Ustavni sud
Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović / Izvor: Screenshot N1

Ustavni sud ukinuo je dopunu Zakona o HRT-u prema kojoj je od početka ove godine javna televizija sama morala provoditi prisilnu naplatu dugova, a ne posredstvom odvjetničkih ureda. Sabor je dopune Zakona donio u svibnju prošle godine na prijedlog Mosta koji je to zatražio kako bi se olakšao socijalni položaj dužnika i smanjili troškovi ovrhe.

Nakon odluke Ustavnog suda ovrhe HRT-ovih dužnika ponovo prelaze u ruke odvjetnika koji su putem svoje komore i zatražili ocjenu ustavnosti ‘Mostovog’ Zakona o HRT-u.

Intervenciju Ustavnog suda zatražio je i HRT koji je tumači da bi mu novi sustav naplate ne samo smanjiti prihode od pristojbe, nego i donio nove troškove, što bi ugrozilo poslovanje i financijsku stabilnost HRT-a.

HOK i HRT također tvrde kako su dopune Zakona o HRT-u u suprotnosti s dijelovima pravne stečevine Europske unije, praksom Suda EU-a i propisima o državnim potporama Europske unije.

Svoju odluku Ustavni sud među ostalim temelji na usporedbi starog i novog modela naplate te procjeni troškova oba modela koju na napravilo Ministarstvo kulture.

Novi model donio dugotrajne procedure

Prema starom modelu HRT je naplaćivao dugovanja u ovršnom postupku, dok je prema zakonskim izmjenama u naplatu neplaćenih pristojbi mogao krenuti izdavanjem posebnog naloga za plaćanje. Taj nalog postaje ovršna isprava ako dužnik protiv njega pravovremeno ne podnese prigovor. U tom slučaju ovrha se provodi u skladu s odredbama Ovršnog zakona putem suda ili Financijske agencije.

Međutim, ako dužnik na vrijeme podnese prigovor nalog za plaćanje se stavlja van snage, a HRT naplatu može ostvariti podnošenjem tužbe sudu koji o dugovanju odlučuje u parničnom postupku.

Dužnici su također dobili mogućnost tražiti i ukidanje tzv. ‘potvrde ovršnosti na nalogu za plaćanje’, o čemu opet odlučuje sud, ali u izvanparničnom postupku. Ako sud odluči ukinuti ovršnost, HRT-u preostaje mogućnost da u roku od 15 dana pokrene parnični postupak.

Ministarstvo kulture procijenilo troškove oba modela

Prema ocjeni Ministarstva kulture, takav postupak znatno produljuje rok naplate, čak do dvije godine, koliko obično treba da sud donese pravomoćne presude u ovakvim slučajevima.

Osim toga, prema procjeni Ministarstva kulture, godišnji trošak ovrha koje bi HRT sam provodio je oko 14,1 milijuna kuna, navodi se su odluci Ustavnog suda. Izračun Ministarstva kulture, koje je prihvatio Ustavni sud, pokazao je također da novi model naplate dugovanja pristojbe ni za dužnike nije ništa jeftiniji. Naprotiv, trošak bi čak mogao biti i skuplji, od 20 do oko 400 kuna.

HRT godišnje pokreće oko 110 tisuća ovrha, a troškove odvjetnika i javnih bilježnika građani su plaćali oko 35 milijuna kuna. Prije pokretanja ovrha javna je televizija, obrazlaže se u odluci, slala opomene u tri ciklusa tijekom kojih godišnje naplaćuje oko 83 milijuna kuna godišnje, uključujući kamate.

HRT je objavio da bi za provedbu naplate dugova prema novom modelu trebao zaposliti najmanje 70 administrativnih radnika i pravnika, te da bi za nova radna mjesta i troškove provedbe platnih naloga trebao izdvojiti dodanih oko 30 do 35 milijuna kuna.

Ustavni sud ocijenio da građanima nije smanjen teret

Zakonodavac u zakonodavnoj proceduri nije pokazao da će se dopunama Zakona ostvariti legitimni cilj koji se namjeravao postići – smanjiti troškove prisilne naplate pristojbe i s time smanjiti teret koji snose građani, stoji među ostalim u odluci Ustavnog suda.

U obrazloženju na 28 stranica Ustavni sud zaključuje da im “ne preostaje drugo nego utvrditi da u konkretnom slučaju predlagatelj zakona nije iznio objektivne i racionalne razloge kojima bi obrazložio (opravdao) uvođenje novog modela prisilne naplate mjesečne pristojbe za korištenje HRT usluga”. Zato je odlučeno da se Zakon o dopuni Zakona o HRT-u ukine i pokrene postupak ocjene njegove ustavnosti.