Amerika
Daniel Hinšt Foto: Prvi plan

Svjetsko izvješće o konkurentnosti 2018 pokazuje kako je Amerika ponovno najkonkurentnija država svijeta. Iza sebe je ostavila jaku TOP10 konkurenciju u kojoj su Singapur, Njemačka, Švicarska, Japan, Nizozemska, Hong Kong, Ujedinjena Kraljevina, Švedska i Danska. Hrvatska je na 68. mjestu u okviru promijenjene metodologije.

>> Hrvatska pala za dva mjesta na globalnoj ljestvici konkurentnosti

Američki skor je 86 posto u odnosu na najbolji doseg konkurentnosti. Amerika je zadnji put bila prva 2008. godine. Sada je nakon 10 godina ponovno prva. Svjetski gospodarski forum ističe kako su podaci iz 2017. godine, ali ne govore samo jednoj godini, već su rezultati posljedica dugoročnih procesa. To je važna informacija jer izuzima faktor eventualne političke pristranosti i kratkovidnog zaključivanja o mogućim promjenama.

Konkurentnost je posljedica dubokih društvenih procesa koji utječu na niz indikatora javnog menadžmenta i privatnog menadžmenta. Prema kojim je indikatorima Amerika u TOP10 u svijetu, a ionako već otprije poznata?

Socijalni kapital i povjerenje u poštenje

Prema razini socijalnog kapitala Amerika je deveta u svijetu u odnosu na najbolju Australiju. Ovaj indikator govori o kvaliteti društvenih odnosa kako bi se stvorile mreže i povjerenje u poštenje.

Američki pravni sustav je nakon finskog najefikasniji u svijetu u preispitivanju i “izazivanju” raznih regulacija. Visoko četvrto mjesto zauzima prema razini državnih regulacija kroz razne procedure, a visoko treće mjesto prema efikasnosti pravosuđa u rješavanju sporova. Također, isto mjesto zauzima američka vlada kada se gleda orijentacija prema budućnosti, dok je prema proračunskoj transparentnosti osma.

Amerika ima najbolju povezanost cestovne, zračne i električne infrastrukture. Nakon Kine Amerika ima i najveće tržište na svijetu na kojemu je razina sofisticiranosti potrošača također najveća.

Amerika cijeni pamet i znanje

Uz Švicarsku Amerika je vodeća prema vještinama radne snage, pogotovo prema digitalnim vještinama, kao i prema strukovnom obrazovanju, dok je prva prema dostupnosti visokokvalificirane radne snage i usmjerenosti obrazovnog sustava na poticanje kritičkog razmišljanja.

Amerika ima treće najkonkurentnije tržište proizvoda na svijetu, dok je nakon Švicarske najbolja po aktivnim politikama poticanja zapošljavanja. Treća je prema lakoći otpuštanja radnika i sedma prema lakoći zapošljavanja stranih radnika. Prva je prema usklađenosti plaća radnika s produktivnošću. Prema ukupnim indikatorima ima najefikasnije tržište rada.

U izvješću se također navodi kako je Amerika prva po plaćanju radnika prema zaslugama, što govori o najboljem sustavu meritokracije na svijetu (ispred Švicarske i Singapura). Drugim riječima, Amerikanci plaćaju ljude koji naporno rade i donose vrijednost koju društvo treba. Jednostavno, cijene pamet i znanje.

Amerika
Foto: Pixabay

Dinamični i inovativni poslovni sektor

Amerika ima najbolji sustav financiranja malih i srednjih poduzetnika, uključujući dostupnost fondova rizičnog kapitala. Ima i najbolji regulatorni okvir za stečajeve. Cijeli financijski sustav za poduzetnike je vodeći u svijetu.

Amerika je prva prema dinamičnosti poslovnog sektora i druga prema kapacitetu stvaranja inovacija, odmah iza Njemačke. Američki poslovni sektor je na visokom 7. mjestu prema spremnosti kompanija na delegiranje autoriteta prema nižim razinama, što govori o razini povjerenja u mrežne strukture, otvorene organizacije i manjak hijerarhije, gdje je svakome talentu otvoren slobodan prostor za razvoj.

Amerikanci su vrlo skloni preuzimanju poduzetničke inicijative i rizika te su jaki zbog rasta inovativnih poduzeća, po čemu su u oba slučaja bolji samo saveznici Izraelci. Zato je Amerika prva po otvorenosti kompanija za rasprave i prihvaćanja disruptivnih ideja koje su temelj razvoja gospodarstva.

