inovativni poduzetnici
Foto: Prvi plan

Znate li zašto ste čuli priče kako su drugi poduzetnici dobili sredstva iz EU fondova, a vi niste? Jeste li čuli onaj vic kad je Mujo mjesecima svaki dan molio Boga da dobije na lotu, a Bog mu je na kraju odgovorio: “Mujo, ‘ajde molim te uplati više taj listić!”.
Upravo to je razlog zbog kojeg niste dobili na lotu, odnosno bespovratna sredstva iz EU fondova. Morate ih pokušati zatražiti!

Znamo svi da je hrvatsko poduzetništvo samo po sebi izuzetno rizično i teško. Međutim isto tako znamo da gotovo niti jedan svjetski, a ne samo hrvatski poduzetnik nije ostvario uspjeh ako nije riskirao. Stoga, usudite se još jednom riskirati i pokušajte zatražiti bespovratna sredstva iz EU fondova jer ako ste opstali kao poduzetnik u Hrvatskoj, onda ste sigurno sposobni.

Kako funkcioniraju EU fondovi?

Odgovor na ovo pitanje leži u činjenici da svaki poduzetnik ima u vidu kako se niti jedan njegov projekt ne može financirati iz EU fondova u sto postotnom iznosu, već samo djelomično. Drugim riječima, obvezno je vlastito učešće u svakom projektu.

Također, itekako je važna činjenica kako dodjela bespovratnih sredstava iz EU fondova funkcionira po principu “metodologije nadoknade sredstava”. To znači da svaki poduzetnik prvo sam mora financirati investiciju, kupiti stroj npr., a tek nakon što prikupi svu dokumentaciju koja dokazuje kako je ta aktivnost zaista i odrađena (račun i izvadak sa žiro računa), može zatražiti od ministarstva nadoknadu tih sredstava.

kovanice
Foto: Fotolia

Iako mnogi poduzetnici na ovaj uvjet financiranja gledaju kao na neku prepreku, on to zaista nije. Većina banaka, naime, kredite poduzetnicima odobrava bez većih problema ako pokažu pozitivnu odluku o financiranju projekta iz EU fondova. To se može pokazati od velike važnosti u natječajima koji su raspisani i na kojima se traži pismo namjere banke da će odobriti kredit prije predaje same projektne prijave.

Davanje pisma namjere niti za jednu banku ne bi trebalo predstavljati problem, budući da se uglavnom radi o neobvezujućem pismu namjere. Niti se poduzetnik obvezuje da će zaista uzeti bankovni kredit, niti se banka obvezuje da će poduzetniku odobriti kredit.

Dakle, straha nema, osim od onog da ni ne pokušate.

Šansa za mikro i male poduzetnike

Vjerujte mi, EU fondovi nisu samo za velike poduzetnike. I mikro i mali poduzetnik može povući bespovratna sredstva. Samo treba pronaći natječaj preko kojeg može dobiti sufinanciranje, obratiti se konzultantu za pisanje projektne prijave i onda čekati najmanje godinu dana. Nažalost, toliko otprilike traje donošenje odluka.

Ali opet, nećemo “poklonjenom konju gledati zube”. Naime, čovjek se mora pomučiti za ishođenje kredita u svojoj komercijalnoj banci. Mjesecima mora sakupljati dokumentaciju  te onda još godinama isti taj kredit u trostruko većem iznosu otplaćivati, tako da kompleksnost povlačenja bespovratnih sredstava iz EU fondova ne bih nazvala kvantnom fizikom, već upravo suprotno, čistom matematikom u kojoj 2+2 daje 5.

Kako sam i ja sama bila toliko nadobudna te ostavila direktorsku poziciju u banci te hrabro krenula u hrvatsko poduzetništvo i naravno, jedva preživjela svoju prvu poslovnu godinu, iz iskustva znam koliko je važno napraviti prvi korak. Znate kako se kaže: “Novac ne pada s neba”. Tako se i za ovaj novac moramo pomučiti da ga dobijemo. Nemojte da nam se drugi smiju.

euri
Foto: Pixabay

Najviše novca iz EU fondova ide, naime, na istok – u zemlje Nove Europe gdje, izuzevši Sloveniju, Hrvatsku i Cipar, svaka država povlači između tri do pet puta više nego što uplaćuje. Poljska, koja je nesumnjivo lider u povlačenju sredstava iz EU fondova, samo je tijekom 2015. uplatila 3,7 milijardi, a povukla 13,4 milijarde eura, od čega 60 posto za regionalnu infrastrukturu.

Hrvatska je uvjerljivo najslabija među usporedivim zemljama. Lijepoj našoj odobreno je 10,6 milijardi eura bespovratnih sredstava, a povukli smo “kap u moru”! Što je najgore, članstvo u Europskoj uniji plaćamo, pa umjesto da od članstva profitiramo, gubimo novac. Godišnje uplaćujemo 357 milijuna eura, a povlačimo oko 605 milijuna, što znači da nam omjer nije ni 1:2.

Dakle, krenimo…

Kako do EU fondova?

Sistem funkcioniranja EU fondova može se podijeliti u nekoliko faza, od kojih je prva – pronalaženje odgovarajućeg natječaja – možda i najteža. Trenutno je raspisano oko 50 natječaja, svi su objavljeni na službenim stranicama, ali su teško pretraživi. Ako ne znate točno što tražite, velika je vjerojatnost da će vam promaknuti neki natječaji.

Drugi, i jednostavniji način jest da koristite aplikaciju izidopotpora na kojoj su navedeni ne samo sada otvoreni natječaji, nego i oni u najavi, koji će tek biti otvoreni.

Svaki natječaj ima sažetak u kojem je opisano o čemu se radi u natječaju, odnosno što se može financirati iz tog natječaja (namjena), koji su prihvatljivi prijavitelji, u kojem postotku se financira određeni projekt (intenzitet potpore), koji je minimalan i maksimalan iznos potpore i sl.

Kada pronađete odgovarajući natječaj, možete se javiti konzultantima ili se obratiti svojoj razvojnoj agenciji. Prijavu možete ispuniti i sami, ali uz veći rizik da projekt ne bude prihvaćen.

Konzultanti pisanje projektne prijave uglavnom naplaćuju avansno, dok naknadu za obavljen posao naplaćuju tek nakon što projekt bude prihvaćen za financiranje. Podsjećam, to je tek nakon godine dana, i to u visini od 0,5 do šest posto (tzv. postotak uspješnosti).

S pravim povlačenjem bespovratnih sredstava, isplatom i provedbom samog projekta, kreće se tek nakon zaprimljene pozitivne odluke o financiranju.

* Autorica je vlasnica tvrtke Kota projekt koju je osnovala 2015., nakon 20 godina rada u privatnom sektoru, od čega 12 godina u financijskoj industriji. Radila je u banci na poslovima s pravnim osobama, između ostalog na pozicijama financijskog analitičara i direktorice filijale banke. Licencirani je voditelj izrade i provedbe projekata financiranih iz EU fondova. Stavovi izneseni u analizama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije prviplan.hr

Pročitajte i ovo:
Provjerite natječaje za EU fondove, na raspolaganju oko 10 milijardi kuna