školarina
Foto: Pixabay

Od iduće akademske godine, 2019./2020., izgledno je kako će studentima Sveučilišta u Zagrebu biti značajno povećani troškovi studiranja. Pred Senatom Sveučilišta u Zagrebu sutra, 16. travnja, trebala bi se naći odluka o povećanju cijene ECTS boda od 10 do čak 40 kuna, što prevedeno u iznose participacije školarina povećava cijenu studiranja u jednoj akademskoj godini za 600 do čak 2400 kuna, ovisno o vrsti studija.

Prema prijedlogu Odbora za proračun zagrebačkog Sveučilišta, školarina bi najviše mogla poskupiti, za 2400 kuna, studentima interdisciplinarnih studija, sa sadašnjih 7200 na 9600 kuna. Za 1800 kuna trebala bi se povećati školarina studentima biotehničkog, tehničkog i prirodoslovnog područja, pa bi ona umjesto 8400 kuna u sljedećoj akademskoj godini mogla iznositi 10.200 kuna.

Toliko bi trebala stajati i školarina u biomedicinskom i umjetničkom području, za koje je predviđeno poskupljenje od 600 kuna. Studenti društveno-humanističkih studija mogli bi umjesto sadašnjih 7200 kuna plaćati 8400 kuna participacije.

Više Rektoratu, manje studentima

Hrvatski sustav visokog obrazovanja socijalno je isključiv. Budući da teret troškova studiranja uglavnom pada na roditelje, odnosno na same studente, oni lošijeg socio-ekonomskog statusa znatno otežano studiraju i često su prisiljeni raditi uz studij

Sveučilište ovime formira maksimalnu visinu do koje fakulteti iz pojedinih područja mogu odrediti cijene participacija i ECTS boda. Na taj način Sveučilište daje zeleno svjetlo fakultetima da povise cijenu studiranja zagrebačkim studentima i istodobno više zarađuju od studentskih školarina, napominje portal srednja.hr koji kao razlog ovako drastičnog povećanja cijene studiranja navodi prijedlog o bitnom povećanju iznosa za troškove poslovanja Rektorata.

Iz državnog proračuna se godišnje, putem programskih ugovora, za Sveučilište u Zagrebu izdvaja oko 156 milijuna kuna. Od tog iznosa za troškove poslovanja Rektorata sada se izdvaja 17 posto, dok su ostala sredstva namijenjena pokrivanju školarina redovitih studenata koji prvi put upisuju studij i školarina studenata koji u akademskoj godini ostvaruju 55 ili više ECTS bodova. Sada se predlaže da se izdvajanja za Rektorat povećaju na oko 25 posto od ukupnog iznosa doznačenog iz državnog proračuna.

školarina
Foto: Pixabay

Već sada 69 posto studenata radi jer ne može pokriti troškove studiranja

Najavljeno poskupljenje studentskih školarina moglo bi dovesti do još većeg broja studenata koji zbog financijskih razloga odustaju od studija, odnosno obeshrabriti mlade, naročito one iz siromašnijih obitelji, da uopće studiraju. Već sada oko 69 posto studenata radi, da bi uopće mogli pokriti troškove studija. Prema istraživanju Eurostudent V., ukupni semestralni troškovi studiranja po studentu u Hrvatskoj iznose u prosjeku 15.417 kuna, odnosno 30.834 kn godišnje.

Institut za razvoj obrazovanja (IRO) upozorio je početkom ove akademske godine da visoki troškovi studiranja u hrvatskom kontekstu, kao i velika ovisnost o obitelji kao dominantnom izvoru prihoda studenata, predstavlja veliki izazov za studente koji se nalaze u nepovoljnijem socio-ekonomskom položaju. Većini studenata, čak 88 posto njih, troškove studija naime, pokriva obitelj, za što mjesečno izdvajaju 1.167 kuna.

Trećina studenata odustaje od školovanja

Problematično je i to što se, ovisno o uspjehu studiranja, povećavaju troškovi studiranja, tako da često nastaje začarani krug gdje zbog opterećenosti radom, rastu troškovi studiranja, što opet povećava opterećenost radom, što povećava troškove studiranja i tako unedogled

Posljednje istraživanje Eurostata o broju studenata i razlozima zbog kojih odustaju od studija, objavljeno u travnju prošle godine, pokazalo je da se u Hrvatskoj studija tijekom 2016. odreklo 37.900 polaznika nekog od visokih učilišta. To je trećina svih redovitih studenata upisanih u toj akademskoj godini.

Prema istraživanju koje je rađeno za potrebe Ministarstva znanosti i obrazovanje (također 2016. godine) velik broj studenata (68,73 posto) prisiljen je raditi zbog visokih troškova studiranja i nemogućnosti da pokriju te troškove bez studentskog rada. Svaki treći student u Hrvatskoj koji je prekinuo studij, prema Eurostatu, radio je tijekom studiranja posao vezan za sadržaje studija, dok se kod 5900 njih radilo o poslovima koji nemaju dodirnih točaka sa studiranjem.

Više od trećine studenata (37 posto) svoje financijske teškoće ocjenjuje vrlo ozbiljnima ili ozbiljnima, posebno studenti koji rade, stariji studenti, studenti roditelji i studenti javnih veleučilišta i visokih škola… Više vremena od prosjeka na rad troše i studenti čiji roditelji nemaju visoko obrazovanje, koji društveni status svoje obitelji procjenjuju kao nizak te studenti sa završenom strukovnom srednjom školom.

Visoko obrazovanje sve nedostupnije siromašnima

Stručnjaci već godinama upozoravaju da je hrvatski sustav visokog obrazovanja socijalno isključiv. Budući da teret troškova studiranja uglavnom pada na roditelje, odnosno na same studente, oni lošijeg socio-ekonomskog statusa znatno otežano studiraju i često su prisiljeni raditi uz studij. Hrvatska je tako pri dnu ljestvice po stopi osoba koje studiraju, a da im roditelji imaju niže stupnjeve obrazovanja, odnosno niže prihode.

Problematično je i to što se, ovisno o uspjehu studiranja (o skupljenim ECTS bodovima), povećavaju troškovi studiranja, tako da često nastaje začarani krug gdje zbog opterećenosti radom, rastu troškovi studiranja, što opet povećava opterećenost radom, što povećava troškove studiranja i tako unedogled.

Pročitajte i ovo:
Koliko košta studiranje u Hrvatskoj?