rasta
Foto: Pixabay

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u srijedu prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao 3,9 posto u odnosu na prvi kvartal 2018. godine. To je najveći rast još od četvrtog kvartala 2016. godine, kada je BDP porastao po stopi od četiri posto, i veći je od prognoza analitičara koji su očekivali rast od oko 2,6 posto.

Najveće stope rasta od 11,6 posto i 5,1 posto ostvarene su u građevinarstvu te skupini djelatnosti koja objedinjuje trgovinu, prijevoz, skladištenje i ugostiteljstvo. Znatan doprinos ubrzavanju dinamike rasta BDP-a dala je i industrija s obzirom na to da ta djelatnost čini oko 20 posto BDP-a, a njezin je rast ubrzan s 0,8 posto u prvom kvartalu prošle godine na 1,8 posto, dodaju u HGK.

Potrošnja građana glavni motor rasta

Hrvatsko gospodarstvo u prva tri mjeseca ove godine raslo je po većoj stopi nego što je prosjek Europske unije i trenutno je to najveći rast u EU. Prema nedavnim podacima Eurostata, gospodarstvo EU-a u prvom tromjesečju poraslo za 0,5 posto u odnosu na prethodni kvartal i 1,5 posto na godišnjoj razini.

Najveći pozitivan doprinos povećanju BDP-a u prvom tromjesečju 2019. ostvaren je rastom izdataka za konačnu potrošnju kućanstava. Potrošnja je u prvom kvartalu rasla četiri posto (lani 3,5 posto), s tim da su kućanstva potrošila 4,4 posto više, a država 3,1 posto.

Investicije porasle 11,5 posto

Po rastu odskaču bruto investicija u fiksni kapital – u prvom tromjesečju on je 11,5 posto viši u odnosu na isto razdoblje lani. To je najviša stopa rasta investicija još od drugog tromjesečja daleke 2008. godine.

Prema procjeni DZS-a doprinos bruto investicija u fiksni kapital je pozitivan (2,4 postotna boda, dok je doprinos neto inozemne potražnje negativan. Analitičari RBA pojašnjavaju da je negativna doprinos inozemne potražnje očekivan jer je uvoz još uvijek veći od izvoza: Izvoz roba i usluga porastao je u prvom tromjesečju za 4,6 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije, a uvoz 7,7 posto.

Iako se očekivalo da će se zbog usporavanja gospodarskog rasta EU smanjiti izvoz, to se nije dogodilo, kažu u HGK i tumače da je rast ukupnog izvoza u prvom kvartalu zaslužan dinamičan rast robnog izvoza prema trećim tržištima, poput zemalja CEFTA-e, EFTA-e ili pojedinačno prema Japanu ili SAD.

investicija
Foto: Pixabay

Raspoloženje građana na pretkriznim razinama

Potrošnja građana u prvom kvartalu ove godine veća je nego i u posljednjem kvartalu 2018., što se tumači nastavkom rasta plaća i zaposlenosti, niskom inflacijom, niskim troškovima financiranja i dobrim pokazateljima u turizmu.

“Indeksi povjerenja, očekivanja i raspoloženja potrošača su se u prvom ovogodišnjem tromjesečju nalazili na visokim razinama iz pretkriznih godina”, komentiraju analitičari RBA-a, a sudeći prema kretanju Indeksa ekonomske klime (ESI), kojeg objavljuje Europska komisija, povećana potrošnja iz prvog kvartala mogla bi se nastaviti i u drugom.

Prema istraživanju kojeg je EK objavila u utorak, ESI u Hrvatskoj porastao je u svibnju za 1,3 boda u odnosu na prošli mjesec, dosegnuvši 113,5 bodova, odnosno desetak bodova više od prosjeka EU. Optimizam hrvatskih potrošača, slično kao i u industriji, na najvišoj je razini otkada je EK počela objavljivati pokazatelje za Hrvatsku.

Optimizam zahvatio proizvodni sektor

Val optimizma iskazali su u svibnju u prvom redu poslovni čelnici u proizvodnom sektoru, iskazan u rastu indeksa za 1,2 boda u odnosu na travanj, na sedam bodova. Pratili su ih i potrošači, čija su očekivanja u svibnju dosegnula vrijednost indeksa od minus 2,4 boda, što je za jedan bod više u odnosu na travanj.

Blago je porastao i indeks koji iskazuje raspoloženje u građevinskom sektoru, za 0,6 bodova u odnosu na travanj, na 15,7 bodova. Očekivanja u uslužnom sektoru zadržala su se u svibnju na razini prošlog mjeseca, uz nepromijenjenu vrijednost indeksa od 22,5 bodova. Raspoloženje u maloprodaji zamjetno je pak pogoršano, iskazano u padu indeksa za 1,4 boda, na 8,1 bod, priopćila je EK u utorak.