mirovinskog sustava
Foto: Fotolia

Konzultantska kuća Beier Research & Edward Palmer Consulting je, na temelju natječaja EU koji je raspisalo Ministarstvo rada, napravila cjelovitu analizu hrvatskoga mirovinskog sustava i izradila deset glavnih reformskih preporuka, objavio je Jutarnji list ističući da se radi o povjerljivoj studiji koja obuhvaća i dugoročne simulacije do 2070. godine.

Inozemni konzultanti Vladi su također predložili hodogram zakonodavnih i operativnih aktivnosti kako bi se te preporuke realizirale.

1. Povećanje dobne granice

Konzultanti ističu da je prosječni radni staž umirovljenika u Hrvatskoj 32 godine, jedan od najmanjih u EU. Vladi su preporučili povećanje dobne granice za umirovljenje sa 65 na 67 godina prije trenutačno važeće 2037. godine. Tu je preporuku Vlada usvojila, kao i izjednačavanje dobi umirovljenje za muškarce i žene.

>> U mirovinu sa 67 ipak dvije godine kasnije, od 2033.

Za prijevremeno umirovljenje preporučili su dob od 64 godine. Vlada je, međutim, donijela odluku da se u prijevremenu mirovinu može ići sa 62 godine ako su ispunjeni određeni uvjeti.

2. Promjena investicijskih pravila mirovinskih fondova

Drugi set preporuka odnosi se na reformu investicijskih pravila drugog (obveznog) i trećeg (dobrovoljnog) mirovinskog stupa. Predložili su, među ostalim, smanjenje broja zakonskih propisa za ulagačku politiku mirovinskih fondova, ali i za cijelo poslovanje fondova.

Vlada je dijelom uvažila ove preporuke, dopuštajući fondovima da umjesto u državne obveznice RH više ulažu u dionice, infrastrukturne projekte i inozemne dionice, ali ne u mjeri koja je preporučena.

Autori studije naglašavaju da era kupnje hrvatskih obveznica mora prestati, pogotovo jer će prestati rast cijena obveznica, te da se fondovi više moraju okrenuti ulaganjima u inozemne vrijednosnice.

Predlaže se i usvajanje jedinstvene politike predviđanja vijeka života osiguranika koja bi bila jednaka za sve mirovinske fondove kako u tom dijelu ne bi dolazilo do razlika u aktuarskim izračunima mirovina. To je jako bitna preporuka jer o pretpostavci trajanja životnog vijeka nakon umirovljenja ovisi kolika će biti nečija mirovina i troškovi sustava, napominje Jutarnji.

3. Reforma drugog stupa

Treća preporuka odnosi se na reformu drugog stupa, odnosno ukidanje A, B i C kategorije fondova. Autori ističu kako te odredbe ograničavaju ulagačke proizvode i strategije mirovinskih fondova.

Uz to se preporučuje da se odustane od instituta zajamčene mirovine iz drugog stupa te da se ustanovi model zasnovan na adekvatnoj procjeni rizika i strogom regulatornom nadzoru. Vlada to nije prihvatila, ali jest zahtjev da se odustane od indeksacije mirovina iz drugog stupa po švicarskoj formuli koja preferira jače usklađivanje mirovina s inflacijom u odnosu na usklađivanje s plaćama.

Nadalje, autori predlažu smanjivanje naknada koje naplaćuju društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima i društvo za isplatu mirovina (MOD) te veću transparentnost njihova poslovanja.

Savjetuju i osnivanje posebnog neovisnog tijela koje bi nadziralo troškove i naknade mirovinskih fondova, ukidanje ulaznih i izlaznih naknada iz fondova i drugih društava, pojednostavljivanje sustava naknada i obvezno izvješćivanje o strukturama i iznosima tih naknada. Te preporuke Vlada nije usvojila niti je najavila da će ih usvojiti, kao što nije usvojila ni preporuku da predstavnici članova (osiguranika) mirovinskih fondova mogu imati svog predstavnika u “odboru direktora” mirovinskih fondova.

4. Reforma trećeg stupa

U okviru promjena trećeg, dobrovoljnog mirovinskog stupa, konzultanti navode kako bi se državna potpora od maksimalno 750 kuna godišnje trebala odnositi samo na posebna zanimanja koja zahtijevaju beneficirane uvjete umirovljenja.

Preporučili su da se “beneficirana” zanimanja u potpunosti prebace iz prvoga u treći dobrovoljni stup, s time da bi se uplate u treći stup za radnike iz tih zanimanja trebale prebaciti na poslodavce, uz određene porezne olakšice.

