u mirovinu
Foto: Pixabay

Nova stroža pravila umirovljenja nastoji preduhitri tko god može. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, krajem kolovoza 2018. prijevremenih je umirovljenika bilo 191.074. U kolovozu 2017. bilo ih je 6785 manje.

U godinu dana broj prijevremenih umirovljenika povećao se za 3,7 posto. Naoko se ne radi o velikom rastu broja prijevremeno umirovljenih. Sve dok se ne usporede podaci za prethodnu godinu: rast broja prijevremeno umirovljenih krajem 2017. u odnosu na prosinac 2016., iznosio je 1,07 posto.

Pojačanom odlasku u mirovinu, osobitu prijevremenu, pridonose najavljene izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju koje su upravo u e-savjetovanju. Na to su računali i u Vladi u kojoj predviđaju i dodatna financijska sredstva za isplatu mirovina u ovoj, a naročito u 2019. i 2020. godini.

Vlada predvidjela veće troškove

Na temelju podataka HZMO-a, u Banskim dvorima su procijenili da će u odnosu na postojeća prava primjena primjenom novog Zakona u ovoj godini trebati dodatnih 10 milijuna kuna. U idućoj godini mirovinski budžet će trebati povećati za 103 milijuna, a u 2020. za 149 milijuna kuna.

U Ministarstvu rada i socijalne skrbi tumače da se povećanje mirovinskog budžeta planira prvenstveno zbog predviđenog povećanja najniže mirovine. Ona bi trebala rasti za oko 3,1 posto, ali tek od 1. srpnja 2019. godine.

“Drugi razlog povećanja rashoda za mirovine u 2018. i 2019. godini je očekivano povećanje broja novih korisnika prijevremene starosne mirovine, s obzirom na to da će se određeni broj osiguranika odlučiti na raniji odlazak u mirovinu prije stupanja na snagu predloženog Zakona o mirovinskom osiguranju koji predviđa strožu penalizaciju prijevremenog umirovljenja”, pojašnjavaju u Ministarstvu.

Naglo podizanje dobne granice za umirovljenje žena

Kao što je već poznato, najveće promjene odnose se na produljenje radnog vijeka i veću penalizaciju prijevremenog umirovljenja.

Ubrzano produljenje radnog vijeka do 67. godine života najteže će pogoditi žene budući da će se u vrlo kratkom razdoblju za njih naglo pomaknuti granica životne dobi za odlazak u mirovinu.

Predloženo produljenje radnog vijeka za osobe rođene 1964. i mlađe podrazumijeva izjednačavanje uvjeta za žene i muškarce pa će već 2031. godine za punu starosnu mirovinu svi morati raditi do 67. godine.

Prema još uvijek važećem zakonu, dobna granica za odlazak u mirovinu od 67 godina života te izjednačavanje dobi za muškarce i žene bila je predviđena za 2038., punih sedam godina kasnije nego što se predviđa aktualnom reformom.

u mirovinu
Foto: Pixabay

Od 2027. isti uvjeti za žene i muškarce

Za žene to znači da će im se već od iduće godine dob za odlazak u starosnu mirovinu povećavati za četiri, umjesto tri mjeseca godišnje, te će već 2027. godine odlaziti u mirovinu sa 65 godina života.

Od 1. siječnja 2027. godine izjednačili bi se uvjeti za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu za žene i muškarce na 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.

Od 2028. godine počinje novo prijelazno razdoblje te će im se dob za odlazak u mirovinu godišnje podizati šest mjeseci, dok se 2031. ne dosegne zacrtanih 67 godina života. Drugi uvjet o 15 godina mirovinskog staža neće se mijenjati.

Dakle u samo 13 godina životna dob za odlazak u punu starosnu mirovinu žena produljit će se za pet godina, sa sadašnje 62 godine na 67 godina 2031. godine.

Ženama stroži uvjeti za prijevremeni odlazak u mirovinu

Sada se u prijevremenu mirovinu može s najmanje 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža. Za žene je u 2014. uvedeno prijelazno razdoblje u kojem se dob i mirovinski staž, s 56 godina života i 31 godinu mirovinskog staža (u 2014. godini), podižu svake godine za tri mjeseca.

Prema Pavićevom rješenju, već od početka 2019. i za žene i za muškarce izjednačit će se uvjet dobi i mirovinskog staža za odlazak u prijevremenu mirovinu.

Od 1. siječnja 2019. i dob i mirovinski staž povećavaju se za četiri mjeseca godišnje, tako da će od 1. siječnja 2027. godine uvjet za prijevremenu starosnu mirovinu za žene i muškarce biti 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža.

Nakon toga podiže se dob za žene i muškarce za po šest mjeseci godišnje pa će od 1. siječnja 2031. za prijevremenu mirovinu biti potrebno navršiti 62 godine života i 35 godina mirovinskog staža.

Stroži uvjeti za prijevremeno umirovljenje osobito će, dakle, pogoditi žene, pa je opravdano pretpostaviti da upravo žene sada pojačano odlaze u prijevremenu mirovinu iako to možda nisu planirale.

Oštra penalizacija

Osim podizanja dobi za odlazak u mirovinu, glavni motiv za ovogodišnji bijeg u prijevremenu mirovinu je predviđena stroža penalizacija. Naime, prema sadašnjim pravilima, visina umanjenja mirovine vezana je uz duljinu staža. Umanjenje je razmjerno manje za radnike i radnice s više staža i obrnuto.

Pavićevom reformom planira se uvođenje jedinstvenog polaznog faktora, neovisno o godinama navršenog mirovinskog staža.

Tako će se svima koji odluče ići u prijevremenu mirovinu s minimalno 35 godina staža oduzimati jednako, i to prema sadašnjem maksimalnom koeficijentu – 0,34 posto po mjesecu, odnosno 4,08 posto po godini ranijeg umirovljenja. Najviše će se moći penalizirati pet godina ranijeg odlaska u mirovinu, što daje 20,4 posto manju mirovinu. Smanjenje je trajno i ne ovisi o navršenom mirovinskom stažu u trenutku odlaska u mirovinu, navodi se u prijedlogu zakona.

Pročitajte i ovo:
UMFO: Prosječne mirovine 2040. bi mogle biti oko 7000 kuna, ali uz jedan uvjet
Pavićeva reforma mirovine obara na minimalce, Nestić ponudio rješenja