poreze
Ministar financija Zdravko Marić / Izvor: Screenshot N1

Kao što je uobičajeno u svijetu, vlasnici niza hrvatskih tvrtki i ustanova iz različitih razloga taje svoj identitet i posluju preko skrbničkih računa kod banaka ili odvjetnika. Međutim, od iduće godine tajni vlasnici poduzeća bit će konačno poznata hrvatskim institucijama, a od 2020. uvid u podatke o vlasništvu postat će dostupan svima.

Izmjenama Zakona o sprečavanju pranja novca i financiranju terorizma, koje je Vlada usvojila na jučerašnjoj sjednici uvodi se javan pristup registru stvarnih vlasnika. Plenkovićeva Vlada ipak se odlučila za ograničenja – Registar stvarnih vlasnika bit će javan, ali za pristup podacima plaćat će se naknada.

Uvjeti pristupa i naknade definirat će se Pravilnikom koji će biti donesen krajem 2019. godine, najavio je ministar financija Zdravko Marić.

Druga izmjena zakona u godinu dana

Ovo je već druga izmjena zakona u godinu dana – Vlada je prvo potkraj 2017. promijenila zakon o sprečavanju pranja novca, a u rujnu je Ministarstvo financija predstavilo Pravilnik o registru stvarnih vlasnika.

Taj je Pravilnik propisao način vođenja i sadržaj registra za kojeg će biti zadužena Fina te precizirao da obveza upisa podataka u registar kreće 1. siječnja iduće godine. Uvid u podatke o stvarnim vlasnicima poduzeća imat će Porezna uprava, Hanfa, HNB, pojedina ministarstva i sigurnosno-obavještajne službe.

U nekim određenim slučajevima fakultativni pristup registru mogu dobiti i revizori, odvjetnici, porezni savjetnici, kreditne unije, dok ostali zainteresirani pojedinci ili pravne osobe mogu dobiti uvid u podatke iz registra samo ako dokažu da imaju ‘opravdani pravni interes’. Takav pravni interes podrazumijeva sudski spor s tajnim vlasnikom ili sumnju da iza svega stoji pranje novca i terorizam.

tajni
Foto: Pixabay

EU nalaže javnu dostupnost podataka o tajnim vlasnicima

U vrijeme kad se donosio zakon nevladina udruga GONG je tražila da se registar otvori svima koji imaju legitiman interes, no Vlada se tada odlučila samo na djelomično razotkrivanje identiteta vlasnika. Zbog europske regulative podaci o tajnim vlasnicima morat će ipak biti dostupni i najširoj javnosti.

Europska komisija je u srpnju ove godine usvojila, naime, Petu europsku direktivu o sprečavanju pranja novca koja nalaže da registri vlasnika poduzeća koji posluju preko skrbničkih računa, i tako taje svoj identitet, budu u potpunosti otvoreni javnosti.

Direktiva nalaže državama članicama EU da registar stvarnih vlasnika učine javnim do 10. siječnja 2020., pa će i Hrvatska morati ispoštovati taj rok.

“Države članice mogu odlučiti da se informacije koje se čuvaju u registrima stvarnih vlasnika uz državna tijela, kao što je Porezna uprava i slični, stavi na raspolaganje i javnosti uz uvjet registracije putem interneta i plaćanjem naknade. Sve će to biti propisano pravilnikom koji će biti donesen krajem 2019. godine”, izjavio je jučer Marić.

Dodao je kako se na razini EU-a planira povezivanje svih registara stvarnih vlasnika kroz novu europsku platformu.

Brojna ograničenja za objavu podataka

Osim trgovačkih društva koji su upisani u sudski registar, Registar stvarnih vlasnika obuhvaća i udruge, zaklade i fundacije, a obuhvaćat će podatke o stvarnim vlasnicima unazad 10 godina nakon što se pravni subjekt izbriše iz registra, navedeno je u novom prijedlogu izmjena zakona.

Vlada je predložila i ograničenja u pristupu podacima ili dijelu podataka o stvarnome vlasništvu pojedinoga pravnog subjekta u slučajevima kada bi javno objavljivanje tih podataka stvarnoga vlasnika izložio, citiramo, “nerazmjernom riziku, riziku od prijevare, otmice, ucjene, iznude, zlostavljanja, nasilja ili zastrašivanja ili ako je stvarni vlasnik maloljetna osoba ili mu je oduzeta poslovna sposobnost”.

Budući da su ograničenja pristupu podacima o tajnim vlasnicima poduzeća široko definirana, pitanje je koliko će oni stvarno biti dostupni najširoj javnosti.