Zagreb
Foto: Goran Horvat / Pixabay

Pet godina od ulaska u Europsku uniju i dalje ne možemo biti zadovoljni iskorištavanjem sredstava iz EU fondova. Podaci o direktnoj i indirektnoj pomoći gradovima u 2017. godini pokazuju oštar pad u povlačenju sredstava, piše gradonačelnik.hr.

No, istovremeno je porastao broj gradova koji su iskoristili EU fondove za financiranje svojih projekata – u 2017. ih je bilo 11 više nego godinu ranije. S druge strane, zabrinjava da od 129 gradova njih čak 32 od hrvatskog ulaska u EU do danas nisu povukli ni lipe iz fondova, bilo direktno, bilo indirektno.

Lipik je grad koji je u 2017. godini povukao najviše sredstava iz fondova Europske unije po glavi stanovnika i tako preoteo prvo mjesto Ludbregu koji ga je držao 2016. S 1,43 milijuna kuna, mali je Lipik tako prvak države s 233 kune povučene iz EU fondova po stanovniku.

Za petama mu je gotovo dvostruko veća Županja, koja je prošle godine dobila što direktne što indirektne pomoći iz Unije u vrijednosti od 2,7 milijuna kuna, odnosno 224 kune po stanovniku.

Slijede Rab sa 172 kune, Virovitica (164 kn), Pazin (160 kn), Velika Gorica (132 kn), Klanjec (128 kn), Pleternica (120 kn), Buzet (119 kn) te Bjelovar sa 105 kuna po stanovniku povučenih iz EU fondova.

Velika Gorica prednjači

Svježe objavljeni podaci Ministarstva financija o izvršenju proračuna jedinica lokalne samouprave za 2017. godinu pokazuju, pak, kako gledano po ukupnoj svoti te udjelu u ukupnom povlačenju sredstava iz fondova EU, prednjači Velika Gorica koja je u 2017. godini povukla 8,4 milijuna kuna, odnosno 10,43 posto svih sredstava koje su hrvatski gradovi primili iz EU u prošloj godini.

Slijede Rijeka (5,7 milijuna), Osijek (5,03 mil.) Bjelovar (4,2 mil.), Zadar (4,08 mil.), Šibenik (3,99 mil.), Virovitica (3,49 mil.), Split (2,98 mil.) te Županja s 2,7 milijuna kuna.

Grad Zagreb, koji zbog svoje veličine ima poseban status županije, povukao je 8,6 milijuna kuna. Gledajući po stanovniku to je tek 11 kuna, što Zagreb svrstava na 60. mjesto po iskorištenim EU sredstvima.

U 2017. godini zabilježen je značajan pad u povlačenju sredstava EU od strane gradova (to naravno ne znači da više sredstava nisu povukla neka njihova poduzeća ili institucije, ali to se iz podataka Ministarstva financija o izvršenjima lokalnih proračuna ne vidi.

Zagreb
Izvor: Gradonačelnik.hr

Gradonačelnik.hr je naglasio da je u svojim analizama gledao direktne pomoći od EU – tekuće i kapitalne pomoći od institucija i tijela EU, te indirektne pomoći, koje gradovi dobivaju preko ministarstava, agencija, itd.).

Lani gradovi povukli 180 milijuna kuna manje nego u 2016.

Naime, dok su 2016. godine gradovi ukupno povukli rekordnih 269,1 milijuna kuna, u 2017. godini ukupno su od EU primili svega 89,2 milijuna kuna.

Tako značajan pad može biti posljedica politički nestabilne prethodne godine (izbori 2015. godine, te ponovljeni izbori 2016. godine), zbog čega je došlo do usporavanja odobravanja projekata, piše gradonačelnik.hr.

Dodaje da tu ocjenu treba uzeti s oprezom jer iskorištavanje EU fondova u primjerice višegodišnjim kapitalnim projektima ne ide ravnomjerno po godinama, već po dinamici izvedbe. Tako u jednoj godini grad može imati ugovorenih 100 milijuna kuna projekata, a povučenih nula kuna, koje će biti iskorištene u idućoj godini.

Ali to ipak ne objašnjava pad na razini cijele države, u svim gradovima i na svim projektima, zaključuje gradonačelnik.hr.

Zagreb
Foto: Pixabay

Čak 32 grada nisu povukla ni lipe iz EU fondova

U svakom slučaju, u prošloj se godini ipak povećao broj gradova koji su povukli barem nešto sredstava iz EU fondova (u 2016. godini bilo ih je 66, a u 2017. sredstva je povuklo 77 gradova).

Ipak zabrinjava da od 129 gradova njih čak 32 od hrvatskog ulaska u Europsku uniju 2013. godine do danas nisu povukli ni lipe iz fondova, bilo direktno, bilo indirektno. Riječ je uglavnom o malim, ali i srednje velikim gradovima.

Od 2013. godine, svi gradovi koji su povukli sredstva iz EU fondova, dobili su ukupno 516,6 milijuna kuna pomoći. Najviše – 10,26 posto tih sredstava povukli su Križevci, više od 53 milijuna, u prosjeku više od 10 milijuna na godinu.

Drugi je Zadar, s 9,84 posto tog iznosa, odnosno gotovo 50 milijuna kuna u tih pet godina. Za njima slijede Karlovac sa 7,84 posto, Vinkovci s 5,43posto, Osijek s 5,35posto, Ludbreg s 5,28posto, Rijeka s 3,07posto, Senj s 2,67posto i već spomenuta Velika Gorica, koja je 2017. godine povukla najviše sredstava, s 2,62 posto od ukupne pomoći EU u vrijednosti od 516,6 milijuna kuna danih hrvatskim gradovima od 2013. do 2017. godine.

Po glavi stanovnika prednjači Ludbreg, sa 631 kn EU pomoći po stanovniku, a slijede Križevci, Senj, Skradin, Trilj, Grubišno Polje, Čabar, Umag, Vodice i Mursko Središće, piše gradonačelnik.hr.