tržištu rada
Izvor: Arhiva Petar Vušković

Sva problematika hrvatske ekonomije zrcali se kroz njeno tržište rada. Zašto je to tako?
Zato što nam tržište rada ukazuje na broj radno aktivnog stanovništva, broj zaposlenih, stopu nezaposlenosti, stopu nezaposlenih mladih osoba, usklađenost upisnih kvota fakulteta s potrebama tržišta rada, visinu prosječnih plaća, porezno opterećenje rada, karakter mirovinskog sustava. Tržište rada nam otvara oči i kod loše demografije i iseljavanja .

Iza svih nabrojanih varijabli tržišta rada stoje određena mjerenja i brojevi. Mjerenja ukazuju da je stanje na tržištu rada nepovoljno. To je konsenzus oko kojeg nema spora. Ali gdje je onda problem? Tržište rada je još nepovoljnije ukoliko uzmemo vremensku dinamiku kretanja hrvatske ekonomije.

Alarmantni podaci

Evo primjera! Ukoliko znamo da je negativni prirodni priraštaj u Hrvatskoj u 2017. godini iznosio 17.614 stanovnika, to znači da ćemo za 15 godina imati manje radnog potencijala na tržištu rada. Zašto za 15 godina? Zato jer bi tada taj izgubljeni radni potencijal mogao raditi svoj prvi posao uz suglasnost roditelja ili zakonskog skrbnika.

Ako sagledamo vremensku seriju u zadnjih 10 godina, podaci su još alarmantniji jer gubimo radno aktivno stanovništvo. To će rezultirati usporavanjem ekonomskog rasta jer ga neće tko imati generirati.

Prirodno kretanje stanovništva (izgubljenog radnog potencijala)

tržištu rada
Izvor: HZZ

Nadalje, tržište rada nas upućuje da sagledamo još jedan negativan demografski trend. To su iseljavanja. U zadnjih nekoliko godina iselilo je 250 000 ljudi. Kao posljedicu toga imamo pad stope registrirane nezaposlenosti na devet posto. Takav indikator stanja na tržištu rada prividno zavarava. Dokaz tome je da se istovremeno stopa zaposlenosti nije proporcionalno povećavala.

Hrvatsko tržište rada u Hrvatskoj ukazuje najmanje tri temeljne karakteristike: (1) nedostatak radne snage; (2) nemotivirana radna snaga i (3) nekvalificirana radna snaga.

Uvoz radne snage

Nedostatak radne snage uslijed velikih iseljavanja i negativnog prirodnog priraštaja će nas koštati nemogućnosti ostvarivanja veće razine ekonomske aktivnosti sagledane kroz bruto domaći proizvod (BDP). Razina BDP-a je u padu i procjena za ovu godinu je razina od 2,8 posto.

Usporavanje ekonomije i iseljavanja su problem i u drugim zemljama. Poljska je problem nedostatka radne snage riješila zapošljavanjem milijuna radnika iz Ukrajine. Ako bi mi trebali posegnuti za sličnim rješenjem, poželjno je da radna snaga bude iz zemalja koje su nama jezično i kulturološki slične kako bi tržište rada brže “apsorbiralo” zaposlenika i počelo ostvarivati njegov radni potencija.

Tri mjere za motiviranje radne snage

Radnici se mogu motivirati povećanjem minimalne plaće i osobnog odbitka na 5.000 kuna te smanjivanjem poreznog opterećenja rada

Poslodavci imaju problem s nemotiviranom radnom snagom. Vjerojatno je dobar dio radne snage koji je otišao bio motiviran promijeniti kvalitetu svojeg života. To je njihovo legitimno pravo. Nama je ostao dobar dio nemotivirane snage. Dokaz tome su iskustva poslodavaca na tržištu rada koji se suočavaju s loše pisanim životopisima, nepojavljivanjem na razgovorima za posao i/ili nespremnošću kandidata da prihvate uvjete rada.

Kako objasniti situaciju u kojoj jedna zagrebačka poliklinika mjesecima ne može pronaći spremačicu. Na razgovoru za posao potencijalne kandidatkinje su kazale kako nisu spremne raditi subotom ili, kada bi prihvatile rad subotom, negodovale su oko pranja i peglanja kuta za medicinsko osoblje.

