EU
Ana Fresl, predsjednica HUP Udruge profesionalaca za fondove EU / Izvor: Osobna arhiva autorice

Ova je godina bila vrlo aktivna za EU fondove u Republici Hrvatskoj, ali i u cijeloj Europskoj Uniji. U 2019. očekuju se, međutim, značajne promjene, prije svega u pravilima financiranja koja vrijede za sve članice Unije. Hrvatska pak očekuje da će u sljedećoj godini osjetno povećati financiranje iz EU fondova koje bi, kako se moglo čuti prethodnih dana, moglo postati jedna od glavnih poluga gospodarskog rasta u 2019. godini.

U ukupnom rangu po uspješnosti korištenja EU sredstava Hrvatska se, prema podacima Europske Komisije, nalazi na 27. mjestu od 28 zemalja članica. Tri najuspješnije zemlje po povlačenju sredstava su Finska, Luxemburg i Irska, a uz Hrvatsku na začelju su Malta i Španjolska.

>> U iskorištavanju EU fondova od Hrvatske lošija samo Malta

Hrvatska iz EU fondova povukla tek 1,8 milijardi eura

Uspjeh povlačenja odnosno apsorpcije EU sredstava mjeri se kroz dvije mjere: jedna je stopa ugovaranja (ugovoreno/planirano), a druga je stopa plaćanja (plaćeno/planirano).

Na razini EU, od planiranih 644 milijarde eura za sve zemlje članice iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, do kraja 2018. ugovoreno je 63 posto dostupnih sredstava, oko 404 milijarde eura.

Ovaj podatak govori o tome koliko je sredstava stavljeno na raspolaganje krajnjim korisnicima, kroz potpisane Ugovore o dodjeli bespovratnih sredstava i druge vrste potpisanih obveza kao što su krediti, jamstva, donacije i slično. Stopa plaćanja iznosila je 22 posto, što iznosi 140 milijardi eura. To znači da je toliko sredstava fondova zaista i “povučeno”, odnosno potrošeno u zemljama članicama, prijavljeno Europskoj Komisiji i odobreno kao valjan trošak. Podaci se odnose na dan 24. prosinac 2018. godine.

U Republici Hrvatskoj stopa ugovaranja do kraja 2018. je iznosila 58 posto. Od planiranih 12,6 milijardi eura ugovoreno je 7,3 milijardi eura), dok je stopa plaćanja iznosila 14 posto (1,8 milijardi eura).

Poduzetnici najuspiješniji u 2018.

U ovoj je godini bilo mnogo natječaja za različite subjekte, tijela javne vlasti, poduzetnike i udruge. Financirala su se područja prometa, zaštite okoliša i prirode, obrazovanje, poticalo se zapošljavanje, aktivnosti civilnog društva, socijalna uključenost i zdravstvo i razna druga područja.

Ova, 2018. godina, naročito je uspješna bila za poduzetnike jer je bilo mnoštvo natječaja, od onih za najmanje potrebe (kao što su različiti tematski vaučeri), preko financiranja informacijskih tehnologija, opremanja i izgradnje za male i srednje poduzetnike do potpora u području istraživanja, razvoja i inovacija za poduzetnike neovisno o njihovoj veličini.

Valja naglasiti da su od svih prioriteta financiranja, stopi plaćanja (povlačenju sredstava EU fondova) najuspješniji bili upravo hrvatski poduzetnici. Naprosto je u tom sektoru prirodan interes za financiranjem razvojnih projekata te je uz iznimno veliku aktivnost natječaja, ova grupacija krajnjih korisnika najzaslužnija za uspjeh.

>> Zagreb iz EU fondova lani povukao tek 11 kuna po stanovniku

Najmanje je povukao prioritet financiranja infrastrukture širokopojasnog interneta u općinama i gradovima u kojima je to područje potrebno dodatno poticati.

2019. u znaku velikih strateških projekata

Nadamo se da će 2019. također biti godina intenzivnog financiranja, naročito to treba biti godina izgradnje i plaćanja dobavljačima velikih strateških projekata. Kako bi stigla makar do prosjeka uspjeha drugih usporedivih zemalja članica, Hrvatska treba i može ubaciti u višu brzinu.

Na brzinu povlačenja najviše utječu spori procesi planiranja na početku programa, dugotrajni postupci javne nabave, kao i dugotrajni i komplicirani postupci odabira projekata za financiranje.

EU
Foto: Pixabay

Sredinom 2018. Europska komisija objavila je prijedlog zakonodavnog paketa za Kohezijsku politiku za razdoblje 2021.-2027. godine. Republici Hrvatskoj namijenjeno je 9,89 milijardi eura iz sredstava Kohezijske politike, a glavni kriterij za dodjelu i dalje je vrijednost BDP-a po stanovniku. Za nas je važna i činjenica da Hrvatska po prvi puta u procesu pregovora i planiranja kohezijske politike i financijskog okvira sudjeluje ravnopravno od samog početka.

Stižu nova pravila financiranja

U Europskoj Uniji se u 2019. godini planira finalizacija i donošenje uredbi o zajedničkim pravilima financiranja EU fondova koja se odnose na sve zemlje članice. Najviše se govori i pregovara o prijedlogu prema kojem će se maksimalna stopa financiranja pojedinog projekta EU fondom smanjiti sa sadašnjih 85 posto na 70 posto. Ostatak vrijednosti projekta morat će nadoknaditi sami korisnici i/ili državni proračun, ako će i kada za to imati kapacitete.

Stoga će 2019. godinu obilježiti vrlo intenzivne pripreme, a po mogućnosti i završetak nacionalnih razvojnih strategija svake od zemalja članica. Te su strategije, naime, osnovni preduvjet za financiranje iz proračuna EU za novo financijsko razdoblje EU 2021-2027.

Hrvatsku u 2019. očekuju dva istodobna procesa: intenziviranje povlačenja sredstava iz trenutnog razdoblja (2014.-2020.) te planiranje predmeta i načina financiranja za novo razdoblje (2021.-2027.). Za sada se planira nešto veći iznos financiranja u novom periodu u odnosu na postojeći (do 2020. godine), no snižene stope financiranja donijeti će Hrvatskoj velik izazov za mnoge projekte. Osobito se to odnosi na poduzetnike koji bi se već sada trebali pripremiti na povećano vlastito financiranje projekata s kojima se namjeravaju natjecati za sredstva EU fondova.

O tome kako izgleda prijedlog novih pravila financiranja, koji je status i sadržaj nacionalne razvojne strategije, kao i koji su problemi u povlačenju EU sredstava u ovom razdoblju, bit će govora na velikoj međunarodnoj konferenciji o EU fondovima koja je najavljena za 6. i 7. ožujak 2019. u Trakošćanu.

* Autorica je predsjednica HUP Udruge profesionalaca za fondove EU i direktorica tvrtke Projekt jednako razvoj.

Pročitajte i ovo:
Poduzetnike čekaju velike promjene u korištenju EU fondova
Zajednička poljoprivredna politika: Revolucija, evolucija ili svađa?