vodič
Foto: Pixabay

Paket mirovinskih zakona koje je Sabor nedavno usvojio doživio je mnogobrojne promjene u odnosu na zakonske prijedloge koji su sredinom godine pušteni u javnu raspravu. Do promjena je često dolazilo u hodu, preko noći i kao rezultat političkih kombinatorika i pritisaka raznih interesnih skupina. Što se točno mijenjalo teško je bilo pratiti i stručnjacima, a kamo li ne široj javnosti. Izdvojili smo stoga sedam najvažnijih izmjena koji će diktirati visinu mirovina i uvjete pod kojima će se one moći ostvarivati.

Kome i koliki dodatak na mirovinu

Najviše rasprava vodilo se oko dodatka od 27 posto na mirovinu. Ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić isprva je predlagao da pravo na dodatak osim umirovljenika koji su osigurani samo u I. stupu imaju i umirovljenici osigurani u drugom stupu, ali pod uvjetom da štednju iz drugog stupa prebace u prvi. Zbog mnogobrojnih kritika, Vlada je odustala od takvog prijedloga, pa je na kraju usvojeno kompromisno rješenje.

Osobe koje su osigurane u prvom i drugom stupu dobile su tako pravo izbora koju će mirovinu primati: samo iz prvog stupa ili iz oba.

Ako se odluče na mirovinu samo iz prvog stupa, budući umirovljenici morat će prebaciti svu svoju štednju iz drugog stupa u prvi. U tom će slučaju dobiti dodatak od 27 posto.

U slučaju da se odluče na mirovinu iz oba stupa, dakle da zadrže sredstva ušteđena u drugom stupu, također će ostvarivati pravo na dodatak, ali obračunan po drugačijoj formuli. Na mirovinski staž ostvaren u prvom stupu do 31. prosinca 2001. obračunat će se dodatak od 27 posto, a na mirovinski staž koji teče nakon siječnja 2002. do umirovljenja i za koji se dio doprinosa uplaćivao u drugi stup, dodatak će iznositi 20,25 posto.

vodič
Foto: Pixabay

Kada u prijevremenu mirovinu

Od iduće godine radni vijek žena povećavat će se za četiri mjeseca svake godine sve dok se 2027. ne izjednače s muškarcima na 65 godina. Nakon toga će se i za muškarce i za žene radni vijek povećavati daljnjih četiri mjeseca godišnje sve dok 2033. ne dostigne 67 godina, kolika bi trebala biti najniža dob za odlazak u starosnu mirovinu.

U prijevremenu mirovinu žene će tako od 1. siječnja 2019. moći s minimalnih 32 godine i tri mjeseca staža. U narednim godinama minimalni će se staž povećavati sve do 35 godina, koliko će žene rođene 1970. morati skupiti staža ako 2030. godine žele ići u prijevremenu mirovinu.

Ublažena penalizacija, povećana bonifikacija

U odnosu na postojeće zakonsko rješenje, najviše je promjena u iznosu penalizacije prijevremenih mirovina i bonifikacije produženog rada.

Trenutačno penalizacija za jednu godinu ranijeg odlaska u mirovinu, ovisno o stažu, iznosi od 1,2 posto do najviše 4,08 posto. Od iduće godine penalizacija će iznositi 0,3 posto po godini ranijeg umirovljenja, odnosno 3,6 posto za jednu godinu i 18 posto za pet godina.

Prijevremene mirovine umanjuju se trajno, tako da osobe koje odu ranije u mirovinu ne mogu očekivati da će im se penalizacija ukinuti kada navrše 65 ili 67 godina života.

S druge strane, radnici koji nastave raditi i nakon što steknu uvjete za mirovinu, mogu računati na dvostruko veće nagrađivanje (bonifikaciju) u odnosu na sadašnje rješenja.

Osiguranicima koji će u mirovinu s 35 godina staža i navršenih 65 godina života (za žene propisanu starosnu dob prema prijelaznim odredbama) mirovina će se povećavati 0,34 posto po mjesecu za svaki mjesec kasnijeg odlaska u mirovinu. Do sada se svaki mjesec kasnijeg umirovljenja nagrađivao s 0,15 posto.

vodič
Foto: Fotolia

Roditeljski staž smanjuje penalizaciju

Roditelji koji su koristili rodiljni dopust dobit će šest mjeseci dodatnog staža po djetetu u trenutku odlaska u mirovinu, a za svako dijete mirovina će im biti 2,04 posto viša.

Roditeljski staž počet će se pripisivati stažu provedenom u radnom odnosu onima koji u mirovinu odu nakon 1. siječnja 2019. godine. Ne planiraju se ograničenja maksimalnog staža koji se može dobiti temeljem broja rođene djece, no broj djece neće smanjiti osnovni uvjet za stjecanje prava na prijevremenu starosnu mirovinu – godine staža.