Jedan od prijedloga povećanja motiviranosti radne snage može biti u povećanju minimalne plaće koja u 2018. iznosi 2.751,84 kuna, povećanju osobnog odbitka s 3.800 na 5.000 kuna te postepenom smanjivanju poreznog opterećenja rada.

Najugroženiji turizam i graditeljstvo

Najveći problem nekvalificirane snage se očituju u dvije gospodarske grane – turizmu i graditeljstvu. To su naše dvije najaktivnije grane s rastom više od 10 posto na godišnjoj razini. Hrvatska je problem privremeno riješila s kvotama na radne dozvole. U 2018. godini odobreno je 38.769 dozvola.

Broj izdanih dozvola prema djelatnosti

DjelatnostBroj dozvola
Graditeljstvo11.755
Brodogradnja1.508
Turizam i ugostiteljstvo7.930
Kultura22
Promet1.415
Zdravstvo75
Socijalna skrb5
Prehrambena industrija1.278
Prerađivačka industrija584
Poljoprivreda i šumarstvo1.007
Metalna industrija1.600
Informatika300
Izvor: HNB

Ugroženi milijunski poslovi

Na koji način kvalificirana radna snaga može stvoriti gubitak za 149.052 aktivnih poslovnih subjekata na hrvatskom tržištu?

Primjerice, građevinska firma iz Zagorja bila je suočena s mogućim gubitkom milijunskog projekta izgradnje kanalizacijskog sustava jer nije mogla pronaći kvalificirane radnike, nakon što su oni otišli u inozemstvo radi boljih uvjeta rada. Problem nedostatka montera vodovodnih cijevi morala je riješiti najmom zaposlenika iz druge građevinske firme.

Problem nekvalificirane snage se može rješavati poticanjem strukovnih škola i prekvalifikacijama. Zatim, dualnim modelom obrazovanja gdje će učenici i studenti participirati u radu poslovnih subjekata, kako bi dobili neophodno poslovno iskustvo koje bi ih bolje pripremilo za tržište rada, te usklađivanjem upisnih kvota na fakultetima s potrebama na tržištu rada. Tu bi medijator trebao biti Hrvatski zavod za zapošljavanje.

Dugoročna rješenja

U 2017. direktna strana ulaganja su iznosila 1,8 mlrd eura, a inozemne doznake 2 mlrd eura. Takav odnos se mora popraviti u korist stranih ulaganja koja će otvarati radna mjesta i zadržavati radnu snagu

Postoji mnogo mjera kojima hrvatsko tržište može kratkoročno rješavati problem radne snage, ali ako gledamo problem dugoročno, tada ćemo morati posegnuti za ozbiljnijim strukturnim mjerama. To su jačanje investicijske klime kroz poticanje direktnih stranih ulaganja u hrvatsko gospodarstvo.

Kako objasniti činjenicu da su radnici naša najbolja “izvozna roba”? U 2017. godini direktna strana ulaganja su bila na razini od 1,8 milijardi eura, a inozemne doznake na dvije milijarde eura. Takva statistika se mora popraviti u korist stranih ulaganja koja će otvarati radna mjesta i zadržavati radnu snagu.

Treba poticati poduzetničke inicijative. Dobar primjer može biti grad Bjelovar koji želi biti prvi tax free grad u Hrvatskoj i koji će investitore osloboditi od poreza, komunalnih naknada te im dati besplatnu zemlju u najam na određeno vrijeme kako bi mogli osloboditi svoj poduzetnički potencijal.

Čeka nas i reforma mirovinskog sustava i reforma javne uprave, a to su izazovi s kojim se tek trebamo suočiti.

* Autor je predsjednik Centra za javne politike i ekonomske analize i direktor konzultantske tvrtke Q Norma.

Pročitajte i ovo:
Porezni teret 11 mlrd kuna veći nego prije krize, Hrvatska i dalje najgora u EU
Jeftina radna snaga postaje prošlost, što sad?