nekretnina
Dubravko Ranilović / Izvor: Kastel nekretnina

Od kada je država počela subvencionirati kamate na stambene kredite Hrvatsku ljeti zahvati nekretninska groznica. Tražene cijene stanova počnu letjeti u nebo. Posve neopravdano, tvrdi Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK, i upozorava građane da ne nasjedaju na nerealne zahtjeve prodavatelja stanova. Kaže i da statistika zna biti varljiva i da objavljene podatke o porastu cijena nekretnina ne treba uzimati zdravo za gotovo.

“Donositi zaključke na temelju traženih cijena je potpuno pogrešno jer možete samo ugrubo očitati trendove, ali objavljivanjem takvih cijena se vlasnici koji ulaze u prodaju potiču na nerealne zahtjeve.

Koliko je nerealna ponuda na tržištu govori i podatak da se tek svaka šesta stambena nekretnina proda tijekom jedne godine oglašavanja. Znači da sve ostale nekretnine ne pronađu kupca i to ponajviše zbog previsokih očekivanja vlasnika”, ističe Ranilović.

Dodaje da su prema podacima portala “Burza nekretnina” realizirane cijene nekretnina u usporedbi s istim razdobljem prošle godine porasle za 4,6 posto, što je bitno manje od brojki koje se provlače po medijima.

Po rastu cijena nekretnina Hrvatska u vrhu EU

Ostaje, međutim, činjenica, da je po rastu cijena stambenih nekretnina već drugu godinu u vrhu Europske unije. U prvom kvartalu ove godine, isto kao i cijelu 2018., rast cijena stanova u Hrvatskoj bio je znatno veći od europskog prosjeka. Snažniji rast cijena na tromjesečnoj razini bio je samo u Mađarskoj (3,7 posto) i u Portugalu (3,6 posto). Stanovi su u nas poskupili 3,5 posto, dok je prosjek EU 1,1, objavio je Eurostat.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, stanovi su u godinu dana poskupjeli za 7,4 posto, a novogradnja više od 10 posto. Očekivano, najveći rast je zabilježen na obali (7,4 posto) i u Zagrebu (11 posto).

“Naravno da je cijena u nekim poznatim turističkim destinacijama ili dijelovima Zagreba rasla i više, ali to treba odgovorno komunicirati i ne stvarati iskrivljenu sliku tržišta. Po medijima se čak špekulira o ponavljanju situacije iz 2008. godine, ali danas je situacija bitno drugačija. Banke teže odobravaju kredite, samo tržište je puno uređenije pa ne mogu sve nekretnine pronaći kupca na tržištu. Zato ne trebamo brinuti o stvaranju novog nekretninskog balona”, komentira Ranilović.

nekretnina
Foto: Pixabay

Ranilović: Subvencije loše utječu na tržište nekretnina

Na rast cijena utječu, dodaje, velika potražnja, državne subvencije, nedostatak radnika u građevini i skuplja cijena rada. Povećanu potražnju za određenim nekretninama u kratkom periodu stvaraju, ističe Ranilović, državni poticaji za kupovinu stanova i zapravo imaj loš utjecaj na tržište.

Podsjetimo, treću rundu subvencioniranja stambenih kredita Ministarstvo graditeljstva najavilo je za rujan ove godine. Jučer je upućen poziv bankama za sudjelovanje u programu i, prema pisanju medija, očekuju se niže kamate nego lani – između 2,5 i tri posto. Građanima se savjetuje da što prije krenu u proceduru prikupljanja dokumentacije, a trgovci nekretninama počinju upozoravati da bi u rujnu cijene stanova mogle još dodatno poskupjeti upravo zbog subvencija i veće potražnje.

>> Subvencije poskupile stanove, kada je pravi trenutak za kupnju

“Potreban je oprez i traži se odgovornost svih na tržištu nekretnina, pa i medija kada se objavljuju statistički podaci. Najgore se događa kada se ne ispune nerealna očekivanja i to posebno kod velikih stambenih projekata. Na struci, odnosno na nama, je da upozoravamo na takve pojave i da tržište prikazujemo što realnije. Samo na taj način će se tržište nekretnina održati stabilnim, što će dugoročno donijeti korist svima, smatra Ranilović.

Loša politika stambenog zbrinjavanja

Statistika je, međutim, neumoljiva: Zabilježila je da su u drugoj polovici 2017., nakon što je donesen Zakon o subvencioniranju stambenih kredita i isplaćene prve subvencije, cijene novih stanova u Zagrebu porasle su za čak 25 posto. Godinu dana ranije, u drugom polugodištu 2016., bile su 13 posto manje nego u istom razdoblju 2015. godine.

Kako je to moguće u uvjetima u kojima je stopa ekonomskog rasta puno niža i uz veliko iseljavanje stanovništva? Ekonomski stručnjaci kažu da se dio odgovora krije u padu kamatnih stopa na depozite zbog čega građani dio sredstava usmjeravaju na tržište nekretnina. Pritisak stvara i turizam, ali glavni razlog ipak se krije, smatraju, u lošoj politici stambenog zbrinjavanja.

Pročitajte i ovo:
Do kada će divljati cijene stanova
HPB gasi stambenu štedionicu, na tržištu ostaju samo tri