Tako je i s klasterima koji omogućuju kolaboraciju poduzetnika i komercijalizaciju inovacija. Amerika je vodeća zemlja prema kolaboraciji dionika iz raznih područja, što govori o otvorenosti liberalno-demokratske kulture te nacije. Najbolje znanstveno-istraživačke institucije na svijetu su u Americi, među kojima su i brojni think-tankovi, a zemlja je vodeća je i prema znanstvenim publikacijama.

Metodologija za revoluciju

Metodologija Svjetskog gospodarskog foruma je prilagođena potrebama četvrte industrijske revolucije koja znači disruptivne promjene i automatizaciju mnogih procesa. Više je egzaktnih indikatora u odnosu na one koji su skloni percepcijama ispitanika vezano uz razinu javnog i privatnog menadžmenta.

Amerika
Foto: Pixabay

Mogućnost opstanka u takvom svijetu će biti još teža nego prije. Još će relevantnije nego do sada biti ulaganje u ljude kako bi se postizali ne samo ekonomske već i društvene promjene potrebne za četvrtu industrijsku revoluciju. Konkurentnost nije više samo stvar slobodnog tržišta, već i slobode kretanja ljudi i razmjene inovativnih ideja. Prekogranična kolaboracija postaje jedan od generatora inovativnosti.

Ekonomska otvorenost nije u suprotnosti s određenim razinama socijalne zaštite i poboljšanja uvjeta rada, što je pogotovo bitno u kontekstu automatizacije koja će potaknuti masovne gubitke radnih mjesta. Ljudima treba određena razina sigurnosti. Inovativnost ne ovisi samo o istraživanju i razvoju, već o sposobnosti poduzeća na prihvaćanje i stvaranje disruptivnih ideja, poduzetničkih rizika, raznolikosti radne snage i mrežnih ne-hijerarhijskih struktura.

Tehnologija će ostati važna za razvoj, kao i institucije odnosno javne politike koje se moraju okretati prema budućnosti. Pritom će sve veću ulogu imati socijalni kapital odnosno sustav vrijednosti i razina povjerenja u društvima i zajednicama. Etički aspekti konkurentnosti postaju sve važniji, odnosno nije sve u ekonomiji i javnim politikama. Dominantno protestantske zemlje su etičkom aspektu što utječe na njihovu izrazito visoku konkurentnost. Održivi rast nije u suprotnosti s poticanjem jednakosti i holističkog modela gospodarskog razvoja kako bi se poboljšao životni standard, pogotovo budućih generacija.

Naporan rad, individualizam i odgovornost pojedinca

Amerika je prva ne zbog neke kratkoročne promjene. Njezin povratak u svjetsko vodstvo posljedica je dugoročnog napornog rada u zemlji koja se vrijednošću napornog rada najviše ponosi. Možda će ovaj rezultat oživjeti popularne teze o američkoj iznimnosti (tzv. American exceptionalism) jer Amerikanci kao jedine ozbiljne konkurentne, prema rang ljestvici, imaju Švicarce, Nizozemce i Nijemce te naravno Singapurce. Neki će možda pokušavati cijeli ovaj rezultat gledati kroz prizmu velikog poreznog i regulatornog rasterećenja koje je provela aktualna američka administracija.

Ipak, izvješće Svjetskog gospodarskog foruma nas potiče na mnogo dublje promišljanje o kompleksnosti ove teme umjesto da se donose paušalni zaključci koji su olako vezani uz mandate. Odgovornosti za dobro upravljanje se dijele kroz cijelo društvo koje se treba mijenjati, kao i cjelokupni sustav javnog menadžmenta i privatnog menadžmenta.

Socijalni kapital dobiva presudnu ulogu a to zahtijeva promišljanje o poboljšanjima niza intelektualnih i etičkih sposobnosti zajednicama i društava, umjesto da se ekonomija gleda kao odvojena cjelina koja će isporučiti svoje rezultate.

U konačnici, promjene su moguće samo kad svatko krene od sebe. Barem je takva ideja bila nit vodilja razvoja nacije koja cijeni individualizam i odgovornost pojedinca.

* Autor je politolog i vodi think tank Centar za javne politike i ekonomske analize. Piše u osobno ime. Stavovi izneseni u analizama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije prviplan.hr

Pročitajte i ovo:
Italija – tempirana bomba za eurozonu, ali i za Hrvatsku