investicijski
Foto: Pixabay

U tjednu kada se u Saboru glasovalo o povjerenju ministru zdravstva Milanu Kujundžiću, premijer Andrej Plenković, iznoseći obranu za svog ministra, ustvrdio je da je lani “hrvatski zdravstveni sustav bio bez gubitaka” te da je “smanjen ukupni deficit s 8,2 na 7,8 milijardi duga”.

O tome je li to bitno smanjenje te je li točno da se godinama vuče tih približno osam milijardi kuna duga, raste li taj dug ili se smanjuje, net.hr je razgovarao s dr. Majom Vehovec s Ekonomskog instituta, Zagreb, koja se posebno bavi funkcioniranjem zdravstva te s bivšim ministrom zdravstva Sinišom Vargom.

Vlada se bavi preslagivanjem proračuna, a ne reformama

Za smanjenje o kojem je govorio Plenković Vehovec kaže da je “kap u moru”, i da je to – rezultat preslagivanja u proračunu, a ne ozbiljnih reformskih nastojanja.

Prema mišljenju Vehovec, ministar Kujundžić se ne bavi analizom i mogućom racionalizacijom troškova u bolničkom sustavu (koji je najveći potrošač u ukupnom dugu zdravstva, posebno KBC-ovi i opće bolnice) nego se posvetio prije svega novim “punjačima”. Odnosno, traži povećanje poreza na alkohol, duhanske proizvode te premije autoosiguranja i najavljuje novo smanjenje ukupnog duga za dvije milijarde.

“Da, smanjenje duga za dvije milijarde bi bilo dragocjeno, ali ne rješava problem. Što je s ostatkom duga? A što se tiče poreza: svako novo uvođenje poreza je potres. Gdje je analiza učinaka? Nisam vidjela ozbiljne analize ni pregled učinaka u drugim zemljama nakon povećanja takvih poreza. Da ne govorimo o opasnosti od bujanja sive ekonomije itd.”, komentira Vehovec.

Koliki je zapravo dug zdravstva

Varga upozorava da bi bilo dobro u javnosti pojasniti razliku između ukupnih i dospjelih obveza: I jedno i drugo je “dug”, ali ukupne obveze nisu same po sebi problem. One postoje samom činjenicom da netko posluje, a dospjele obveze su onaj dio ukupnih obveza koje predstavljaju sve one račune kojima je istekao rok u kojem su trebali biti plaćeni – te predstavljaju kršenje zakona.

Dakle, ova brojka koja se obično koristi u javnosti, oko osam milijardi kuna, jest ukupni dug. Ukupne obveze cijelog javnog zdravstva koje obuhvaća sve javne zdravstvene ustanove i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, HZZO, od kraja 31. 2015. smanjile su se tek za oko 200 milijuna kuna. Krajem prosinca 2017. iznosile su oko 7,8 milijardi kuna.

dug zdravstva
Siniša Varga / Izvor: N1

HZZO ima 1,5 mlrd više nego prije dvije godine, a dospjeli dugovi rastu

No, kod dospjelih obveza drugačiji je trend: 31. prosinca 2015. iznosile su 2,5 milijardi, a 31. prosinca 2017. 2,9 milijardi kuna. Dakle, dug, dospjele obveze su rasle, iako je Vlada RH 2017. odobrila ukupno oko 1,267 milijardi kuna dodatnih sredstava za podmirenje obveza dijela bolnica prema dobavljačima, što se kolokvijalno naziva “sanacijom bolnica”, a HZZO je u 2017. raspolagao s 1,5 milijardi kuna više nego 2015. godine, piše net.hr.

Varga ističe da bi ukupni dug zdravstva iznosio više od devet milijardi kuna da nije bilo ‘sanacije’ u 2017., a dospjele obveze zdravstva bi na kraju 2017. bile bi više od 3,8 milijardi kuna.

“Dakle, sadašnja administracija raspolaže sa značajno većim sredstvima, a u najbolju ruku, jedva uspijeva održati razinu dugova kao prije dvije godine. Znam da bi Kujundžić sada vjerojatno odgovorio nešto u svom stilu, poput “pa troškovi zdravstva rastu svugdje u svijetu”. To je točno, ali ne tom brzinom kojom zdravstvo pod HDZ-om uspijeva stvarati dugove”, komentira Varga.

Kako se financira zdravstvo u Hrvatskoj, a kako u EU

Za strukturu financiranja domaćeg zdravstva Vehovec kaže da ona nije neobična ili posebno specifična u odnosu na druge zemlje EU-a.

“Posvuda u EU-u dominiraju javni izvori financiranja zdravstva, Hrvatska tu ne odudara. Zdravstvo u Europi dominantno počiva na solidarnim izvorima financiranja. Kada pogledamo udio zdravstva u BDP-u u Hrvatskoj u odnosu na druge zemlje, Hrvatska je u zadnjem dijelu ljestvice, dakle, Hrvatska bi trebala više izdvajati.

Pojednostavljeno rečeno, ako bismo više izdvajali, imali bismo bolju uslugu. Naravno, osim iz javnih izvora, posvuda u EU-u zdravstvo se financira i iz dodatnog osiguranja i iz ‘keša’. I tu je Hrvatska slična drugim zemljama, posebno u dijelu ‘keša’, no u segmentu dodatnih osiguranja zaostajemo za većinom EU zemalja i tu sigurno ima prostora za poboljšanje. No, taj segment, dodatna osiguranja i ‘keš’ su u svim zemljama značajno manji segment od javnog financiranja”, kazala je Vehovec.

dug zdravstva
Maja Vehovec, EIZG / Izvor: Prvi plan

Vehovec: Energična privatizacija nije rješenje

Dr. Vehovec smatra da griješe oni koji lakonski tvrde da je rješenje duga hrvatskog zdravstva u energičnijoj privatizaciji.

“Zdravstvo u svim uređenim zemljama EU-a dominantno počiva na solidarnosti, na javnim izvorima financiranja, oko dvije trećine ukupnih sredstava. Dakle, niti u jednoj zemlji EU-a ne dominiraju privatni izvori financiranja u zdravstvenoj skrbi. To znači da se i Hrvatska mora prije svega fokusirati na drugi problem, a to je raspodjela sredstava i efikasnost. Prema svim saznanjima kojima raspolažemo: novac koji se ulaže u zdravstvo kod nas nije najefikasnije potrošen. Treba pristupiti racionalizaciji”, ističe Vehovec.

Zdravstvo zahtijeva kompleksni reformski zahvat, cjelovit, koji bi trebao biti provođen u osam godina, upozorava nadalje i dodaje da se ministri zdravstva često mijenjaju, nema niti mandata od četiri godine, a kamoli da postoji spremnost da se reforma pripremi i primjenjuje osam godina.

Nema jamstva da dug zdravstva neće opet eksplodirati

Za mjere koje Kujundžić predstavlja kao velike reformske zahvate, Vehovec kaže da će biti samo još jedna parcijalna reforma.

“Evidentno je da nemamo nikakva jamstva da dug neće opet eksplodirati. Je li odgovorno u sustav koji proizvodi kaos uopće više dodavati i kunu više na prihodovnoj strani, ako niste sredili ili ne pokušavate srediti rashode?”, kaže Vehovec.

“Nemamo razloga za optimizam, nema na vidiku ozbiljne reforme zdravstva. Politika ne smije upravljati zdravstvom već joj treba služiti da postane fiskalno održiva, što ona danas nije”, istaknula je Vehovec za net.hr.