financijski
Foto: Pixabay

Dugo očekivani Zakon obavljanju studentskih poslova napokon je prošao prvi korak parlamentarne procedure. Kada stupi na snagu, unijet će velike promjene na tržištu rada, ne samo za studente već i za poslodavce koji masovno koriste pogodnosti koje im pruža zapošljavanje preko studentskih servisa.

Procjenjuje se da godišnje studentske poslove radi oko 85 tisuća studenata, a ubuduće će ih na tržištu biti znatno više. Mogućnost rada preko studentskih servisa sada, naime, dobivaju i izvanredni studenti.

Javna je tajna da su se studentski ugovori u velikoj mjeri zloporabili, odnosno da su redoviti studenti svoje ugovore prodavali izvanrednima, što je okarakterizirano kao rad na crno. Do sada nije bilo nikakvih propisa koji su jasno kažnjavali poslodavce, odnosno izvršitelje poslova, a novi zakon i to mijenja.

Studentski rad osjetno skuplji

Minimalna satnica studenata ubuduće će se računati tako da se minimalna bruto plaća podijeli sa 160. Trenutačno najmanja bruto plaća iznosi 3.439,80 kuna, što znači da minimalna satnica za studenta ne bi smjela biti niža od 21,50 kuna. Visinu najniže naknade za iduću godinu resorno ministarstvo propisivat će najkasnije do kraja studenog tekuće godine, ovisno o kretanju minimalne bruto plaće.

Za studente se radi možda i o najvećem benefitu jer su do sada studentski servisi samostalno određivali minimalne satnice.

Prema cjeniku zagrebačkog Studentskog centra, ona je iznosila 15 kuna, koliko se recimo može dobiti za rad na fotokopirnom stroju, na porti ili za čuvarske poslove. Satnice za ostale poslove nešto su više i kreću se od niskih 16 kuna za rad na telefonskoj centrali ili za čišćenje ureda, pa do najviših (35 kuna) za teške fizičke poslove. Povećanjem minimalnih satnica poskupit će i ostali poslovi.

Studentima zagarantirana isplata

U slučaju da student radi državnim blagdanom, noću, prekovremeno ili nedjeljom, ima pravo na 50-postotno uvećanje naknade za rad, navedeno je u zakonu koji je u Hrvatskom saboru prošao prvo čitanje.

Ako radi najmanje šest sati dnevno, poslodavac će mu biti dužan osigurati plaćeni odmor od najmanje 30 minuta.

Osim toga, imat će pravo i na naknadu putnih troškova, naknadu za topli obrok te druge naknade ako su ugovorom o studentskom radu dogovorene.

Za studente je važno i to što im novi zakon garantira isplatu zarađenog novca, čak ako im poslodavac ne plati ugovorom određenu naknadu. Studentski centri, naime, solidarno  odgovaraju za obveze poslodavca i dužni su studentima isplatiti ugovorenu naknadu iz vlastitih sredstava.

student servisa
Foto: Pixabay

Veće provizije

Studentski rad za poslodavce će postati skuplji ne samo zbog viših satnica. Velika novost je i da se provizija studentskih centara za posredovanje povećava za 0,5 posto, čime se ukupno njihova provizija podiže na 12,5 posto. To će poskupiti studentski rad, koji će s doprinosima iznositi oko 18 posto.

Procjenjuje se da će samo zbog skuplje provizije, uz obveze doprinose, trošak poslodavca povećati za najmanje 5,5 milijuna kuna godišnje.

Poslodavcima stroža kontrola i rigorozne kazne

Kako bi spriječila nagrizanje klasičnih radnih mjesta, Vlada je u zakon unijela odredbe koji poslodavcima zabranjuje angažiranje studenata na poslovima koje se radili radnici koji su dobili poslovno uvjetovani otkaz.

Na tim radnim mjestima poslodavci neće smjeti zaposliti studente šest mjeseci od dana dostave odluke o otkazu ugovora o radu radniku. Ako se u roku od šest mjeseci ipak pokaže potreba za zapošljavanja na to radno mjesto, ugovor o radu će najprije trebati ponuditi radniku koji je kao tehnološki višak dobio otkaz. Tek ako on odbije posao, može angažirati studenta.

Za kršenje ovih odredbi, ali i ostalih koji zadiru u prava studenata, poslodavcima prijete kazne od 100 tisuća kuna. Tako visoka kazna predviđena je za niz prekršaja, od neisplate naknade studentu u roku 15 dana od obavljenog posla pa do neistinitih podataka o neto cijeni sata posla ili količini posla.

Studentski rad je i do sada bio kontroliran inspekcijskim nadzorom, ali najčešće ne ciljanim nadzorom rada studenata nego redovitom kontrolom poslovanja poslodavca. Državni inspektori dobit će veće ovlasti pa će poslodavce koji angažiraju studente moći kontrolirati prema općim propisima koji uređuju radne odnose. U Vladi se nadaju da će to spriječiti zlouporabe instituta studentskih poslova.