Krško
Komandna soba NE Krško

Nuklearna elektrana Krško u Sloveniji mogla bi u dogledno vrijeme biti nadograđena još jednim blokom. Barem ako je suditi po nedavnoj najavi slovenskog premijera Marjana Šareca. Austrijski političari i mediji reagirali su na tu vijest izuzetno burno. Politički čelnici austrijskih južnih pokrajina nazvali su inicijativu neprihvatljivom te najavili masovne protestne skupove.

S druge strane Slovenije, u Hrvatskoj, nije bilo gotovo nikakvih reakcija. Takva inertnost je naročito zanimljiva s obzirom na činjenicu da je Hrvatska suvlasnik NE Krško, piše Deutsche Welle.

“Ali ovdje nikad nismo imali nikakvu zaista ozbiljnu diskusiju o tome bi li Hrvatska željela ikakvo daljnje partnerstvo sa Slovenijom. To moram nazvati suludim, jer se baš niti jedna zemlja koja ima svoju nuklearnu energiju ne ponaša kao da je nema”, kaže Nina Domazet, urednica specijaliziranog portala Energetika-net.com i analitičarka energetske politike.

Slovenija bolje koristi solarne potencijale od Hrvatske

Domazet je uvjerena da Hrvatska olako propušta svoju priliku, dok niti ne razvija neki čvrst alternativni plan. Bogatije zemlje okreću leđa nuklearnoj energiji i razvijaju energetiku iz obnovljivih, ekološki i sigurnosno prihvatljivih izvora.

“No za razliku od Hrvatske koja npr. solara ima samo u tragovima, Slovenija svoje potencijale za energiju sunca koristi solidno. Pritom ima i progresivne zakone koji potiču energetsko zadrugarstvo i instalaciju fotonapona na stambene zgrade”, dodala je Domazet.

Hrvatska nema stav o nuklearnoj energiji

Vladimir Lay, sociolog te umirovljeni profesor socijalne ekologije, smatra pak da Hrvatska nije tek protiv nuklearki, nego jednostavno ne pokazuje da o tome razmišlja iole strateški: “Vijest iz Slovenije možda je naprosto ‘probni balon’ tzv. hijenskih menadžera, ali naša ‘Strategija energetskog razvoja do 2030. s pogledom na 2050. godinu’ otkriva još gore stanje.”

“Tamo nema nikakvog stava o nuklearnoj energiji”, nastavlja on, “što je veoma opasna nezainteresiranost. Bogatiji se razvijaju u smjeru obnovljivih izvora, ali mi očito ne shvaćamo da će ih to učiniti još bogatijima. Ulaganja u takvu tranziciju su ispočetka visoka, no vraćaju se s mnogostrukim benefitima. A posve je zanemarena i naša znanstvena pamet u tom sektoru”, rekao je za DW Lay.