Zvonko Popović
Sudionici panela o hrvatskom poduzetništvu u organizaciji HUB-a i HUP-a. Zvonko Popović, vlasnik Kannana, drugi zdesna

“Ovo je močvara u kojoj se pogoduje pojedincima. Nema pravne sigurnosti, donose se zakoni koji se mogu različito tumačiti. Tako je i s Agrokorom s kojim sam poslovao. U toj aferi će zaraditi samo odvjetnici, novac iz Agrokora je nestao, ali nikoga ne zanima gdje je taj novac.

U trenutku kada su se za moje poduzeće zatvorile police Konzuma, okrenuo sam se izvozu, a to preporučujem i ostalim kolegama poduzetnicima”, rekao je Zvonko Popović, vlasnik i direktor Kanaana, jednog od najvećih regionalnih proizvođača čipsa na okruglom stolu kojeg su organizirali HUB i HUP.

Okrugli stol je organiziran u povodu predstavljanja rezultata međunarodnog GEM istraživanja o poduzetništvu, a na kojem je uvodno izlaganje imala potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić. Ona Popovićevu poruku nije čula jer je napustila skup prije početka panela.

Dalić je uvodno kazala kako se aktualna bavi reformama te da je “najveća od svih reformi ona vezana uz rješavanje krize u Agrokoru”.

“To je velika reforma jer je to reforma temeljnih tržišnih i društvenih odnosa koja će rezultirati pravednijim odnosima. Način na koji je Agrokor došao u bankrot pokazuje da je Agrokor bio velika barijera razvoju tržišta. Sada treba uspostaviti odnose koji su za većinu bolji i pravedniji”, izjavila je Dalić.

Dodala je da “smo suočeni s time da se bavimo ostatkom našeg socijalističkog mentaliteta koji teško prihvaća individualne inicijative”.

Dalić je kazala kako u državni proračun Agrokorova poduzeća uplaćuju od 2,5 do tri milijarde kuna te da “bez toga suficita državnog proračuna ne bi bilo”.

Hrvatska, zemlja očajnih poduzetnika

Hrvatski građani, međutim, u poduzetništvu ne vide priliku, na poduzetnički se pothvat u velikoj mjeri odlučuju iz nužde, obično zbog gubitka posla.

Zvonko Popović
Dr. sc. Slavica Singer

Hrvati uopće i ne cijene poduzetništvo, danas čak manje nego 2008. Samo ih 62 posto misli da je poduzetništvo dobra izbor karijere. Po tome su na zadnjem mjestu u EU, pokazalo je najnovije veliko međunarodno GEM istraživanje o poduzetništvu u koje se Hrvatska uključila 2002. godine.

Slavica Singer, profesorica Ekonomskog fakulteta u Osijeku i voditeljica GEM projekta u Hrvatskoj, kazala je da nas ti rezultati čine zemljom očajnih poduzetnika.

Motivacija za poduzetništvo je izuzetno niska – 2015. Hrvatska ne samo da je bila zadnja u svijetu po motivacijskom indeksu, nego je bila jedina koja je taj indeks imala niži od jedan.

Sva protekla GEM istraživanja pokazuju da je Hrvatska cijelo vrijeme nepoduzetnička zemlja. Posljedično, u Hrvatskoj je malo novih poslovnih pothvata, građani zbog lošeg obrazovanja ne prepoznaju prilike u poduzetništvu, malo je rastućih poduzeća koja otvaraju nova radna mjesta i stvara se malo novih proizvoda s kojima se može izaći na tržište.

Pitanja umjesto preporuka

“Konkurentnost se postiže novim proizvodima, a u tome smo vrlo loši. Godinama imamo bolju tehnološku opremljenost od prosjeka EU, ali nismo to u stanju pretočiti u nove proizvode. Dugovječnost ovog obrasca poduzetničke aktivnosti ukazuje i na razlog zašto se Hrvatska ne uspijeva pomaknuti na ljestvici konkurentnosti”, kazala je Singer.

Dodala je da se u odnosu na ranije godine u 2017. pogoršala i poduzetnička okolina. Posebno ograničavajuće su vladine politike prema regulatornom okviru, velike barijere za ulazak na tržište, niska razina transfera istraživanja u poslovni sektor.

Jedino po čemu je Hrvatska iznad prosjeka EU je poduzetnička aktivnost zaposlenika (razvoj novih proizvoda i usluga). Taj oblik poduzetništva predstavlja skriveni poduzetnički kapacitet o kojem se, smatra Singer, nedovoljno vodi računa.

“Taj potencijal moraju prepoznati poslodavci i takve ljude bolje platiti”, savjetovala je Singer. Što se tiče Vlade, nije navela nove preporuke već je ponovila one iz ranijih godina, koje kreatori javnih politika ionako ne slušaju.

Umjesto preporuka Singer je postavila tri pitanja: “Promjena nema, a nužne su godinama. Zašto? Zašto ne gradimo poslovnu kulturu na poduzetničkom kapacitetu zaposlenika? Zašto prihvaćamo biti na začelju i 2020., (što se vidi iz ciljeva koje je postavila Vlada)?”