjereniku koji bi tu imovinu prodao i namirio dužnike u iznosu vrijednosti prodane imovine.

Oko 106.600 građana blokirano je zbog duga do 10 tisuća kuna, a još 63.632 zbog duga koji ne prelazi 25.000 kuna. Njihov ukupan dug iznosi gotovo 1,5 milijardi kuna, s time da ‘mali dužnici’, s dugom do 10 tisuća duguju ukupno oko 400 milijuna kuna.

U Ministarstvu financija i Ministarstvu pravosuđa, procjenjuju da bi novim mjerama bilo obuhvaćeno nešto više od 80.000 građana s dugom manjim od 20.000 kuna, objavili su mediji. Po aktualnom zakonu, za dug manji od 20 tisuća kuna ne može se izgubiti jedina nekretnina.

Trenutno kroz stečaj prolazi 1.153 građana, od kojih su troje obrtnici ili obavljaju samostalnu djelatnost. Njihov ukupan dug iznosi 825,6 milijuna kuna, objavila je Fina.

Najavljene mjere, iako još neslužbene i nedovoljno razrađene, digle su na noge Udrugu Blokirani koja je koja ih je ocijenila – veleizdajom.

“Preko 300.000 insolventnih kućanstava blokirano je od 2013., a 150 tisuća kućanstava još iz 2011.godine kada je glavnica duga iznosila šest milijardi kuna. Danas dug iznosi 65 milijardi: 43 milijarde glavnice i još 22 milijarde kuna zatezne kamate. Više od 400 tisuća ljudi ima mjesečna primanja niža od 2.000 kuna i 30 posto hrvatskih građana živi na granici apsolutnog siromaštva. Oni nisu u stanju vraćati ni kamatu, a kamo li glavnicu”, upozoravaju u Blokiranima.

Kako smo postali jedna od najzaduženijih nacija u EU

Prisiln stečaj

Kako su neslužbeno najavili Banski dvori, za dužnike koji nemaju imovine, ne bi se trebalo puno toga promijeniti, ali bi dužnici koji imaju bilo kakvu imovinu ubuduće bez nje mogli ostati prisilno, pokretanjem stečaja po službenoj dužnosti od strane Fine.

Nepoznato je, međutim, koliko od njih posjeduje samo nekretninu u kojoj živi i koja bi bila izuzeta od prisilne prodaje, a koliko ih ima i drugu imovinu iz koje bi se mogli namiriti vjerovnici. Nejasno je i što je s građanima koji imaju dug veći od 20 tisuća kuna.

Duže od godinu dana krajem 2017. u blokadi je bilo oko 276.270 građana, 86,4 posto svih blokiranih, koji duguju ukupno oko 41,7 milijardi kuna, službeni je podatak Fine.

Oko 106.600 građana blokirano je zbog duga do 10 tisuća kuna, a još 63.632 zbog duga koji ne prelazi 25.000 kuna (Fina ne objavljuje podatke o blokiranim građanima čiji dug ne prelazi 20 tisuća). Njihov ukupan dug iznosi gotovo 1,5 milijardi kuna, s time da ‘mali dužnici’, s dugom do 10 tisuća duguju ukupno oko 400 milijuna kuna, objavila je Fina.

Stečaj sada moguć isključivo uz pristanak dužnika

Osobni stečaj sada može pokrenuti ili dužnik ili bilo koji njegov vjerovnik, ali uz izričiti pristanak dužnika. Uz zahtjev se prilaže popis imovine i obveza te dokaz o postojanju stečajnog razloga. Također, dužnik treba dostaviti i plan ispunjenja obveza koji sadrži iznos obveza, postotak umanjenja obveza, iznos za isplatu, rokove isplata te način ispunjenja obveza prema svakom vjerovniku.

U stečajnu masu ulazi cjelokupna imovina dužnika. Sud može odučiti da se nekretnina potrebna za stanovanje izuzme iz prodaje ako utvrdi da dužnik nema na raspolaganju drugi smještaj niti ga može osigurati.

Na temelju predane dokumentacije Fini, najprije se provodi izvansudski postupak s ciljem sklapanja izvansudskog sporazuma između dužnika i vjerovnika. Ako svi vjerovnici pristanu na plan ispunjenja obveza, sklapa se izvansudski sporazum koji ima učinak izvansudske nagodbe i predstavlja ovršnu ispravu.

Ako jedan ili više vjerovnika ne prihvati plan, pokreće se sudski postupak, ali opet na prijedlog dužnika. Na pripremnom ročištu razmatra se plan ispunjenja obveza, a ako se prisutni vjerovnici usuglase i prihvate plan postupak se obustavlja. Prihvaćeni plan ima učinak sudske nagodbe prema svim vjerovnicima.

U stečajnu masu ulazi sva imovina

Ako plan ispunjenja ne bude prihvaćen sud imenuje povjerenika osobnog stečaja i, ovisno o imovini dužnika, zaključuje ili nastavlja postupak. Ako dužnik posjeduje imovinu sud nalaže povjereniku da unovči imovinu u korist vjerovnika te određuje razdoblje provjere ponašanja koje ne može biti kraće od godine dana niti duže od pet godina.

U stečajnu masu ulazi cjelokupna imovinu potrošača koju je stekao do zaključenja stečajnoga postupka, kao i imovina koju stekne u razdoblju provjere ponašanja. Sud na prijedlog dužnika može odučiti da se nekretnina potrebna za stanovanje izuzme iz prodaje ako utvrdi da dužnik nema na raspolaganju drugi smještaj niti ga može osigurati.

SNAGA predlaže viši prag za ovrhe nekretnina

U petak je u saborsku proceduru svoj prijedlog izmjena Ovršnog zakona i Zakona o obveznim odnosima uputila i stranka SNAGA, uz podršku Živog zida, Mosta i HSS-a. Oni predlažu da se od ovrhe izuzme nekretnina ako glavnica duga iznosi najmanje 50 tisuća kuna.

Predložili su i zabranu ovrhe nekretnine zbog dugovanja po kreditu s promjenjivom kamatnom stopom, ako nisu ugovoreni parametri za promjenu kamatne stope, zabranu ovrhe jedine nekretnine koja nije pod teretom založnog prava te ograničenje ovrhe cijelog primanja, bez obzira na potpisane izjave o zapljeni primanja prije 17. lipnja 2008. godine.

Goran Aleksić, zastupnik SNAGA-e, kazao je da pozdravlja mjere koje je najavila Vlada jer ocjenjuje da će se tim mjerama blokiranim građanima donekle olakšati položaj, ali samo privremeno. Predviđa da će se stanje blokada vratiti na staro već nakon godine dana.

Predloženim izmjenama Zakona o obveznim odnosima bi se omogućilo ograničenje ukupnih zateznih kamata na veličinu duga, promjena redoslijeda naplate dugovanja tako da se najprije naplaćuje glavnica, pa tek potom troškovi i kamate.

“Zakoni bi se primijenili na sve ovršne postupke, bez obzira kada su i po kojem zakonu pokrenuti, ali bi se primjenjivali od dana stupanja na snagu zakona, što znači da zakoni nisu retroaktivni”, zaključio je Aleksić.