ZEF
Foto: Goran Jeras, upravitelj Zadruge za etično financiranje; Prvi plan

Zadruga za etično financiranje (ZEF) potpisala je danas ugovor o kupnji Vjetroelektrane Kom-Orjak-Greda (VE KOG) u Blatu na Cetini od austrijske tvrtke ECOwind d.o.o. ZEF će ulozima svojih članova ući u njezinu sto postotnu vlasničku strukturu, a zadrugari će povrat ulaganja ostvarivati kroz prodaju električne energije.

Na taj način prvi put u Hrvatskoj građani, sadašnji i budući članovi ZEF-a, mogu investirati u vjetroelektranu čime postaju njezini suvlasnici. VE KOG ima potpisan dugoročni ugovor o otkupu s Hrvatskim operatorom tržišta energije, prema sustavu zajamčene godišnje indeksirane cijene otkupljene električne energije, za razdoblje od 14 godina od trenutka puštanja u puni pogon VE KOG-a.

Minimalan je pojedinačni ulog 2500 kuna, maksimalan 7,5 milijuna kuna, a očekuje se povrat na ulaganje u rasponu od 5,5 do 6,5 posto. Ukupna je investicija vrijedna 21,74 milijuna eura.

“Umjesto da subvencije za obnovljive izvore energije i profit odlaze iz zemlje, ostat će našim članovima. Ovaj i ostali energetski projekti koje ZEF planira doprinijet će razvoju obnovljivih izvora energije i energetskoj neovisnosti Hrvatske. Iza sebe već imamo pozitivno iskustvo našega člana, Zelene energetske zadruge, koja je novcem građana pokrenula izgradnju solarne elektrane na krovu Razvojnog centra i tehnološkog parka Križevci”, rekao je Goran Jeras, upravitelj ZEF-a.

Hrvatski bankovni sustav nije u službi razvoja

Kupnja Vjetroelektrane VE KOG najnoviji je primjer kako financijske organizacije mogu utjecati na razvoj lokalne zajednice. Poznata su, naime, nastojanja ZEF-a da osnuje prvu etičnu banku u Hrvatskoj, a danas je Zadruga tim povodom organizirala i panel diskusiju o bankarskom sustavu u službi razvoja.

Mihaela Grubišić Šeba, neovisna konzultantica i direktorica tvrtke BizVision, istaknula je da hrvatski bankovni model, u kojem je 90 posto sustava u stanom vlasništvu, nije dobar za razvoj lokalne zajednice.

“Strana banka radi prema smjernicama matice. Ako je ideja matice izvlačenje što više profita, onda se radi isključivo na profitnom kreditiranju. Dakle, ili s najvišom kamatom ili s najmanjim rizikom. To se vidi po hipotekarnim kreditima: ako nemate nekretninu za osiguranje, možete računati samo s manjim iznosima, ili uz jamstvo države ili uz EU fondove”, kazala je Grubišić Šeba i navela primjer poduzetnika koji je trebao hipotekarni kredit da nakon povlačenja novca iz EU fondova zatvori konstrukciju.

ZEF
Panel o bankarskom sustavu i razvoju / Izvor: ZEF

Podobnik: Stranci kontroliraju naš rast

Da je osnovni problem hrvatskog bankarskog sustava taj što je gotovo u potpunosti u stranim rukama, misli i Boris Podobnik, prodekan za znanost ZŠEM-a i znanstveni suradnik Sveučilišta u Bostonu.

“Stranci, i to naši nekadašnji gospodari, Talijani, Austrijanci i Mađari, u velikoj mjeri kontroliraju naš rast i naše investicije. Oni diktiraju cijenu kapitala znatno skuplje nego na zapadu, pa samim time određuju i u što smijemo investirati, a u što ne smijemo ili možemo”, rekao je Podobnik.

Podobnik je upozorio da strane banke sad određuju i kakvi se krediti daju turizmu i poljoprivredi, a tako predestiniraju i hoće li naš turizam i poljoprivreda biti konkurentni, primjerice, talijanskom ili njemačkom.

Prema njegovom mišljenju, odgovor na takvu situaciju leži u etičnom bankarstvu i generalno etičnom biznisu.

“U takvom biznisu upravljačka prava ne ovise o unesenom kapitalu. Veći kapital, istina, nosi veću dobit, ali ne i veća prava. Na taj način, nešto što bi Hrvati stvorili i gdje bi činili većinu, u firmi ili zadruzi, ostalo bi hrvatsko pri čemu se ne bi se sputavao ulazak stranog kapitala”, rekao je Podobnik dodajući da je investiranje u Vjetroelektranu VE KOG.

Mogu li banke poduzetnicima biti partneri

Antonio Šeparović, CEO FinTech poduzeća Oradion, koji između ostalog radi na azijskim i afričkim tržištima, naveo je vlastito iskustvo s bankama u Hrvatskoj i u Južnoafričkoj Republici.

U Hrvatskoj je, kaže, vrlo otežan pristup financijskim servisima, a banke traže velika jamstva. “Zašto bi plaćali visoku kamatu uz nula rizika, to je pitanje etike”, napomenuo je Šeparović i dodao se u Južnoafričkoj Republici banke ponašaju kao partneri – poduzetnike savjetuju kako unaprijediti biznis i kreirati vrijednost, nude pomoć u pronalaženju poslovnih partnera i povezivanju sa zajednicom.

Jeras je zaključio kako je u fokusu projekta etične banke u osnivanju stvaranje radnih mjesta i infrastrukture.

“Cilj je angažirati stotine milijuna kuna naših vlastitih depozita, a onda i milijune eura iz europskih fondova, u razvojnim projektima kakav je i danas predstavljeno ulaganje u vjetroelektranu. To je i jedini put sprečavanja depopulacije jer građani zbog prezaduženosti i nedostatka povjerenja da je održiv razvoj moguć u Hrvatskoj, rješenja traže izvan nje”, zaključio je Jeras.

Pročitajte i ovo:
Goran Jeras: Otpori osnivanju etične banke su veliki, mi ne odustajemo