Amerika
Daniel Hinšt Foto: Prvi plan

Europska komisija je objavila novi DESI indeks – Indeks digitalnog gospodarstva i društva (Digital Economy and Society Index). Hrvatska je na 22. mjestu u EU, na razini Mađarske, a malo iznad Poljske i Italije, dok EU začelje drže Rumunjska, Grčka i Bugarska.

Mogući broj bodova je 100, a najbolja Danska ima 73,7 boda. Unutar TOP 10 slijede Švedska, Finska, Nizozemska, Luksemburg, Irska, Ujedinjena Kraljevina, Belgija, Estonija i Austrija. Ovo je još jedna metodologija koja pokazuje dominaciju europskog Sjevera. Očito se radi o kulturnim razlozima jer sustav vrijednosti treba cijeniti ono što donosi blagostanje svima.

Vrlo blizu EU prosjeku (54) je Češka s 52,3 boda što je smješta na 17. mjesto. Češka nam može služiti za dugoročnu usporedbu (a malo je ispred Francuske). Slovačka s 49,5 boda je na 20. mjestu i može poslužiti za kratkoročnu usporedbu.

digitalizacija
DESI indeks mjeri kako napreduje europsko digitalno jedinstveno tržište. Izvor: Europska komisija, 2018.

Hrvatska se na EU-28 rankingu pomaknula za jedno mjesto (s 23. na 22. mjesto), odnosno realni rezultat je bolji za 3,5 boda (pomak s 43,2 na 46,7 od ukupno 100).

Kao glavne izazove Komisija ističe poticanje dostupnost širokopojasnim mrežama u ruralnim područjima, vrlo visoke cijene fiksnog širokopojasnog pristupa i dalje su među najvišima u Europi i relativni mali broj (korisnika) javnih e-usluga. Prvi Plan je već pisao o tome, što možete pročitati u sljedećem članku: EK otkrila zašto plaćamo najskuplji internet u EU

U nečemu smo ipak bolji od prosjeka EU

DESI indeks se metodološki sastoji od pet područja: 1. Povezivost (fiksni, mobilni, brzi i ultra brzi širokopojasni internet te njegove cijene), 2. Ljudski kapital (osnovne i napredne vještine, korištenje interneta), 3. Upotreba internetskih usluga, 4. Integracija digitalnih tehnologija (digitalizacija poslovanja) i 5. Digitalne javne usluge (e-usluge).

S druge strane, Hrvatska prema ocjeni Komisije ostvaruje dobre rezultate u pogledu otvorenih podataka i e-zdravstva. Hrvatska je bolja od EU prosjeka prema otvorenim podacima te je deseta u Uniji prema e-zdravstvu.

Hrvatska je ostvarila određeni napredak u području povezivosti širokopojasnim internetom. Pokrivenost kućanstava fiksnim širokopojasnim pristupom (99 bodova) je veća od prosjeka EU-a (97 boda) i to je bilo najveće poboljšanje. Ipak, i dalje je slaba pokrivenost brzom i ultra brzom širokopojasnom vezom.

Komisija ističe: “Širokopojasne usluge dostupne su u cijeloj zemlji, no unatoč prilično širokoj dostupnosti (67 bodova), potražnja je za brzim širokopojasnim pristupom niska (14 bodova). Toj niskoj potražnji pridonose različiti čimbenici, među ostalim i niska razina upotrebe interneta i relativno visoke cijene za (brzi) širokopojasni pristup (indeks cijena širokopojasnog pristupa iznosi 63, dok je prosjek EU-a 87)”. Komisija preporučuje i poticanje konkurencije ulaganja u širokopojasne mreže.

STEM revolucija bitna za dugoročni razvoj

U području ljudskog kapitala, osim što se mjeri broj korisnika interneta i digitalne vještine, bilježi se rast broja ICT stručnjaka (s 2,7 na 3,3 boda) i osoba s diplomama u STEM područjima. Ovim se vrlo jasno ističe važnost koju zemlji daje i STEM revolucija koju je pokreno Nenad Bakić. Komisija u ovom kontekstu ističe važnost kurikularne reforme, projekta e-škole i uvođenja obvezne informatike, obzirom da je sve bitno za dugoročni razvoj digitalnih vještina.

digitalizacija
STEM ‘klinci’ / Izvor: Croatianmakers

Vezano uz upotrebu internetskih usluga, uz generalni pomak i natprosječni rezultat u odnosu na EU, može se vidjeti blagi pad korištenja internet bankarstva. Najveći napredak je u skoku korištenja video poziva (s 45 na 63 boda).

