Europska komisija
Premijer Andrej Plenković / Izvor: HUP

Europska komisija je sa zakašnjenjem objavila Izvješće o provedbi strukturnih reformi u Hrvatskoj u 2018., a za otprilike mjesec objavit će i tzv. veliko izvješće (Country Report). Oba izvješća dio su Europskog semestra – ciklusa oblikovanja i usuglašavanja ekonomskih politika u toku kojeg Komisija redovito prati napredak država članica u pripremi i provedbi strukturnih reformi.

I u najnovijem izvješću Komisija ocjenjuje kako se Hrvatska sporo približava ostalim članicama EU. Odnosno, projekcije gospodarskog rasta niže od tri posto BDP-a tijekom 2018.-2020. utjecat će na nisku razinu konvergencije. Glavno ograničenje gospodarskog rasta Komisija vidi u niskoj produktivnosti, koja je i jedna od glavnih prepreka većim ulaganjima koja bi mogla dati poticaj rastu BDP-a većim od tri posto.

Gledajući po područjima, Komisija vidi određenu razinu napretka u provedbi fiskalne konsolidacije i razduživanja države, administrativnih rasterećenja gospodarstva i liberalizacije tržišta usluga, obrazovne i strukovne reforme, smanjivanju trajanja i broja neriješenih sudskih slučajeva.

Komisija značajnom ocjenjuje mirovinsku reformu te racionalizaciju broja agencija i javnih tijela.

S druge strane, Komisija ističe da zdravstveni dug i dalje raste, da je lokalna administracija i dalje fragmentirana, nedovoljno efikasna te sklona diskrecijskim postupanja. Također, ne rješava ni problem neusklađenosti visokog obrazovanja s tržištem rada.

Ekonomski lab napravio je pregled glavnih područja reformi koji se navode u izvješću EK. Glavne naglaske tog pregleda donosimo u nastavku.

Smanjena zaduženost javnog i privatnog sektora

Očekuje se da će udjel javnog duga u BDP-u do kraja 2020. pasti na 68 posto, nakon što je sredinom prošle godine smanjen na oko 76 posto.

Udjel duga privatnog sektora u BDP-u je pao sa 105 posto 2016. godine na 98 posto 2017. godine. Smanjivanje dugova poslovnog sektora primarno je posljedica otpisa i prilagodbi cijena.

Smanjuje se i udjel loših kredita sa 17 posto u lipnju 2017. na 11 posto u lipnju 2018. No taj dug nije nestao, već su ga banke prodale drugim investitorima (agencijama na naplatu potraživanja, op.ur.).

Nema dubinske reforme javne uprave

EK napredak vidi i u ujednačavanju određivanja plaća državnih službenika i definiranju okvira za nužne vještine, čime Vlada uvodi kompetitivni sustav ocjenjivanja kvalitete rada službenika. Doduše, o tome se već godinama priča i piše bez ikakvih učinaka, primjećuje Ekonomski lab.

Komisija ne problematizira ukidanje ili spajanje 54 agencija i ostalih javnih tijela u odnosu na resore. No, otvoreno je pitanje koliko se može govoriti o dubinskoj reformi ako se svi zaposleni samo sele u linijska ministarstva, komentira Ekonomski lab i ističe da je riječ o reorganizaciji koja može donijeti ograničene uštede u menadžmentu, a ne o suštinskoj promjeni u smislu smanjenja viška zaposlenika.

U pravosuđu “određeni napredak”, korupcija i dalje problem

Postoji određeni napredak u smanjivanju broja neriješenih sudskih slučajeva, daljnjoj digitalizaciji i racionalizaciji mreže sudova. Svi su trgovački sudovi opremljeni sustavom e-komunikacije.

Komisija bilježi da je u borbi protiv korupcije zabilježen određen napredak, ali sprječavanje i sankcioniranje ostaje ograničeno. Planira se novi zakon o zaštiti zviždača. Reguliranje lobiranja je na čekanju.

Postoji zabrinutost zbog razine integriteta na lokalnim razinama gdje postoje relativno široka diskrecijska prava kod proračunske potrošnje i kod imenovanja bez značajne kontrole.

Tarife odvjetnika i razne komore – ključni problem

Provedeno je mjerenje administrativnog opterećenja gospodarstva u ukupnom iznosu od 12,3 milijardi kuna (oko tri posto BDP-a), a mjere rasterećenja za barem 20 posto od navedenoga iznosa vlada namjerava provesti tijekom 2019. godine.

Komisija primjećuje da je provedeno određeno smanjenje neporeznih davanja i nastavljena liberalizacija tržišta usluga. Ističe, međutim, kako ključni problem tarife pravnih profesija ostaje netaknut dok su “restriktivne regulacije” od strane komora “izvan kontrole vlade”, što ograničava liberalizaciju u sektoru usluga.

Nereformirano zdravstvo, netaknute povlaštene mirovine

Od početka 2019. smanjeno je oporezivanje rada kroz doprinose (za 0,7%) no daljnje reforme u tom dijelu nailaze na prepreke koje postavljaju nereformirani zdravstveni i mirovinski sustav.

>> Siromaštvo umirovljenika dramatično poraslo, 250.000 ih živi s oko 1.500 kuna

Zdravstveni dug raste (dostiže oko dva posto BDP-a) i pitanje je hoće li povećanje doprinosa od siječnja 2019. dovesti do rješenja ovog problema.

Mirovinskom reformom provode se dvije preporuke Komisije, vezane uz dob umirovljenja i penalizaciju ranog umirovljenja, ali ne i treća, koja se odnosi na pitanje povlaštenih mirovina.

Što je sve vlada Andreja Plenkovića propustila učiniti

Za razliku od područja s polovičnim reformama, postoje područja u kojima reforme još nisu započete, navodi se u izvješću.

Visoka fragmentacija lokalne administracije i loša koordinacija sustava socijalnih naknada među različitim razinama javne vlasti neriješeni su problemi iako se radi o dubokim političkim i moralnim pitanjima. Visoka fragmentacija lokalne vlasti otvara pitanje renti za lokalne političare, a neusklađenost sustava socijalne zaštite otvara pitanje sustava koji nedovoljno fokusira novac prema potrebitima.

Nema ni plana za reformu tržišta rada koja bi (barem donekle) liberalizirala radno zakonodavstvo.

>> Hoće li nam stanje na tržištu rada napokon otvoriti oči?

U planiranoj reformi službeničkog sustava nema barem okvirnog plana smanjenja proračunske mase plaća (koja sada iznosi oko 11 posto BDP-a) i broja zaposlenih u javnom sektoru.

Unatoč provedbi ušteda u zdravstvu (funkcionalna integracija, objedinjena nabava, rasterećenje bolničkog sustava itd.) nema naznaka u kojoj će se mjeri smanjiti zdravstveni dug.

Kronično izostaje odgovor na pitanje kada će se privatizirati stotine državnih poduzeća (od njih preko 1.000 na razini opće države), premda to nije pitanje kojim se Europska komisija bavi.

U konačnici, nije izvjesno kakav je napredak u borbi protiv korupcije čija rasprostranjenost ovisi i o tome kakva je struktura javnog sektora i to po svim gore opisanim područjima, ističe Ekonomski lab u svom pregledu izvješća EK, uz ocjenu kako će do sljedećih izbora biti teško dovršiti neke bitne složene procese ako dosad nisu pokrenuti.

Pročitajte i ovo:
Do kada će Plenkovićeva vlada krojiti politike daleko od očiju javnosti