Važna preporuka se odnosi i na to da se članovima trećeg stupa onemogući da nakon navršene 50. godine mogu povlačiti sredstva iz fonda, već bi to bilo moguće tek nakon umirovljenja.

5. Idućih 15 godina svima dodatak od 27 posto

Peta preporuka odnosi se na drugi obvezni stup, odnosno na dodatak od 27 posto.
Autori tvrde da Vlada svim obveznicima mora dati dodatak od 27 posto na prvi stup, ali da se nakon 15 godina mora razmisliti o postupnom ukidanju toga dodatka. Ocjenjuju da bi dodatak nakon tih 15 godina u manjoj mjeri utjecao na adekvatnost iznosa mirovine, ali bi se povećala održivost mirovinskog sustava.

>> UMFO: Prosječne mirovine 2040. bi mogle biti oko 7000 kuna, ali uz jedan uvjet

Također se predlaže ukidanje odredbe prema kojoj bi se u mirovinu moglo ići tek ako se ima 15 godina staža te da se u mirovinu ide u skladu s generalnim uvjetima starost. Država bi trebala, dodaju, plaćati socijalnu mirovinu za one koji nemaju dovoljno staža.

Jedna od preporuka se odnosi i na to da se ograniči plaćanje mirovinskog doprinosa za visoke plaće, sukladno aktuarskim izračunima i zakonskim ograničenjima visine mirovine. Tu bi mjeru trebala pratiti korekcija poreza na osobni dohodak kako bi ostao isti neto efekt porezne redistribucije, a trebalo bi, navode, ukinuti i posebna (povoljna) pravila za osiguranike koji imaju povremena primanja.

6. Reforma pravila za posebna zanimanja

Reforma pravila za posebna zanimanja, koja se većinom odnose na aktivne policajce, vojnike i slična zanimanja u javnom sektoru, trebala bi se provesti tako da se ona izdvoje iz prvog obveznog stupa i prebace u drugi mirovinski stup.

Autori, naime, smatraju kako ta zanimanja imaju prevelike mirovinske benefite i da te troškove ne bi trebali plaćati obveznici prvog stupa, nego bi te mirovine trebalo u potpunosti “obvezno privatizirati” putem drugog stupa.

Također tvrde kako posebne, statusne mirovine (u dijelu u kojem su statusne, a ne mirovine iz staža) treba izdvojiti iz prvoga obveznog stupa i tako ih transparentno prikazivati i analizirati kao korisnike sredstava državnog proračuna izvan sustava mirovinske solidarnosti.

7. Reforma zanimanja s beneficiranim radnim stažem

Sedma preporuka se odnosi na reformu zanimanja s beneficiranim radnim stažem (koja nisu iz javnog sektora) tako da se smanji njihov broj (Vlada je to tek dijelom usvojila).

>> Beneficirani staž ukida se za 43 zanimanja, pogledajte koja

8. Osnivanje posebnog tijela za nadzor mirovinskih fondova

U osmoj preporuci se detaljnije razlaže reforma institucionalnog okvira, odnosno osnivanje posebnog tijela koje bi administriralo i nadgledalo rad mirovinskih fondova u dijelu koji nije strogo rezerviran za Hanfu.

U tom se dijelu dio preporuka odnosi na davanje svih informacija o radu i poslovanju fondova osiguranicima i članovima fondova.

To tijelo bi posebno nadgledalo, u suradnji s Hanfom, troškove i naknade mirovinskih fondova, a posebno bi trebalo osigurati njihovu političku i profesionalnu neovisnost i stručnost.

9. Povećanje efikasnosti mirovinske industrije

“Očekujte i zahtijevajte više od privatne mirovinske industrije”, naziv je devete preporuke u kojoj se još jednom navodi da bi mirovinski fondovi trebali biti efikasniji i učinkovitiji te preuzimati više rizika. Ističe se da bi Hanfa morala biti kapacitiranija u kontroli njihova poslovanja.

10. Kreiranje snažne, konzistentne i stabilne javne politike

Posljednjom, desetom preporukom ustvari se vraćamo na početak: “Create a strong, consistent and stable policy narrative” – u njoj autori još jednom ističu važnost jake, konzistentne i stabilne poruke i nacionalnog narativa u sklopu kojega je glavna riječ “kredibilnost”, piše Jutarnji list.

Pročitajte i ovo:
Pavićeva reforma mirovine obara na minimalce, Nestić ponudio rješenja