ulaganja
Ministar Marko Pavić / Izvor: Screenshot HRT

Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić priprema zakonsku odredbu koja bi obveznim mirovinskim fondovima trebala omogućiti ulaganja u startupove. Plan je da se mirovincima omogući ulaganje oko 100 milijuna kuna, odnosno do 0,2 posto vrijednosti imovine fondova A kategorije koji veći dio portfelja ulažu u dionice, pa su i najrizičnija kategorija mirovinskih fondova, i do 0,1 posto imovine iz B fondova u kojima štedi najveći broj osiguranika.

“To je ludost”, prvi je komentar Vedrana Antoljaka, vlasnika naše vodeće konzultantske tvrtke Sense Consulting. Ulaganja u startupove su, naime, najrizičnija ulaganja, a mirovinski fondovi s druge strane vode jednu od najkonzervativnijih politika ulaganja budući da akumuliraju cjeloživotnu štednju radnika za starost. Stoga u većini europskih zemalja mirovinskim fondovima nisu dozvoljena ulaganja u startupove. Jednostavno, prerizična su.

Od 100 startupova dva dođu u fazu održivog poslovanja

Prema Antoljakovom iskustvu, koje se temelji na preko 700 pregledanih potencijalnih startupova u koje je osobno ili putem tvrtke razmišljao uložiti (a u neke je i uložio), od 100 investicija u startup, njih 90 propadnu u prvoj godine. Od preostalih 10, osam ih propadnu nakon dvije do tri godine, a eventualno dva startupa dođu u fazu održivog poslovanja.

Prema pisanju Jutarnjeg lista – putem kojeg je, kako su je nazvali, revolucionarna ideja Ministarstva rada i mirovinskog sustava plasirana u javnost – mirovinski fondovi ne samo da su oduševljeni ovakvom idejom, nego su upravo oni to i tražili.

“Smatramo da je ovo izvrsna vijest te pozdravljamo takvu odluku. Radi se o malim sredstvima koja će mirovinski fondovi moći ulagati u takve projekte, ali istodobno je to velika prilika da se pomogne malim tvrtkama koje imaju potencijala i koje više neće morati ići izvan Hrvatske po sredstva koja bi im omogućila rast i razvoj”, citira Jutarnji Dijanu Bojčeta Markoja, direktoricu Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava.

Mirovinski su fondovi, dodala je, predlagali da im se osim u startupove omogući ulaganje i u kompanije kojima se trguje na Progress tržištu ili na Funderbeamu. Tako bi dobili, naglasila je Bojčeta-Markoja, mogućnost poticanja tržišta startupa te malih i srednjih poduzeća i tako “sigurno pridonijeli snažnijem gospodarskom razvoju Hrvatske”.

Nestić: Ideja je posve pogrešna

ulaganja
Dainel Nestić, EIZG / Izvor: Screenshot N1

Je li riječ o odličnoj ideji ili promašenom potezu osim Antoljaka pitali smo Danijela Nestića iz Ekonomskog instituta, jednog od naših najvećih stručnjaka za mirovinski sustav, Franu Šesnića, direktora Zagrebačkog inovacijskog centra (ZICER) pod čijim okriljem se razvija najživlja startup scena u Hrvatskoj, i Antu Žigmana, predsjednika Upravnog vijeća Hanfe, regulatora koji nadzire mirovinske fondove.

Njihove reakcije su podijeljene, ali niti jedan naš sugovornik ideju o ulaganju mirovinskih fondova u startupove nije podržao bez rezerve.

“To je posve pogrešno. Mirovinski fondovi moraju imati konzervativnu strukturu ulaganja i nije njihov posao da ulažu u startupove. Postoje drugi ulagači, kao što su equity fondovi, koji su specijalizirani za takva ulaganja. Osim toga, ulaganja u startupove zahtijevaju neka specifična znanja kojima mirovinski fondovi ne raspolažu”, rekao nam je Nestić i dodao kako uopće nema potrebe da se hrvatski mirovinski fondovi upuštaju u takve poslove.

Šesnić: Hrvatskoj treba razvojni inovacijski fond

ulaganja
Frane Šesnić, direktor Zagrebačkog inovacijskog centra / Izvor: ZICER

Frane Šesnić pozdravlja ideju i misli da treba posebno potaknuti ulaganja u razvoj novih inovativnih tehnoloških proizvoda koji mogu generirati značajnu dodanu vrijednost, a ne da se sredstva usmjere u uslužne djelatnosti. No, ni on ne očekuje da mirovinski fondovi direktno ulažu u startupove.

