digitalizacija
Ilustracija: HGK

Po razini digitaliziranosti Hrvatska je sada na 20. mjestu u odnosu na EU28 i u godinu dana napredovala je za dva mjesta, objavila je Europska komisija u DESI indeksu za 2019. kojim se mjeri stupanj digitaliziranosti gospodarstva i društva. Od mogućih 100 posto DESI indeks za Hrvatsku u 2019. iznosi 47,4 posto.

Hrvatska više nije na dnu s Bugarskom, Rumunjskom i Grčkom, već je bolja i od Poljske, Italije, Mađarske, Cipra i Slovačke, a samo malo niže od Portugala, Češke i Latvije. Usporedbe radi, najbolja je Finska sa 70 posto, a slijedi dominacija država članica iz sjeverne, a potom srednje Europe.

U analizi DESI indeksa za 2018. istaknuli smo da bi kratkoročni cilj Hrvatske trebao biti sustići Slovačku koja je lani bila dva mjesta bolje rangirana od Hrvatske, a dugoročni sustići Češku koja je u 2018. zauzela 17. mjesto. DESI indeks za ovu godinu Slovačku smješta jedno mjesto iza Hrvatske, Češku dva mjesta ispred.

digitalizacija
Izvor: Europska komisija

Područja u kojima smo napredovali

U samo dvije godine hrvatski skor digitaliziranosti porastao je s 41 na 47 posto, koliko je bio EU prosjek prije dvije godine (aktualni prosjek EU sada je 52,5 posto).

DESI indikatori odnose se na niz faktora iz domene privatnog i javnog sektora, odnosno društva u cjelini. Kada se precizno gledaju indikatori u pet područja, najveća su poboljšanja rezultata u proteklih godinu dana sljedeća:
– povećanje pokrivenosti kućanstava fiksnom širokopojasnom mrežom interneta (s 99 na preko 99,5 posto, po čemu je Hrvatska 8. u EU),
– korištenje fiksne širokopojasne mreže interneta kod kućanstava (sa 70 na 72 posto),
– pokrivenost 4G mrežom (skok sa 73 na 94 posto),
– pokrivenost kućanstava brzim širokopojasnim (NGA) Mrežama pristupa sljedeće generacije (sa 68 na 83 posto),
– indeks cijena širokopojasnog interneta (s 63 na 72, premda smo i unatoč tome na 26. mjestu u EU),
– broj ICT diplomanata (s četiri na 5 posto i to na 1.000 stanovnika), ali je nedostatak ICT profesionalaca i dalje jedna od najvećih prepreka digitalnom razvoju,
– korištenje videa na zahtjev, video poziva, socijalnih mreža, internet bankarstva,
– broj korisnika javnih e-usluga (e-Građani, s 66 na 75 posto) i digitalnih usluga za gospodarstvo (s 61 na 63 posto).

Kada se gledaju poboljšanja po područjima, najveći je skok (u godinu dana) u području digitalnih javnih usluga (s 47 na 53 posto) i području povezivosti (s 44 na 50 posto). Usprkos tome, u području povezivosti Hrvatska je ostala na dnu ljestivice.

Veliko zaostajanje u pokrivenosti ultrabrzom širokopojasnom mrežom

Istina, pokrivenost fiksnom mrežom, koja iznosi gotovo 100 posto, iznad je prosjeka EU-a koji iznosi 97 posto. Povećana je i pokrivenost brzom širokopojasnom mrežom (nove generacije) na 83 posto, koliko sada iznosi i prosjek na razini EU-a.

Međutim, kad je riječ o pokrivenosti ultrabrzom širokopojasnom mrežom (100 Mbps ili više), Hrvatska sa svojim rezultatom od 39 posto znatno zaostaje za europskim prosjekom koji iznosi 60 posto.

digitalizacija
Foto: Pixabay

U izvješću se navodi da nacionalna strategija razvoja širokopojasnog pristupa nije usklađena s ciljevima gigabitnog društva te da su ciljevi u pogledu pokrivenosti mrežom nove generacije utvrđeni za 2020. teško su ostvarivi, bez obzira na postojanje dvaju nacionalnih programa za mreže nove generacije koje sufinancira EU i koje imaju proračun od 224,4 milijuna eura.

Europska komisija je upozorila da provedba obaju programa ozbiljno kasni a njihove ključne etape odgađaju, “čime se dovodi u opasnost iskorištavanje raspoloživih sredstava”.

Mjere koje doprinose digitalizaciji

Europska komisija u dokumentu za Hrvatsku navodi primjere nekih mjera koje doprinose digitalizaciji. Sve državne web stranice idu na jednu platformu (Središnji državni portal), razvija se elektronički proces za registraciju poduzeća kroz one-stop-shop model putem sustava e-Građani koji već sadrži 54 javne usluge u digitalnom obliku (dok je 76 e-usluga izvan te platforme).

Najavljuje se sustav interoperabilnosti kroz Centar dijeljenih usluga, digitalizira se zdravstveni sustav, uvode se e-pristojbe. Snižena je naknada telekom sektoru za radiofrekvencijski spektar, što Komisija vidi razlogom poboljšanja indeksa cijena širokopojasnog interneta.

Navodi se i kurikularna reforma čiji je projekt e-Škole u pilot fazi u 151 školi, uvođenje STEM stipendija, čime se potiče razvoj STEM i digitalnih vještina, dok se Algebra navodi kao primjer IT obrazovanja odraslih koji su nezaposleni. Priprema se strateški okvir za digitalnu transformaciju gospodarstva i industriju 4.0. razvijaju se inovacijski klasteri (npr. Algebra LAB, HUB385 i dr.) te da je novim zakonom ojačana kibernetička sigurnost.

Poduzeća relativno malo koriste digitalne tehnologije

Među preprekama ističe se primjerice nedostatak ICT profesionalaca u poduzećima kao i mali broj žena koje završavaju ICT obrazovanje.

Također, veliki problem je relativno malo korištenje digitalnih tehnologija od strane poduzeća, uključujući i činjenicu da samo 16 posto poduzetnika koristi socijalne mreže (kao dio digitalnog marketinga).

Hrvatska ima 15,5 posto poduzeća s visokom i vrlo visokom razinom digitalnog intenziteta, čime zaostaje za prosjekom EU-a od 18 posto, dok Big Data analizira tek svako deseto poduzeće.

Integracija digitalne tehnologije u okviru poduzeća

digitalizacija
Izvor: Europska komisija

Hrvatska poduzeća gube korak s europskima

U kategoriji integracije digitalne tehnologije u okviru poduzeća Hrvatska zauzima 18. mjesto među državama članicama EU-a. Zabrinjava, međutim, da hrvatska poduzeća od 2016., a osobito u odnosu na 2015., gube korak s europskim poduzećima.

digitalizacija
Izvor: Europska komisija

U 2015. hrvatska su poduzeća u korištenju digitalne tehnologije bile iznad prosjeka EU, u 2016. su pala na EU prosjek EU, da bi od 2017. počela zaostajati. Zaostajanje hrvatskih poduzeća u integraciji digitalne tehnologije posljedica je bržeg razvoja poduzeća u ostalim članicama EU. Europska komisija smatra da bi za uspješniju digitalnu transformaciju hrvatskog gospodarstva trebalo prije svega poduprijeti digitalizaciju malih i srednjih poduzeća, osobito onih koji posluju na slabije razvijenim područjima te žene u digitalnom poduzetništvu.

Pročitajte i ovo:
U Hrvatskoj tek svaka 20. tvrtka prepoznaje važnost digitalne transformacije