Budući da u Hrvatskoj rodiljni dopust uglavnom koriste žene, one će imati i najviše koristi od uključivanja roditeljskog staža. Ženama koje planiraju ići u prijevremenu mirovinu roditeljski će staž smanjiti penalizaciju. Za pet godina ranijeg odlaska u mirovinu, dvoje djece će smanjiti penalizaciju budućih mirovina s 18 na 14 posto.

Roditeljima koji nastave raditi nakon dobi koja je potrebna za starosnu mirovinu obračunat će se 0,34 posto veća mirovinom za svaki prekovremeni mjesec rada, a najviše 20 posto za pet godina.

Uz mirovinu pravo na rad

Od iduće godine svi će se umirovljenici moći zaposliti do četiri sata dnevno bez gubitka mirovine. Osim toga, tako zaposlenim umirovljenicima će se razdoblje rada u nepunom radnom vremenu preračunavati u mirovinski staž. Ako npr. godinu dana radi pola radnog vremena, ostvarit će šest mjeseci novog mirovinskog staža, a za dvije godine radnog odnosa, jednu godinu novog mirovinskog staža.

Penalizacija se neće moći smanjiti ni ako se naknadno zaposlite na četiri sata – radom u mirovini i “skupljanjem” staža neće biti moguće nadoknaditi godine prijevremenog umirovljenja.

Međutim, umirovljenici koji budu radili najmanje dvije godine, imat će pravo zatražiti novi obračun visine mirovine za nakupljenu godinu staža u mirovini, ali pod uvjetom da prestanu raditi.

Dakle, ako kao umirovljenik nađete posao na četiri sata dnevno, za jednu godinu takvog rada obračunava vam se šest mjeseci staža. Da biste prikupili jednu godinu dodatnog staža, potrebno je raditi dvije godine na nepuno radno vrijeme. Tek tada stječete uvjete za novi obračun mirovine, pod uvjetom da vam prestaje zaposlenje.

vodič
Foto: Fotolia

Velike promjene u odabiru mirovinskih fondova

Golema većina osiguranika, čak 98 posto, osigurano je u srednje rizičnim fondovima kategorije B. To je rezultat između ostalog i nezainteresiranosti građana za samostalni odabir fondova. Prema dosadašnjim propisima, sve nove radnike koji ne bi sami izabrali mirovinski fond, država je automatski raspoređivala u fondove B kategorije. Od 1. siječnja 2019. i to se mijenja.

Osobe koji se prvi put zapošljavaju i ulaze u drugi stup, a sami ne izaberu fond u kojem žele biti obvezno osigurani, država će ubuduće automatski raspoređivati u najrizičnije fondove kategorije A. U tim je fondovima sada samo 0,3 posto osiguranika, odnosno 6.154 građana.

Od početka iduće godine mijenjaju se i investicijska pravila za fondove A kategorije – oni će moći do 0,2 posto vrijednosti imovine ulagati u visokorizične startupove.

>> Ulaganja mirovinskih fondova u startupove: Ludost ili genijalna ideja?

Budući da je fond kategorije A ipak rizičniji u odnosu na fond kategorije B, odlučeno je da se nakon 10 godina od dana raspoređivanja u mirovinski fond kategorije A osiguranici automatski raspoređuju u fond kategorije B, osim ako sami ne odaberu ostati u fondu kategorije A.

Stroži uvjeti za povlačenje dobrovoljne mirovinske štednje

Do sada su građani koji su štedjeli u trećem, dobrovoljnom mirovinskom stupu mogli tražiti isplatu svoje štednje kada navrše 50 godina života. Od 1. siječnja 2019. mirovina iz trećeg stupa moći će se povući tek s navršenih 55 godina.

Iz trećeg stupa se do sada jednokratno moglo povući 30 posto štednje, a ostatak u ratama, ali ne u razdoblju kraćem od pet godina. Štednju manju od 10 tisuća kuna građani su mogli povući u cijelosti, ali sad se ukida ta mogućnost!

Po novome, osiguranicima čija je štednja u trećem stupu manja od 100.000 kuna mirovinu moći isplaćivati i fondovi čiji su oni članovi. Dosad je ta granica bila 50.000 kuna.

Velika novost je i to da se prilikom ostvarenja prava na mirovinu neće plaćati nikakve izlazne naknade, neovisno o načinu isplate mirovine. Također je ukinuto naplaćivanje ulazne naknade za osobe koje dosad nisu štedjele u trećem stupu, a odluče se dio svoje štednje usmjeriti u dobrovoljno mirovinsko osiguranje.

Pročitajte i ovo:
Nepodnošljiva lakoća zaigranosti ministra Pavića
Strani stručnjaci dali 10 preporuka za reformu mirovinskog sustava, evo što predlažu