“Oni ne poznaju takve modele investiranja, ali se nadam da će se za tu potrebu ulaganja plasirati kroz razvojni inovacijski fond, koji za sada na žalost još uvije nije formiran. Takav fond je sam po sebi visoko rizičan, ali nužan za razvoj novih tehnoloških hrvatskih tvrtki”, rekao nam je Šesnić.

Podsjeća da je ZICER inicirao stvaranje takvog fonda po EuVeca modelu kojeg zagovara Europska komisija.

“Grad Zagreb je i rezervirao značajna sredstva za tu namjenu, ali na žalost kod ostalih dionika nije bilo sluha. Vjerujem da će se ovim zakonom pokrenuti inicijative koje su spremne podržati ovakva ulaganja i da će se konačno u Hrvatskoj formirati razvojni inovacijski fond”, kaže Šesnić.

Tri razloga zbog kojih je Antoljak protiv

ulaganja
Vedran Antoljak / Izvor: Sense Consulting

“Nekoliko je razloga zašto je ovo opasna, ishitrena i neodgovorna ideja – tkogod da je predložio i tkogod je razmatra”, rezolutan je Antoljak. Precizirao nam je tri po njemu najvažnija razloga:

Prvo, najrazvijenije europske države su napravile analize i izračune koliko bi bilo mudro investirati novce iz mirovinskih fondova u startupove. Zaključili su da se ono ne isplati, tj. da je rizik investiranja u startupove prevelik i time neopravdan za mirovinske fondove.

Drugo, u Hrvatskoj nema dovoljno dobrih, atraktivnih, inovativnih i minimalno dobro organiziranih startupova koje mogu jamčiti plasman ni 50 milijuna kuna, a kamo li sto milijuna.

“Mi u Sense Consultingu s našim investicijskim partnerima već dvije godine intenzivno razmatramo investicije u startupove u Hrvatskoj. Prošli smo kroz stotine pitcheva i pregledali više desetaka startupova te do sada nismo uspjeli pronaći prostor za 50 milijuna kuna koje smo imali na raspolaganju za investicije u equity (kapital) startupova ili brzorastućih malih i srednjih tvrtki”, navodi Antoljak.

Treće, dodaje, nitko od onih koji predlažu ovu ideju ne priča o dosadašnjim negativnim iskustvima investiranja u hrvatske startupove.

“Primjeri propasti privatne investicije u ZIP preko SEEDRS-a pokazuje da ovakve priče ne funkcioniraju, ali se one ne spominju u ovom kontekstu”, kaže Antoljak.

Šesnić: Hrvatski startupovi su vrlo uspješni

Pozivaju će se na iskustva inkubacije i akceleracije koje se provode u ZICER-u, Šesnić međutim tvrdi da su hrvatski startupovi vrlo uspješni.

“Mnoge od tih tvrtki rastu organski i ne traže značajna ulaganja investitora. To je jedna kulturološka karakteristika hrvatskih osnivača startupova, da ne traže nužno investitora već je fokus na korisnicima i prihodima od tržišta. To je upravo model koji garantira jaku otpornost, čak bi se usudio reći i žilavost naših startupova. Naravno, rizične investicije su nužne kako bi se napravio značajan iskorak prema međunarodnim tržištima i kako bi se proizvodi mogli dalje razvijati i kreirati”, kazao nam je Šesnić.

Što se tiče volumen ulaganja od oko 100 milijuna kuna o kojem se spekulira, smatra da je to dovoljno. Ali, naglašava, svakako ih treba povezati sa svim dostupnim sredstvima europskih institucija poput EIF-a i EBRD-a.

Žigman: HANFA će nadzirati ulaganja u startupove

ulaganja
Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hanfe /Izvor: Hanfa

Da se ideja o ulaganju mirovinskih fondova ozbiljno razrađuje potvrdio nam je Ante Žigman, šef Hanfe, koji nam je kazao da će HANFA kao nadzorno tijelo društava za upravljanje mirovinskim fondovima imati ključnu ulogu u nadzoru ulaganja mirovinskih fondova u startupove.

“Zakonom će se odrediti da se takav postupak odvija kroz regulirane platforme koje su registrirane kod jednog od regulatora unutar EU, odnosno one platforme koje prihvaća HANFA.

Naime, cilj je da se potpomognu startupovi, ali cijeli proces mora biti strukturiran tako da se može nadzirati od strane HANFA-e, budući da se ovdje radi o javnim sredstvima svih umirovljenika”, rekao nam je Žigman.

Pročitajte i ovo:
Investicije podbacile, Horvat kaže da su zamrznute u II. stupu