Doing Business
Premijer Andrej Plenković / Izvor: HUP

Hrvatska je na listi “Doing Business 2016.”, koja se referirala na razdoblje od lipnja 2014. do lipnja 2015. godine, bila 40. Na netom objavljenoj listi za 2019. (koja se odnosi na ovu godinu) Hrvatska je zauzela 58. mjesto. U odnosu na godinu ranije, Hrvatska je potonula za čak sedam mjesta. Usprkos svim rasterećenjima, poreznim i administrativnim, koje Plenkovićeva Vlada ističe kao svoja najveća postignuća.

Hrvatska nezaustavljivo tone, ne samo na ljestvici Doing Business kojim Svjetska banka rangira zemlje po lakoći poslovanja. Potonula je i na ljestvici Svjetskog gospodarskog foruma koja mjeri konkurentnost i na ljestvici Fraser Instituta koja govori o ekonomskim slobodama, o čemu smo pisali ovdje i ovdje.

Po čemu god se uspoređivali, Hrvatska danas gleda u leđa ne samo Sloveniji ili Srbiji npr., nego i Mađarskoj, Bugarskoj, Rumunjskoj, Poljskoj, Češkoj, Slovačkoj, Litvi, Latviji i Estoniji…

Nije da ne napredujemo, ali drugi napreduju brže, mantra je koja se često može čuti od vladajući kada pokušavaju objasniti potonuće Hrvatske. I uvijek najavljuju, sljedeće godine bit će bolje.

Plenković 2016: Hrvatska će biti u TOP 30

Podsjetimo, premijer Andrej Plenković je ubrzo nakon formiranja svoje Vlade prije dvije godine rekao kako je Vlada postavila cilj da “Hrvatska u sljedećih godinu dana poboljša svoj položaj na komparativnim ljestvicama konkurentnosti, primjerice da budemo u top 30 na ljestvici Doing Business, što bi djelovalo ohrabrujuće i na naše gospodarstvo i na ulagače”.

Hrvatska nije ušla u TOP 30. Čak ni u TOP 50. Lani je pala na 51. mjesto. Vlada je tada objasnila kako je jedan od razloga padu to što nisu obuhvaćeni rezultati porezne reforme. Objavila je kako očekuje da će pozitivni učinak porezne reforme, kao i Akcijskog plana za administrativno rasterećenje gospodarstva, “biti obuhvaćen tek u sljedećem izvješću, koje će zasigurno biti mnogo bolje”.

Doing Business
Foto: Fotolia

Veliki pad u godini reformi

Sljedeće izvješće upravo je objavljeno. Na “Doing Business 2019.” Hrvatska je u 2018. – godini velikih reformi – pala za još sedam mjesta, na 58. među 190 zemalja.

Od zemalja u okruženju na listi Svjetske banke je najuspješnija Makedonija, koja je deseta (!). Slovenija je 40., a bolje od Hrvatske su i Srbija (48.), Crna Gora (50.), Mađarska koja je na 53. mjestu. Lakše nego u Hrvatskoj se posluje i u Rumunjskoj, koja je zauzela 52. mjesto.

Bugarska se plasirala odmah iza Hrvatske, na 59. mjesto. Lošija je jedino Bosna i Hercegovina, koja je na 89. mjestu.

Globalno, Hrvatska je u društvu zemalja kao što su Cipar i Čile.

Hrvatska najviše pala u pokretanju poslovanja

Najgori rezultat ove godine Hrvatska je zabilježila na području izdavanja građevinskih dozvola, gdje je zauzela 159. mjesto (od ukupno 190). Razlog je u povećanju broja procedura za građevinsku dozvolu (s 18 na 22) i povećanje broja dana potrebnih za njezino ishođenje – sa 126 na 146! Mjeri se brzina administracije u Gradu Zagrebu kao glavnom gradu, a njoj je za izdavanje građevinske dozvole potrebno gotovo pet mjeseci.

Najveći pad u odnosu na lani Hrvatska je doživjela u kategoriji pokretanja poslova. Pala je za nevjerojatnih 36 mjesta. S 87. na 123. mjesto. U samo godinu dana. Za pokretanje biznisa u Hrvatskoj je potrebno 22,5 dana. U Srbiji 5,5 dana, a u Sloveniji osam dana.

Hrvatska je pala i u kategoriji dostupnosti kredita (za osam mjesta, na 85.), zaštiti prava manjinskih dioničara (s 29. na 38. mjesto), izvršenju ugovora (s 23. na 25. mjesto).

Doing Business
Ilustracija: Fotolia

Nije sve tako crno, ima i pomaka

No, nije sve tako crno. U kategoriji prekogranične trgovine, Hrvatska je kao i lani dobila maksimalnih 100 bodova, što znači da je u rangu najuspješnijih. Svjetska banka je detektirala napredak Hrvatske i u uknjižbi imovine, s 59. mjesta u prošlogodišnjem izvješću na 51. mjesto ove godine.

Primjetno je poboljšanje i u kategoriji dostupnosti električne energije, gdje je Hrvatska napredovala sa 75. na 61. mjesto jer je smanjen broj procedura za dobivanje električne energije, a donekle i trošak.

Smanjen je broj dana za registraciju vlasništva sa 62 na 47 (u Zagrebu) i povećan je indeks kvalitete zemljišne administracije s 22,5 na 23,5 (od ukupno 30).

Napredak je zabilježen i u kategoriji plaćanja poreza, gdje se Hrvatska popela za šest mjesta, s prošlogodišnjeg 95. na 89. mjesto, zbog smanjenja broja dana plaćanja, sniženja granične stope poreza na dobit s 20 na 18 posto, digitalizacije plaćanja poreza i zbog poboljšanja indeksa koji gleda usklađivanje s procedurom povrata PDV-a te korekcije i ispunjavanja prijave poreza na dobit.

Gotovo nepromijenjen plasman zabilježila je u kategoriji rješavanja insolventnosti, zauzevši 59. mjesto, nakon prošlogodišnjeg 60. mjesta.

Hrvatska na čekanju

I što sad? Nakon što smo čekali da se vide efekti poreznog i administrativnog rasterećenja, sada nam preostaje čekati efekte – digitalne transformacije. Ministar gospodarstva Darko Horvat kaže da su već napravili analizu i da vide u čemu je problem. Kaže i da ‘soft’ mjere više nisu dovoljne, da se u određenim segmentima gospodarstva mora napraviti radikalan iskorak.

“Radimo na programu “Start”, želimo do 1. travnja 2019. godine osposobiti administraciju da se poslovanje može pokrenuti slanjem jednog obrasca iz dnevnog boravka. 2019. godina mora biti godina digitalne transformacije”, najavio je Horvat komentiraju izvješće Svjetske banke.

Iz Banskih dvora, dakle, ista poruka kao lani i preklani: Radimo, pripremamo, bit će bolje. Vidjet ćete.

Pročitajte i ovo:
Konkurentnost: Hrvatska, tragičan slučaj Nove Europe