Hrvatski internetski korisnici su “srebrni” u EU prema čitanju vijesti na internetu (91posto, što sigurno uključuje značajnu digitalnu ulogu informativnih portala). Također, 70 posto građana koristi društvene mreže, što je važna karika digitalnog marketinga.

U području integracije digitalne tehnologije je zabilježen blagi napredak Hrvatske, ali pad u odnosu na druge države članice (jer konkurentnost ovisi i o drugima). Najviše je porastao broj poduzeća koja koriste računarstvo u oblaku – cloud (s 15,7 na 21,7 posto).

Povećava se promet ostvaren u e-trgovini kao i korištenje e-računa (s 9,9 na 11,2 posto), a s obzirom na nastavak poticanja primjene e-računa (uključujući i sto postotno korištenje u e-nabavi), mogu se očekivati još bolji rezultati.

Poduzeća tek trebaju otkriti društvene mreže

Dok prema DESI podacima 70 posto građana koristi društvene mreže, to čini tek 16 posto poduzeća, čime se otvara veliki potencijal marketinga društvenih medija (SMM potencijal) za razvoj digitalnog marketinga.

U području digitalnih javnih usluga Hrvatska je zabilježila rast s 41,4 na 44,4 posto, ali ostaje na 25. mjestu u EU (čiji je prosjek 57,5 posto). Hrvatska ima natprosječan broj korisnika e-usluga (66 posto u odnosu na EU prosjek 58 posto). Ipak, korištenje digitalnih javnih usluga dostupnih poduzećima bilježi 61 bod (EU prosjek 83).

Komisija spominje nastavak digitalizacije kroz razvoj Centra dijeljenih usluga koji treba osigurati e-usluge među raznim institucijama. Treba se razviti sustav e-Poslovanje (za pravne osobe, nastavno na e-Građani koji je za fizičke osobe). Komisija ističe da je e-recept već uveden te telemedicinske usluge.

Hrvatska od 2014. bilježi blagi pozitivan trend digitalizacije, u odnosu na nisku startnu poziciju mjerenja. Može se vidjeti blago približavanje EU prosjeku (trenutno 54 bodova).

digitalizacija
Foto: Fotolia

Cilj: Dostići Slovačku i Češku

Prvo Slovačka, a onda i Češka (između kojih je Francuska) mogu poslužiti kao kratkoročna i srednjoročna usporedba za nastavak poboljšanja DESI indeksa. DESI indeks digitalizacije pokazuje blagi pomak i odvajanje od EU začelja.

S druge strane, uzimajući u obzir činjenicu je EU ipak konkurentan klub unutar kojega su mnogih od globalno najboljih glede digitalizacije, ciljanje između 17. i 20. mjesta bi se moglo gledati kao dovoljno ambiciozno.

Razvoj koncepta Industrija 4.0, digitalizacija mnogih javnih usluga (sustav e-Poslovanje, Centar dijeljenih usluga, Jedinstvena kontaktna točka za usluge, otvoreni podaci, načelo “samo jednom” i drugo), 100 postotno korištenje e-računa u e-nabavi, povećanje korištenja telemedicinskih usluga i e-zdravstva su reformski procesi koji mogu srednjoročno doprinijeti boljem rezultatu (cilj je povećanje s 47 na 49 do 2020.), zajedno s ostalim javnim politikama koje se prema metodologiji trebaju provesti.

Najveći prostor za poboljšanja je u digitalizaciji javnih usluga koje su važna karika jačanja konkurentnosti. DESI metodologija nam govori koliko je važna dobra policy interakcija javnog i privatnog sektora, odnosno sustavni razvoj digitalnog društva i europskog digitalnog jedinstvenog tržišta.

Pročitajte i ovo:
22 članice EU ujedinjuju digitalna tržišta, Hrvatska nije među njima

* Autor je politolog i magistar specijalist europskih studija, vodi think tank Centar za javne politike i ekonomske analize te piše u osobno ime.