središnja
Foto: Pixabay

Na sastanku Euroskupine koji se održao 8. srpnja u Bruxellesu prihvaćeno je Pismo namjere o ulasku Hrvatske u Europski tečajni mehanizam (ERM 2). Time je učinjen prvi korak prema sudjelovanju u ERM 2, koje prethodi uvođenju eura kao službene valute, objavila je sinoć Vlada.

Europska središnja banka (ESB) i Europska komisija (EK) očekuju da će u roku od godinu dana donijeti cjelovitu ocjenu reformskih poteza na koje se Hrvatska obvezala u Pismu namjere o ulasku u ERM 2, priopćili su ESB i EK u ponedjeljak navečer nakon sastanka ministara financija eurozone i Danske, predsjednika ESB-a, guvernera središnje banke Danske, predstavnika EK, te hrvatskog ministra financija Zdravka Marića i guvernera HNB-a Borisa Vujčića.

HNB je također sinoć navečer objavio i Pismo namjere, dokument na 15 stranica koji sadrži popis reformi, akcijski plan tih reformi u kojima se navode institucije koje će provesti te mjere i datumi do kada se moraju donijeti potrebni zakoni i propisi za njihovu provedbu. Pismo namjere na hrvatskom jeziku dostupno je ovdje.

Sadržaj Pisma namjere domaćoj javnosti nije bio poznat sve dok ga nisu prihvatili predstavnici Euroskupine, a predstavnici Matice hrvatskih sindikata jučer su upozorili da ni članovi Nacionalnog vijeća za uvođenje eura na prošlotjednoj sjednici nisu dobili te dokumente već su neke informacije saznali iz prezentacije i putem priopćenja.

namjere
Guverner Boris Vujčić

Šest područja koje se Hrvatska obvezala reformirati

U Pismu namjere Hrvatska se u dogovoru s europskim institucijama obvezala na provedbu mjera idućih godinu dana u šest područja, u kojima će sudjelovati devet Vladinih resora:

– daljnje jačanje supervizije bankovnog sustava uspostavom bliske suradnje između Hrvatske narodne banke i Europske središnje banke;

– jačanje okvira za provođenje makroprudencijalne politike uvođenjem eksplicitnog mandata za mjere usmjerene na zajmoprimce;

– jačanje okvira za sprječavanje pranja novca;

– unapređenje sustava prikupljanja, obrade i objave statističkih podataka;

– poboljšanje upravljanja u javnom sektoru;

– smanjenje administrativnog i financijskog opterećenja za gospodarstvo.

U dokumentu se navodi što svaka od tih reformi podrazumijeva, kao i namjeru da Hrvatska prihvati sve obveze vezane za njezino sudjelovanju u Bankarskoj uniji eurozone.

namjere
Ministar financija Zdravko Marić / Izvor: Prvi plan

Što je navedeno u akcijskom planu

U okviru akcijskog plana se naglašava kako će do svibnja 2020. Hrvatski sabor prihvatiti izmjene zakona o kreditnim institucijama i HNB-u koje će predložiti HNB i Ministarstvo financija, kao i zakon o ratifikaciji međuvladine suradnje.

U okviru potrebnih zakona koji se trebaju donijeti do svibnja 2020. dodatno će se uskladiti propisi HNB-a s eurozonom koji se tiču omjera kredita i kolaterala koje banka izdaje, omjera kredita i prihoda dužnika, dužine trajanja kredita, amortizacijskih kriterija i ostalih zahtjeva koji smjeraju prema smanjivanju rizika kreditiranja.

Do kraja trećeg kvartala ove godine mora se donijeti Pravilnik o Registru stvarnih vlasnika, a do kraja godine Pravilnik o objedinjenom registru računa, u cilju pojačanje borbe protiv pranja novca.

Za unapređenje sustava prikupljanja, obrade i objave statističkih podataka, Akcijskim planom je određeno da do kraja 2019. Vlada mora donijeti novu regulaciju interne organizacijske sheme u Državnom zavodu za statistiku (DZS). Do travnja 2020. Hrvatski sabor mora donijeti Zakon o službenoj statistici koji treba dodatno ojačati nezavisnost DZS-a, pogotovo kada je u pitanju izbor njegova ravnatelja. Također do 20. travnja 2020. DZS mora donijeti Politiku revizije statistike nacionalnih računa, kao i Memorandum o razumijevanju između DZS-a, Ministarstva financija i HNB-a.

