svijet
Velimir Šonje / Izvor: Screenshot N1

Hrvati se će za ovogodišnje blagdane potrošiti, očekuje se rekordnih 13,5 milijardi kuna. U samo tri dana udarnog potrošačkog vikenda, pred sam Božić, potrošeno je gotovo dvije milijarde kuna. Za mnoge riječ je o neumjerenoj potrošnji, suvremenoj pošasti koja ruši tradicijske vrijednosti. I sam papa Franjo u božićnoj je misi osudio ljudsku pohlepu i konzumerizam.

U raspravu o tome što je zapravo konzumerizam, je li on dobar ili loš, uključio se i poznati ekonomski analitičar Velimir Šonje koji je na svom Facebook profilu objavio tekst naslovljen ‘Kako ekonomski liberali vide Božić’. Šonje nije ulazio u pitanje vjere, nego se, kako je naglasio, zadržao na ekonomskoj interpretaciji konzumerizma. Njegov tekst prenosimo u cijelosti:

Konzumerizam nije samo potrošnja

Konzumacijom činimo dobro drugome koji nam je omogućio-pružio predmet konzumacije.

Nema ništa ljepše i ljudskije od konzumacije. Konzumacijom omogućujemo neznancima, od kojih su neki i na drugom kraju svijeta, da imaju plaće i da sami konzumiraju, kupuju svojoj djeci poklone, peku torte … Konzumerizam je sama esencija Božića!

Jer konzumerizam nije samo moja potrošnja. Konzumerizam ima i drugi kraj, onoga koji mi ju je omogućio.

Zato, i ako po mišljenju onog malog ćuka koji zove se Savjest, imate nepotrebne i skupe stvari pod božićnim drvcem, i ako vam je teško u želucu od svih onih mlinaca i kolača (a još vam i govore da su lakomost i konzumerizam grijeh), ne dajte se smesti. To što ste malo pretjerali škodi samo vama, a dobro je za sve druge; za ljude koji su vam prodali ili napravili sve one igračke, knjige, gaće, čarape, kolače, šećere, brašna i svašta nešto, što ide pod zajednički nazivnik “konzumerizam”.

Je li to lakomost? Pohlepa? Nebriga za drugoga? Bolje bi bilo da sam nekome dao?

Pa dali ste! Prinijeli ste žrtvu! Za svaki, i potreban i nepotreban izdatak, vaš novac će doprijeti do nekoga, i ma kako malo, ali u zbroju jako mnogo, doprinijet ćete dohocima trgovaca i proizvođača. Svaki vaš novčić ugradit će se u neki tuđi konzumerizam, u poklon za neko tuđe dijete, baku, djeda, u težinu u nečijem tuđem želucu.

Potrošnja otvara radna mjesta

Konzumerizam je zbog toga divan – to je davanje neznancima koji su tko zna gdje – i tako s njima postajemo povezani nevidljivim sponama. Postajemo dijelom jedne velike obitelji, velike cjeline.

Važne su još tri stvari:

Prvo, za potrošnju o kojoj je riječ ne smijete se prekomjerno zadužiti. Morate biti odgovorni prema sebi i drugima sutra.

Drugo, ne nasjedajte na priče “kupujmo Hrvatsko”. Figurativno, za svaku Mozart kuglu neki će Austrijanac potrošiti nešto na Jadranu sljedećega ljeta. Naravno, nije to jedan za jedan, ali u tom klupku u kojem novac i dobra teku u svim smjerovima, nikad ne znate kako će vam se vratiti energija koja je otišla od vas.

Treće, i oni koji su iz bilo kojeg razloga bez posla, koji zbog toga trenutačno nisu uključeni u to veliko klupko kupovanja, prodavanja i davanja, također trebaju biti uvučeni. Zato poklanjajte potrebitima, ali trošite još i više, jer ako ćemo stvarno jako puno trošiti, onda neće biti dovoljno trgovaca i proizvođača, pa će se još ljudi zaposliti!

Za ekonomiste među čitateljima, izgleda da je i John Maynard Keynes po mnogočemu bio ekonomski liberal?