školarina
Foto: Pixabay

Velike hotelske kuće već su počele intenzivno tragati za radnicima s kojima će odraditi iduću turističku sezonu. Procjenjuje se da će u idućoj godini nedostajati oko 15 tisuća kvalificiranih sezonskih radnika i poslodavci nemaju nikakvih iluzija da će ih jednostavno pronaći. Osim po kontinentalnoj Hrvatskoj, prije svega Slavoniji, poslodavci već sada traže radnike i po zemljama iz okruženja, bez obzira na to što kvote za uvoz turističkih radnika za 2019. još nisu dogovorene.

Osim poreznih olakšica, prije svega da neoporezivi postanu topli obrok i 13. plaća, poslodavci od Vlade traže i da Hrvatska otvori tržište rada tako da poslodavci sami mogu uvesti radnu snagu, ako se na oglašene natječaje ne javi nitko od domaćih radnika.

Sve su to, međutim, vatrogasno mjere. Za dugoročno rješenje nedostatka kvalificirane radne snage nužno je na razini sustava implementirati dualni model strukovnoga obrazovanja, upozoreno je i na Hrvatskom turističkom forumu kojeg je u Hvaru u sklopu Dana hrvatskoga turizma organizirao HGK.

Interes učenika tri puta veći od kapaciteta škola

Ove su godine učenici prilikom upisa u prve razrede odabrali većinom strukovna zanimanja, no dostupan broj mjesta nije bio u skladu s interesom učenika. Situacija s nedostatkom radnika u najjačoj hrvatskoj gospodarskoj grani time je još apsurdnija, rečeno je na forumu.

Tako se ove godine više od 3.800 učenika željelo školovati za kuhara, a upisano je samo 1.200. Za zanimanje konobara obrazovat će se 705 učenika, no interes je bio puno veći u usporedbi s dostupnim kvotama, ukupno 2160 učenika.

Nevena Tolanov, voditeljica odjela ljudskih resursa u hotelskoj kompaniji Valamar Riviera izrazila je zabrinutost oko malih kapaciteta škola i činjenice da se interes generira više u školama kontinentalne Hrvatske.

“Imamo intenzivne kampanje po cijeloj Hrvatskoj po svim školama da prezentiramo zanimanja u turizmu i privučemo učenike kontinentalnih škola da dođu raditi na obalu, što ipak podrazumijeva jednu veću životnu promjenu. Više od 70 posto naših stipendista su učenici kontinentalnih škola, ali problem je kako takvom učeniku osigurati da odradi praksu kod nas”, rekla je Tolanov.

Uz problem upisnih kvota, voditelj Odjela za obrazovanje Hrvatske gospodarske komore Božo Pavičin napomenuo je da nije samo bit u količini, već i u tome koje vještine ti učenici imaju kad izađu na tržište rada i je li to ono što je potrebno gospodarstvu.

“Problem je što naša legislativa ne dopušta da manji broj učenika upiše neki smjer jer se ne može formirati razred. U Austriji i Njemačkoj uz dualni model strukovnoga obrazovanja i posredničku ulogu komora toga nema, već tvrtka raspiše natječaj i na temelju toga se upisuje i u školu”, upozorio je Pavičin.

Kako to rade u Austriji

U Austriji je razvijen model obrazovanja turističkih radnika na temelju potreba poslodavaca i prema kojem praktični dio, tj. vrijeme koje učenik provede u tvrtki, čini 80 posto obrazovanja, kazala je direktorica u Austrijskom uredu za vanjsku trgovinu (WKO) Sonja Holocher-Ertl.

“U našem modelu učenik postane zaposlenik tvrtke koja ga odabere, uz naknadu za svoj rad. Uobičajeno je da provede četiri dana tjedno u tvrtki, a jedan u školi, dok je u slučaju turizma to prilagođeno s obzirom na sezonu. Tek je jedna trećina kurikuluma posvećena općim znanjima”, rekla je Holocher-Ertl i napomenula da 81 posto učenika koji završe školu prema ovakvome modelu nastavi raditi u turizmu.

Dok u Hrvatskoj ne zaživi dualni model obrazovanja i povećanje upisnih kvota, turistička se poduzeća snalaze sama. Jedan od načina su i interne edukacije zaposlenika. Za takav model se odlučila primjerice hotelska grupacija Jadranka čija je direktorica ljudskih potencijala Silvija Baričević otkrila da godišnje ulažu više od dva milijuna kuna u interne edukacije.

Pročitajte i ovo:
HUP: Vlada porezima poslodavce i radnike prikovala za dno, nema više tko raditi