Žalac
Ministrica Gabrijala Žalac / Foto: Prvi plan

U 2018. godini putem 152 natječaja za dodjelu sredstava iz EU fondova na raspolaganje je stavljeno 2,9 milijardi eura, čime se iznos ukupno objavljenih natječaja popeo na 8,5 milijardi eura. Time je dosegnuto 79 posto od ukupne alokacije od 10,7 milijardi eura, koliko je za Hrvatsku rezervirano u financijskom razdoblju 2014-2020., izvijestila je danas ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac.

“Cilj nam je do kraja 2019. da budemo minimalno na 85 posto od 10,7 milijardi eura, koliko iznosi dostupna alokacija za Hrvatsku”, kazala je Žalac i dodala da je u mandatu ove Vlade zabilježen značajan rast ugovaranja projekata – s 975 milijuna eura s kraja listopada 2016. na 6,6 milijardi eura.

U 2018. isplaćena milijarda eura potpora

7 najvećih projekata koji su se počeli provoditi u 2018.

1. Pelješki most ukupne vrijednosti oko 4 mlrd kuna, bespovratna sredstva iznose 3,2 mlrd kuna
2. Nadogradnja i elektrifikacija željezničke pruge Vinkovci-Vukovar ukupne vrijednosti 677,7 mil. kn, bespovratna sredstva iznose 412,5 mil. kn
3. Istraživačko-edukacijski centar za zdravstvenu i medicinsku ekologiju i zaštitu od zračenja ukupne vrijednosti 235,4 mil. kn, bespovratna sredstva iznose 232,6 mil. kn
4. Hrvatski znanstveni i obrazovni oblak ukupne vrijednosti 196,8 mil. kn, u cijelosti financiran sredstvima iz EU fondova
5. Centar za napredne laserske tehnike (CALT) ukupne vrijednosti 123 mil. kn, gotovo u cijelosti financiran iz EU fondova
6. Arheološki park Vučedol ukupne vrijednosti 117,3 mil. kn, bespovratna sredstva iznose 99,7 mil. kn
7. eHZZO ukupne vrijednosti 114,7 mil. kn, bespovratna sredstva iznose 97 mil. kn

“Ugovoreno je 62 posto dodijeljenih sredstava iz EU fondova, što je rast od 572 posto. Do sada je iz EU fondova isplaćeno 1,98 milijardi eura, od čega samo u 2018. godini 1,05 milijardi. Usporedbe radi, krajem listopada 2016. bilo je isplaćeno 291 milijun eura, što znači da je do kraja prošle godine ostvaren rast od 578 posto”, kazala je Žalac.

Naglasila je, među ostalim, da je sa zadnjim danom 2018. godine upućena najveća izjava o izdacima u povijesti europskih fondova u Hrvatskoj, vrijedna 1,03 milijardi eura, a do sada je po svim programima ukupno ovjereno 1,83 milijarde eura.

Sukladno toj izjavi o izdacima, Žalac očekuje da će Europska komisija do kraja siječnja izvršiti uplatu u hrvatski proračun.

“Samim jačanjem i objave natječaja i ugovaranjem projekata mogli smo doći u situaciju da isplatimo sredstva krajnjim korisnicima i u končanici ovjerimo izjavom o izdacima prihvatljive troškove Europskoj komisiji”, rekla je Žalac.

Žalac je istaknula projekt Slavonija, Baranja i Srijem u okviru kojeg je u 2018. ugovoreno 8,7 milijardi kuna bespovratnih sredstava, što je 47 posto od ukupnog usmjerenog iznosa od 18,75 milijardi kuna.

Žalac
Foto: Pixabay

Nove statističke regije u prilog nerazvijenim područjima

Kada je u pitanju “N plus 3” pravilo, po kojem zemlja članica ima tri dodatne godine za povlačenje sredstava nakon one u kojoj je projekt odobren, sva sredstva koja su Hrvatskoj dodijeljena za 2015. su ovjerena i dostavljena Europskoj komisiji.

Ministrica Žalac najavila je izmjene statističkih, odnosno NUTS-2 regija, o čemu će predsjednik Vlade Andrej Plenković sutra održati sastanak sa svim županima. Kako napominje Žalac, cilj je da se otkloni nepravda iz 2012. kada se Grad Zagreb pripojilo kontinentalnoj Hrvatskoj i time se “preko noći” na nerazvijenim područjima podigla razina BDP-a s 39 posto na 64 posto.

“U 2019. ići ćemo i u izmjenu najvećeg operativnog programa, Konkurentnost i kohezija, s obzirom na to da u pojedinim prioritetnim osima nije polučen željeni uspjeh. Cilj nam je da se sredstva prebace na gotove projekte jer postoji mogućnost da se s neuspješnih osi unutar operativnog programa sredstva prebace na uspješne osi”, pojasnila je Žalac.

Više sredstava za poduzetnike

Kako je izvijestila, značajni podbačaji zabilježeni su u drugom prioritetu koji se odnosi na informacijsko-komunikacijske tehnologije, zatim u prioritetu pet koji se odnosi na klimatske promjene i zaštitu od poplava te u prioritetu šest u kojem su značajno podbacili projekti koji se odnose na vodno gospodarstvo, prije svega zbog loše pripreme projektne dokumentacije. Problemi se javljaju i u imovinsko-pravnim odnosima te u javnoj nabavi.

“Ta sredstva nisu propala, ona će se preusmjeriti prije svega na gospodarstvo i poduzetnike. Jedna od najuspješnijih prioritetnih osi odnosi se, naime, na poslovnu konkurentnost”, naglasila je Žalac.

Komentirajući prijedlog višegodišnjeg financijskog okvira 2021.-2027., Žalac je naglasila da on za Hrvatsku nije prihvatljiv i da će se o tome tek otvoriti pregovori na razini EU.

Hrvatskoj se, naime, u idućem financijskom okvir nudi 9,9 milijardi eura, što je 5,6 posto manje u odnosu na ovu perspektivu kada je riječ o kohezijskoj politici, a oko šest posto manje za Zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP). Osim toga, predviđa se i 30 posto nacionalnog sufinanciranja projekata u odnosu na sadašnjih 15 posto, kao i dvostruko veće predfinanciranje u odnosu na trenutno.

Pročitajte i ovo:
EU fondovi: 2018. smo završili na pretposljednjem mjestu, što donosi 2019.
U iskorištavanju EU fondova od Hrvatske lošija samo Malta