AB InBev
Foto: Pixabay

Nakon što su europske institucije u ožujku ove godine odlučile zabraniti plasiranje proizvoda različite kvalitete na istoku i zapadu Europske unije, na dnevni redu dolazi problem izrazito neujednačenih cijena na zajedničkom europskom tržištu. Taj je problem aktualiziran nakon prošlotjedne odluke Europske komisije da s 200 milijuna eura kazni najvećeg svjetskog proizvođača piva, belgijsku kompaniju Anheuser-Busch InBev (AB InBev) zbog zloupotrebe dominantne tržišne pozicije.

Prema pisanju Bloomberga, odluka je, čini se, samo zagrebla po površini velikog problema jedinstvenog europskog tržišta – nemogućnosti EU da postigne cjenovnu konvergenciju. Velike razlike u cijenama pojedinih proizvoda na zajedničkom europskom tržištu možda se najbolje vidi upravo na primjeru cijene piva – u Češkoj pola litre lokalnog piva stoji manje od 60 euro centi, dok se u Irskoj cijana penje čak do 2,1 eura – što se ne može objasniti samo razlikama u razini dohodaka među članicama EU-a, sustavima oporezivanja i potrošačkim navikama.

Kako je AB InBev zloupotrijebio propise o zaštiti potrošača

AB InBev, kojeg je Komisija počela istraživati 2016., koristio je nekoliko strategija kako bi potkopao konkurente. U Belgiji je njihovo pivo Jupiler, vodeći brand s udjelom od 40 posto prodaje (po volumenu), zbog čega je mogao postizati višu cijenu nego u susjednoj Nizozemskoj, gdje je konkurencija na tržištu piva puno žešća.

Kako bi spriječio belgijska maloprodajna poduzeća da dobave piva iz susjedne Nizozemske, AB InBev je iskoristio EU propise o sigurnosti hrane. Ti propisi traže da informacije o proizvodu budu razumljive potrošačima u zemljama u kojoj se hrana prodaje, pa je belgijski pivar s Jupilerovih boca koje se prodaju nizozemskim potrošačima uklonio francusku verziju obaveznih informacija. Također je ograničio količine piva koje je prodavao nizozemskim distributerima.

“Time je kompanija nastojala spriječiti jeftiniji uvoz vlastitih brendova iz susjednih zemalja. Belgijski potrošači plaćali su višu cijenu omiljenog piva zbog AB InBev-ove smišljene strategije ograničavanja prekogranične prodaje između Nizozemske i Belgije”, izjavila je europska povjerenica za tržišno natjecanje Margrethe Vestager, objašnjavajući odluku EK.

AB InBev
Foto: Pixabay

Velike kompanije značajno utječu na razlike u cijenama

Različite cijene piva u članicama EU-a posljedice su različitih poreznih opterećenja jer su PDV i trošarine različite su od zemlje do zemlje. Međutim, cijene prije poreza su vrlo raznolike, napominje Bloomberg pozivajući se na istraživanja o razlikama u cijenama hrane u kojima su se razlike pripisivale potrošačkim navikama i razini dohotka koja je različita od zemlje do zemlje.

“Cijena piva ima negativnu korelaciju prema razini potrošnje i pozitivnu prema dohotku po glavi stanovnika. Ukratko, u bogatijim zemljama koje piju manje piva, boca lagera bit će skuplja”, napominje Bloombergov kolumnist Leonid Bershidsky i tumači kako ta dva faktora objašnjavaju, međutim, samo polovicu varijacije cijene piva prije oporezivanja.

Ostatak razlike objašnjava utjecajem nekoliko faktora, među ostalim i paneuropskom veletrgovačkom i maloprodajnom infrastrukturom, ali i uvjetima (krajolikom) tržišnog natjecanja koja oblikuje sposobnost velikih pivara da utječu na formiranje cijena, kao što je to slučaj s AB InBevom u Belgiji.

Prema njegovoj ocijeni, slučaj AB InBev pokazuje da savršeno kompetitivno tržište, koje bi trebalo u teoriji postojati na tržištu bez unutrašnjih granica kao što je EU tržište, u mnogim slučajevima ne funkcionira. U stvarnosti, cijene unutar EU značajno odstupaju.

Razlike u cijenama sve veće, iako se razlike u dohcima smanjuju

Prema podacima Eurostata za 2017., razine cijena potrošačkih dobara razlikuju se od 70 posto prosječne razine u Bugarskoj do 127 posto u Danskoj. Također, razlike u cijenama u 2017. bile su veće nego 2008., premda se od tada razina dohotka u zemljama članicama nastavila približavati (konvergirati).

Prema istraživanju poljske narodne banke, konvergencija cijena u EU bila je vidljiva prije globalne financijske krize, ali je zaustavljena 2009. godine. Autorice istraživanja, Alexandra Halka i Agnieszka Leszczynska-Paczesna, to su jednim dijelom pripisale snažnijim mjerama zaštite domaćih proizvoda nakon krize kojima su pribjegle neke članice EU, a koje su moguće kroz porezni režim, kao što to pokazuje primjer s posebnim porezima i trošarinama za pivo.

“No, odsustvo cjenovne konvergencije također ukazuje na EU problem u rješavanju drugih neželjenih faktora, uključujući tržišnu snagu maloprodaje i najvećih proizvođača. Odluka kao što je slučaj s AB InBevom može pomoći, ali slični problemi postoje na previše tržišta da bi se slične mjere poduzele odjednom u svim slučajevima”, piše Bloomberg koji smatra da će se institucije EU-a morati intenzivnije pozabaviti ujednačavanjem pravila i uvjeta za tržišnu utakmicu te otklanjanjem umjetnih cjenovnih neravnoteža, što bi moglo dovesti do vala pojeftinjenja u mnogim članicama EU.