Određeno 90 poduzeća za privatizaciju

U dijelu Akcijskog plana vezanog za poboljšanje upravljanja u javnom sektoru, Hrvatska se, odnosno Centar za restrukturiranje i privatizaciju (CERP), obvezuje do travnja 2020. raspisati javne natječaje za prodaju vlasništva u 90 tvrtki u kojima ima do 25 posto vlasništva.

Hrvatska se također obvezala da će do kraja ove godine donijeti dva zakona koji će deregulirati javnu upravu i smanjiti broj politički imenovanih državnih dužnosnika u javnoj upravi, kao i na preciznije definiranje uloge i financiranja brojnih agencija.

Akcijski plan među ostalim obvezuje Hrvatsku da do kraja ove godine donese 100 mjera za smanjenje administrativnog opterećenja koje će se implementirati do travnja 2020. godine.

Do tog datuma mora se provesti i nova faza liberalizacije tržišta roba i usluga, kao i smanjivanja parafiskalnih nameta. Do travnja 2020. se zato moraju donijeti podzakonski akti kojima se deregulira rad ljekarni, a HZZO mora objaviti natječaj za pružanje usluga fizikalne terapije.

Za uvođenje eura Hrvatska spremna 2023.?

Sve mjere navedene u Pismu namjere i Akcijskom planu Hrvatska namjerava provesti do sredine 2020., nakon čega će institucije EU ocijeniti jesu li mjere adekvatno provedene. Očekuje da će po dobivanju pozitivne ocjene Hrvatska započeti sudjelovanje u tečajnom mehanizmu, što znači da će Hrvatska za uvođenje eura biti spremna najranije u travnju 2022., realnije 2023. godine.

U izjavi objavljenoj nakon sastanka ministara financija eurozone, najavljuje se da će ECB i Komisija pratiti učinkovitu provedbu navedenih obveza te da će, nakon što daju pozitivnu ocjenu, stranke ERM 2 donijeti odluku o formalnoj prijavi hrvatskih vlasti za sudjelovanje u ERM 2.

Neke od navedenih mjera Hrvatska je već počela provoditi, između ostalog u svibnju prošle godine uputila je zahtjev za uspostavu bliske suradnje između Hrvatske narodne banke i Europske središnje banke.

namjere
Premijer Andrej Plenković; Foto: Prvi plan

Plenković: Pismom namjere iskazali smo spremnost na reforme

Uspješnim sudjelovanjem u tečajnom mehanizmu kroz najmanje dvije godine Hrvatska bi trebala formalno zadovoljiti tečajni kriterij nominalne konvergencije. Preostale kriterije – stabilnost cijena, održivost javnih financija i konvergenciju kamatnih stopa – Hrvatska zadovoljava već neko vrijeme, a to će se i nastaviti vođenjem odgovorne monetarne i fiskalne politike te daljnjim smanjenjem udjela javnog duga u BDP-u, objavila je Vlada na svojim mrežnim stranicama.

“Prihvaćanje Pisma namjere o ulasku u Europski tečajni mehanizam pokazuje da je Hrvatska na dobrom putu te da Europska komisija, Europska središnja banka i druge međunarodne financijske institucije prepoznaju reformske napore Vlade RH. Našim pismom iskazuje se spremnost za provedbu reformi s ciljem dodatne pripreme za sudjelovanje u tečajnom mehanizmu ERM II.

Pridruživanje europodručju postupan je proces čijom će realizacijom Hrvatska postati članicom najužeg kruga država Europske unije, što će biti na korist hrvatskog gospodarstva i građana”, izjavio je predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković.

Pročitajte i ovo:
Euro za Hrvatsku može biti nova šansa, hoće li je prokockati?
Velimir Šonje: Kuna nije prava valuta, ne treba žaliti za njom
Euro danas slavi 20 godina, što o njemu doista misle Hrvati