obeštećenje
Foto: Pixabay

Nakon presude Vrhovnog suda 125 tisuća građana koji su imali kredite u švicarskim francima dobilo je mogućnost tužiti banke i zatražiti obeštećenje za preplaćene kamate. Da bi se ostvario to pravo, potrebno je ponovo provesti vještačenje na općinskim sudovima, a čelnik Udruge Franak i saborski zastupnik SNAG-e Goran Aleksić pozvao je sve dužnike da dignu tužbe i zatraže povrat novca.

Aleksić je, naime, uvjeren da je to sigurna bitka. Kako je objasnio na jučerašnjoj konferenciji za novinare, čak ako niži sudovi donese odluku na štetu dužnika, Vrhovni sud će ukinutu takvu odluku jer je, tvrdi, suprotna odluci Vrhovnog suda od 2. travnja.

obeštećenje
Goran Aleksić / Foto: Prvi plan

“Ukida se negativna odluka, vraća se postupak na prvi stupanj. Prvostupanjski sud mora ponoviti postupak, utvrditi preplaćene iznose i oni se sa zateznim kamatama moraju vratiti tužitelju. Mi konverzijom nismo izgubili pravo na traženje preplaćenih iznosa”, izjavio je Aleksić. Smatra i da je presuda Vrhovnog suda preporuka nižim sudovima da presuđuju u korist potrošača koji tuže banke zbog nepoštene prakse prilikom promjene kamatnih stopa.

No, je li obeštećenje u slučaju franak ‘gotova stvar’?

Niži sudovi nisu obavezni slijediti praksu Vrhovnog suda, ali…

Prema tumačenju predsjednika Vrhovnog suda Đure Sessa, pitanje je kako će odlučivati niži sudovi. U izjavama za medije, Sessa je pojasnio da se odluka Vrhovnog suda odnosi na to da stranke imaju pravni interes i nakon konverzije kredita tražiti utvrđenje ništetnosti određenih odredbi ugovora.

obeštećenje
Đuro Sessa / Izvor: Screenshot HRT

“Kažemo samo to, ništa drugo. Niži sudovi, kada vide našu presudu, nadam se da će se držati naše prakse i da će meritorno odlučivati o tome je li taj ugovor ništetan ili nije, a ne da tužba nije dopuštena. A kako će odlučiti, to je drugo pitanje”, izjavio je Sessa, prenosi Tportal.

Dužnicima od sada ipak lakše dokazati da nisu obeštećeni

U izjavi za HRT dodano je pojasnio da niži sudovi nisu obavezni slijediti praksu Vrhovnog suda. “Ali po snazi argumenata i činjenici da bi u slučaju da takav primjer ponovno dođe na Vrhovni sud, vjerojatno primijenio svoju stabilnu sudsku praksu”, rekao je Sessa.

Na pitanje mogu li građani koji tuže banke biti sigurni da će dobiti sudski spor, Patricia Đurić, odvjetnica koja je zastupala tužiteljicu u konkretnom predmetu, kazala je da ne može prejudicirati odluku općinskih sudova, ali da vjeruje da će dužnici lako dokazati da nisu u cijelosti obeštećeni.

HUB oštro napao Aleksića, traži pravnu sigurnost poslovanja banaka

obeštećenje
Zdenko Adrović (HUB) / Izvor: HUAN

Hrvatska udruga banaka tvrdi rješenjem Vrhovnog suda nije prejudiciran konačni ishod pojedinačnih postupaka. U priopćenju kojim se oglasio nakon odluke Vrhovnog suda, HUB tvrdi da su sve konverzije kredita izvršene u skladu s obvezama banaka temeljem Zakona o potrošačkom kreditiranju. Dodaje da se mora ostvariti pravna sigurnost poslovanja, “ne samo banaka nego i cjelokupnog gospodarstva”.

“Hrvatska udruga banaka najoštrije osuđuje medijske nastupe saborskog zastupnika Gorana Aleksića i Udruge Franak, u kojima manipuliraju javnošću i pozivaju korisnike kredita na podnošenje tužbi protiv banaka, namjerno prešućujući da će ti postupci biti dugotrajni, složeni, neizvjesni i skupi”, poručili su iz HUB-a.

Sudovi dosad odlučivali različito

Podsjetimo, kolektivna presuda za nepoštene kamate donesena još 2015., a zastara potraživanja za preplaćene kamate nastupa 13. lipnja ove godine. Presudom iz 2015. utvrđeno je da su banke povrijedile pravo korisnika kredita u švicarskim francima jednostranim promjenama kamatnih stopa, ali nije utvrđena obveza banaka na naknadu šteta već su dužnici bili upućeni da privatne tužbe.

U dosadašnjim predmetima sudovi su donosili različite presude, dio je išao u korist banaka, a dio u korist dužnika. Također, neki su sudovi i odbacivali tužbe. Nakon zadnje odluke Vrhovnog suda, sudovi više neće moći odbacivati tužbe jer je Sud utvrdio u konkretnom slučaju tužiteljice koja je zatražila reviziju da “ima pravni interes i može tražiti utvrđenje ništetnosti pojedenih ugovornih odredbi kako bi na temelju toga ostvarila eventualna prava za koja smatra da joj pripadaju”.

Prema tumačenju predsjednika Vrhovnog suda to je jedina nedvojbena posljedica odluke Suda. Odluka je, međutim, povećala šanse dužnika za dobivanjem odštete, ali pravo na nju svaki će dužnik morati izboriti u sudskim parnicama na temelju konkretne dokumentacije vezane uz ugovor o kreditu. Podsjećamo, rok za podnošenje tužbe je 13. lipanj.

Pročitajte i ovo:
Vrhovni sud dao pravo tužbe svima koji su konvertirali ‘švicarce’ u euro