Slovenije
Foto: Pixabay

Od svih zemalja bivše Jugoslavije, Slovenija je otišla najdalje u razvoju i prva će uhvatiti standard stare, razvijene Europe, unatoč povremenim krizama koje niti njih ne zaobilaze, samo ih Slovenci efikasnije rješavaju. Kako sada stvari stoje, Hrvatska, koja je već pet godina u Europskoj uniji, uhvatit će Sloveniju za deset godina, no oni bi tada već mogli biti tako daleko od nas, piše tportal u povodu 15 godina članstva Slovenije u Europskoj uniji.

Slovenija je u EU ušla 1. svibnja 2014., od kada je slovenski BDP do danas porastao s 27 na 46 milijardi eura ili 70 posto. Istovremeno, BDP po glavi stanovnika narastao je 13.000, na gotovo 23.000 eura. BPD po glavi stanovnika u Hrvatskoj danas iznosi oko 13.000 eura.

Prosječna plaća Slovencima je porasla za preko 40 posto, sa 700 na 1092 eura.

Razvoju Slovenije pridonio je i siloviti rast izvoza: Slovenija je 2004. imala godišnji izvoz u vrijednosti od 12 milijardi eura, a lani su izveli roba i usluga u vrijednosti od 30 milijardi eura. S druge strane, zbog otvaranja granica i povećanog prometa buknuo je i uvoz te je lani također iznosio 30 milijardi eura.

Slovenije
Foto: Pixabay

Siloviti rast izvoza

Upola manja zemlja, s upola manje stanovnika, koja se gotovo uopće ne oslanja na turizam, ostvarila je lani dvostruko veći izvoz od Hrvatske: 30 naprema 15 milijardi eura.

Slovencima svakako na ruku ide niz moćnih kompanija koje su dobro iskoristile otvaranje granica s Europom. Najveće slovenske kompanije najveći su izvoznici: Krka, Petrol, Luka Koper, Gorenje, Triglav, Sava i Intereuropa samo su neke od perjanica tamošnjeg dobro složenog gospodarstva, koje su prepoznali i strani ulagači poput Renaulta, a koji je proizvodnju modela Clio povjerio tvornici Revoz kod Novog Mesta, ističe tportal koji razvoj slovenskog gospodarstva ilustrira i podatkom o izuzetnom rastu broja startup kompanija – s devet iz 2004. na 18.600.

Iako iz naše perspektive napredak Slovenije u okviru Europske unije izgleda impozantan, u samoj Sloveniji postoje mišljenja kako to vrijeme nije iskorišteno kako treba te da Slovenija nije iskoristila razvojne šanse kako je mogla. Takav stav temelji se na usporedbi s preostalih devet država iz velikog vala proširenja – skromniji rast od Slovenije, mjeren porastom BDP-a, u 15 godina imao je samo Cipar, dok su ostale države koje su u EU ušle 2004. svoj bruto nacionalni doprinos u prosjeku udvostručile.

Pročitajte i ovo:
Europska komisija objasnila zašto Hrvatska sporo napreduje