program reformi
Premijer Andrej Plenković; Foto: Prvi plan

U programu za ovu i sljedeću godinu Vlada je izdvojila 11 ključnih područja u kojima planira provesti reforme. Na poslovanje poduzetnika neposredno će utjecati mjere koje se odnose na pokretanje poslovanja, liberalizaciju tržišta usluga, troškove regulacija, poticanje inovacija i digitalizaciju industrije.

“Pravi je trenutak za provođenje strukturnih reformi, dok su gospodarski rast i drugi makroekonomski pokazatelji povoljni. Pravi je trenutak i zbog toga što u ovoj godini nisu predviđeni izbori”, izjavio je premijer Andrej Plenković na današnjoj sjednici Vlade.

Do kraja ove godine pokretanje poslovanja trebalo bi se dodatno olakšati na način da će osnivanje poduzeća biti moguće u roku tri dana i to putem samo jednog elektroničkog postupka. Vlada će, najavila je, digitalizirati cijeli postupak, smanjiti broj potrebnih procedura, a time i troškova.

Vlada se hvali rasterećenjem poduzetnika, a poslovna klima sve gora

Sve relevantne odgovore o pokretanju poslovanja, ali i o pristupu pojedinim sektorima tržišta usluga i ostalim propisima za poslovanje poduzetnici bi trebali dobivati u tzv. Jedinstvenoj kontaktnoj točki za usluge koja se razvija u okviru Centra unutarnjeg tržišta EU.

Do kraja ove godine u Jedinstvenoj kontaktnoj točki za usluge planira se među ostalim uvesti 15 novih postupaka za slanje e-poštom dokumentacije za dozvolu pružanja usluga u nizu djelatnosti.

Jedinstvena kontaktna točka za usluge će se do 2020. integrirati u Jedinstveni digitalni pristupnik (Single Digital Gateway) koji bi gospodarstvu i svim građanima pružio cjeloviti sustav informacija o propisima u nizu područja, elektroničke usluge i administrativnu podršku, navedeno je u programu reformi.

Nameti niži, pojačani nadzor inspekcija

Vlada je najavila da će tijekom ove i sljedeće godine nastaviti smanjenje administrativnog opterećenja gospodarstva za okvirno 30 posto. Planirano je rezanje nameta za šume, vode, turizam, NKD, stručne ispite i slično.

Važne promjene najavljuju se i u području gospodarskih inspekcija. Kako bi se poduzeća rasteretila učestalih, neujednačenih i nekoordiniranih inspekcijskih nadzora i postupanja, objedinit će se gospodarske inspekcije. Kao što je već Vlada najavljivala, za lakše prekršaje poduzetnici ne bi smjeli biti automatski kažnjavani, već bi ih inspektori trebali upozoriti na propuste i pomoći im u otklanjanju lakših prekršaja.

S druge strane, Vlada je najavila pojačane nadzore inspekcija za barem 30 posto, dok bi se prekršajno procesuiranja poduzetnika radi počinjenja lakših prekršaja trebalo smanjiti za oko 20 posto. Ostaje tek vidjeti kako će to zaživjeti u praksi i što se sve podrazumijeva pod ‘lakšim prekršajima’.

Javna nabava

Do kraja iduće godine postupak javne nabave ti se trebao u potpunosti digitalizirati, što uključuje i izdavanje eRačuna. Za državni proračun to predstavlja uštedu od oko 2,6 milijardi kuna godišnje, dok se poduzeća mogu nadati transparentnijem postupku javne nabave između ostalog i zbog toga što će se povećati broj dokaznih sredstava kojima se mjeri njihova sposobnost za ispunjavanje uvjeta.

Poticanje inovacija

Do 2020. planirano je povećanje ukupnih ulaganja u istraživanje i razvoj. Do kraja ove godine ulaganja se planiraju povećati na jedan posto BDP-a, a do kraja 2019. i 1,4 posto BDP-a.

Povećana ulaganja u istraživanje i razvoj planiraju se kroz porezne olakšice poslovnom sektoru na dobit i dohodak. U Banskim dvorima računaju da će time broj projekata kojeg poslovni sektora realizira u suradnji sa znanstveno-istraživačkim institucijama povećati za barem 50 posto, dok bi se broj se projekata kojima se potiču investicije u istraživanje i razvoj trebao povećati za sedam posto.

Investicije su još uvijek 30 posto niže nego u pretkriznim godinama. S planiranim rastom investicija od gotovo sedam posto, i to uglavnom u području turizma i u infrastrukturne projekte financirane novcem Europske unije, mogli bismo se, rečeno je na današnjoj sjednici Vlade, u tri godine vratiti blizu razine postignute 2008. godine.

Digitalizacija industrije

Prema DESI indeksu kojim se mjeri stupanj gospodarske i društvene digitalizacije Hrvatska je među najslabijim članicama EU. Sudeći prema predstavljenom programu reformi, ne planira se radikalnija digitalizacija – DESI indeks trebao bi se povećati tek na 0.49 bodova.

program reformi
Izvor: Europska komisija

Vlada je najavila da će do kraja 2018. tek razviti okvir za industriju 4.0. i digitalnu transformaciju gospodarstva. Cilj je poboljšanje regulatornog okvira za poticanje inovacija i investicija u kontekstu jedinstvenog digitalnog tržišta EU, stvaranje novih poslovnih modela, poticanje istraživanja i inovacija u digitalnim disruptivnim tehnologijama te razvoj gigabitnih mreža kao temeljne infrastrukture interneta.

22 članice EU ujedinjuju digitalna tržišta, Hrvatska nije među njima

Do kraja ove godine planira se i digitalizacija pravosudnog sustava i to kroz uspostavu elektroničke komunikacije između trgovačkih sudova, odvjetnika, bilježnika i državnih odvjetnika, navedeno je u programu reformi. Poduzeća i građani efekt digitalizacije trebali bi osjetiti kroz manje troškove sudskih pristojbi, ali i kroz brže sudske postupke. Predmeti na općinskim i trgovačkim sudovima stariji od 10 godina trebali bi se smanjiti za 20 posto, najavili su u Banskim dvorima.

Usporavanje gospodarskog rasta

U programu konvergencije za ovu godinu Vlada projicira stopa gospodarskog rasta od 2,8 posto, a potom usporavanje rasta: iduće godine projicirana je stopa od 2,7 posto, a u 2020. i u 2021. godini od 2,5 i 2,5 posto.

U Vladi taj okvir ocjenjuju konzervativnim i naglašavaju da su 2016. i 2017. nadmašena očekivanja te da je konzervativni princip imao odjeka u investicijskoj javnosti.

Kod stopa rasta naglasak u programu nije na državnoj potrošnji nego investicijama, objašnjavaju u Vladi napominjući da su već lani ostvareni efekti porezne reforme, jer su već tada privatne investicije rasle iznad sedam posto.

Ističu i potrebu smanjenja uvozne ovisnosti koja neutralizira učinke izvoza u kretanju stope rasta BDP-a.

Do kraja svog mandata Vlada planira smanjenje javnog duga na 66 posto BDP-a, što je znatno ispod razine iz programa Vlade (75 posto).

Krajem 2017. javni dug iznosio je 78 posto BDP-a. Za ovu godinu planira se smanjenje javnog duga na 75,1 posto BDP-a, potom u 2019. na 72,2 posto, 2020. na 69,1 posto, a 2021. na 66 posto BDP-a. Iz današnje perspektive, to je realno, ocjenjuju u Vladi.

Cijeli Nacionalni program reformi možete pročitati ovdje.

Pročitajte i ovo:
Vlada najavila ukidanje 626 milijuna kuna teških nameta