blockchaina
Foto: Pixbay

Blockchain tehnologija razvijena je tijekom desetljeća u jednu od najintrigantnijih tehnologija današnjice, s potencijalom da promijeni svaku industriju, od financijske do proizvodnje te obrazovnih institucija. Prošlo je 10 godina od stupanja blockchaina na scenu, ali većini ljudi, uključujući i one u biznisu, još nije posve poznato o čemu se točno radi.

Svi znaju da će promijene biti velike i duboke, ali što će nam sve donijeti blockchain u idućih 10 godina, malo se tko usudi prognozirati.

O povijesti i budućem razvoju blockchain tehnologije teško je raspravljati bez osvrta na bitcoin. Sve je počelo 2008. kada je Satoshi Nakamoto, čiji identitet još uvijek nije poznat, u jeku globalne financijske krize, objavio članak o elektroničkoj gotovini (Bitcoin: A Peer to Peer Electronic Cash System) i opisao “potpuno peer-to-peer verziju elektroničke gotovine”. Kratko nakon objave njegovo članka, 2009. lansiran je bitcoin.

Kako blockchain funkcionira

Blockchain rješava problem povjerenja u digitalnoj sferi tako što zapisuje važne podatke u javnom prostoru i nikome ne dozvoljava da ih izbriše. Sve je transparentno, točno je označeno kada se što upisalo i decentralizirano. Tako ta tehnologija rješava problem stvaranja distribuirane baze podataka, bez potrebe za korištenjem posebnog entiteta koji će nadzirati transakcije, kao što su npr. banke.

U svojoj osnovi, blockchain je otvorena, decentralizirana bilježnica u koju se trajno zapisuju transakcije između dviju strana bez potrebe da neka treća strana osigurava potvrdu vjerodostojnosti. Time je stvoren visoko efikasni proces za koji se predviđalo da će dramatično smanjiti troškove transakcija.

Ono što je za internet email, to je za blockchain bitcoin, slikovito stručnjaci opisuju vezu tehnologije i kriptovalute koje se još uvijek pogrešno poistovjećuju. Oni koji su počeli oko 2014. shvaćati da se blockchain može koristiti za šire potrebe osim kriptovalute bitcoin počeli su ulagati i istraživati u kojim sve područjima može blockchain biti koristan, podsjeća Forbes u svom članku posvećenom desetogodišnjici blockchaina.

blockchaina
Foto: Pixabay

Kako je blockchain odvojen od bitcoina

Vitalik Buterin, suosnivač Ethereuma i inicijalni sudionik programiranja temeljnih komponenti bitcoina, prije pet godina počeo se, frustriran programskim ograničenjima bitcoina, više zalagati za blockchain. Odlučio je razviti drugi javni sustav temeljenog na blockchainu kojeg je nazvao ethereum.

Najveća razlika između ova dva rješenje je da ethereum može voditi evidenciju i o drugim stvarima kao što su krediti ili ugovori, a ne samo o novčanim iznosima.

Ethereum, pokrenut prije samo tri godine, može se koristiti za kreiranje “pametnih ugovora” koji se mogu automatski procesirati ako su zadovoljeni unaprijed postavljeni uvjeti u ethereum blockchainu. Zbog mogućnosti da upotrebom pametnih ugovora uštede vrijeme i novac, ova je tehnologija zainteresirala korporacije kao što su Microsoft, BBVA i UBS.

Što donosi ethereum

Trenutačno blockchain funkcionira na konceptu proof of work (dokaz rada), pri čemu se rade skupi računalni izračuni ili “rudarenje” kako bi se stvorio blok za nove transakcije. Kada se inicira transakcija, ona se ‘pakira’ u blok. Nakon toga rudari potvrde transakciju unutar bloka tako da riješe zadani problem (proof of work) – vrlo složeni matematički problem čije rješenje traži iznimnu količinu računalne snage. Prvi rudar koji riješi problem nagrađuje se, a potvrđena transakcija je spremljena u blockchainu.

Ethereum developeri planiraju ovaj sustav zamijeniti novim koji bi se zvao dokaz uloga i koji unosi drugačiji proces. Dokaz uloga ima isti cilj kao dokaz rada – potvrditi transakciju i postići suglasnost u lancu – ali je kreator novog bloka “odabran na temelju količine udjela”. U sustavu dokaza uloga nema nagrade za izgradnju blokova, već rudari dobivaju naknadu za transakciju. Pobornici novog sustava ističu kako se njime postižu uštede u energiji i troškovima, ističe Forbes.

blockchaina
Ilustracija: Pixabay

Širenje blockchaina u biznisu

Kada su poduzetnici shvatili potencijal blockchaina počele su ozbiljne investicije i razvoj u području upravljanja lanca dobave, zdravstvu, osiguranju, transportu, upravljanju ugovorima, izborima i glasanju i tako dalje. Danas gotovo 15 posto financijskih institucija koristi blockchain tehnologiju.

Ipak, u zemljama kao što su SAD i u razvijenijem dijelu EU, gotovo 40 posto viših rukovoditelja iz velikih kompanija vrlo je malo ili uopće nisu upoznati s tehnologijom plaćanja blockchainom, pokazalo je jedno istraživanje Deloittea iz prošle godine. Već tada vodeće su kompanije najavila velika ulaganja u blockchain, ali je ispitivanje Deloittea pokazalo da samo poimanje tehnologije i nadolazeće promjene nije ujednačeno.

Iako se pokazalo da mnogi viši rukovoditelji još uvijek znaju premalo ili ne znaju ništa o blockchainu, 42 posto ispitanika bilo je uvjereno kako će blockchain dovesti do korjenitih promjena u sektoru iz kojeg dolaze, dok ih je 52 posto ustvrdilo je da bi izostanak uvođenja blockchaina doveo do nazadovanja njihovih poslovnih organizacija u odnosu na konkurente.

EU je tek ove godine blockchain prepoznala kao svoju veliku priliku. Do sada je uložila oko 80 milijuna eura u projekte koji podržavaju korištenje blockchain tehnologije. Ove je godine, deset godina nakon lansiranja te tehnologije, najavila da će do 2020. osigurati čak 300 milijuna eura potpora poduzećima za razvoj projekata koji se temelje na blockchainu.

Blockchain postaje prioritet

Što se krije iza proglašenja blockchaina kao jednog od glavnog prioriteta? Još uvijek ne postoji neki konsenzus oko ovog pitanja, a viđenja o glavnim prednostima blockchaina u odnosu na konvencionalnu transakcijsku tehnologiju vrlo su različita.

Poduzeća koja se sve više okreću novoj tehnologiji, blockchainu pripisuje potencijal podizanja kvalitete rada sustava, bilo u vidu nižih troškova, bilo zbog povećane brzine. Ističu i superiorne sigurnosne karakteristike kao glavnu prednost ove tehnologije, a nemali ih broj u blockchainu vidi potencijal za nove modele poslovanja i izvore prihoda.

Unatoč razlikama u viđenju primarne vrijednosti blockchaina, postoji određeno suglasje oko raširenosti njegove uporabe. Već spomenuto Deloitteovo istraživanje pokazalo je tako da poslovni sektor glavne prepreke za masovniju primjenu blockchaina vidi u nepostojanju tehničkih normi i osobito u pravnoj nesigurnosti. No, za deset godina, očekuje se, funkcioniranje i infrastrukturu blockchaina više nitko neće dovoditi u pitanje.

Pročitajte i ovo:
Hrvatska ipak pristupa europskom blockchain partnerstvu