kamata
Foto: Fotolia

Prosječna kamata na novoodobrene stambene kredite stanovništvu ovog se ljeta približila razini od tri posto, što je znatno smanjenje u odnosu na kraj 2018. kada je prosjek iznosio 3,6 posto u kunama i 3,4 posto uz valutnu klauzulu. Pale su i kamate na ostale kredite stanovništvu, a ono što sve zanima je li došao kraj padu kamatnih stopa.

Pokušavajući odgovoriti na to pitanje, Hrvatska udruga banaka objavila je analizu o kretanju kamatnih stopa na kredite iz koje je razvidno da analitičari očekuju nastavak pada kamatnih stopa, ali manjeg intenziteta nego ranije. Moguće je i da se zaustavi snižavanje kamata, zbog povećanih rizika. Prije svega, “plesa europske ekonomije na rubu recesije i povećanih globalnih rizika povezanih s neizvjesnim ishodom trgovačkog rata SAD-a i Kine, i Brexitom”, kao što kaže Velimir Šonje iz Arhivanalitike, autor HUB-ovog pregleda.

Što kamatne stope gura na dolje

Nastavak trenda pada kamata na kredite jednim se dijelom može objasniti padom kamatnih stopa na depozite. Premda su ove kamatne stope otprije bile iznimno niske, u toku ove godine pronađen je dodatni prostor smanjenja za oko 0,2 postotna boda kod depozita stanovništva.

Drugi dio prostora otvoren je jačanjem konkurencije banaka u uvjetima rasta i oporavka potražnje za kreditima, ističe se u analizi. Međutim, natjecanje banaka za novim kreditnim poslovima ima svoje granice koje dodatno podcrtava usporavanje domaćeg gospodarstva u drugom tromjesečju ove godine.

Na oprez pozivaju i informacije o padu gospodarske aktivnosti u nekim državama Europske unije, među njima i u Njemačkoj, našem najvažnijem trgovačkom partneru. Njemačke, zabilježen pad.

“Slabost očekivanja može dovesti do slabljenja potražnje i intenziteta tržišnog natjecanja. S druge strane, ista pojava je povezana s nastavkom razdoblja historijski najnižih kamatnih stopa na tržištu novca, što i dalje stvara povoljan okvir za smanjenje kamatnih stopa, iako manjim intenzitetom u odnosu na proteklih godinu dana”, ističe se u analizi.

kamata
Foto: Pixabay

Što će donijeti nove mjere Europske središnje banke

U rujnu se očekuju nove mjere Europske središnje banke (ECB) koje će produljiti razdoblje monetarne ekspanzije. Slabiji izgledi u gospodarstvu uz očekivanje monetarne ekspanzije pokrenuli su novo seljenje kapitala iz rizičnih instrumenata poput dionica u državne obveznice.

Objašnjavajući kako seljenje kapitala u državne obveznice utječe na kretanje referentnih kamatnih stopa (a onda posredno i na cijenu kredita stanovništvu), Šonje navodi da je porast potražnje (za obveznicama, op. ur.) i cijena doveo do snažnog smanjenja desetogodišnjeg prinosa na njemačke obveznice, s oko -0,2 posto u lipnju na oko -0,7 posto. Hrvatske obveznice iste ročnosti zabilježile su i veće smanjenje, te se njihov prinos trenutačno kreće na historijskom minimumu od oko 0,65 posto.

“Međutim, rizik i dalje presudno oblikuje hrvatski prinos koji je i dalje znatno veći od primjerice slovenskog (oko -0,2 posto). To znači da su kamatne stope na kredite u Hrvatskoj mnogo sličnije slovenskim kamatnim stopama na kredite nego što proizlazi iz razlike obvezničkih prinosa, koja se zadržava blizu granice od jednog postotnog boda”, ističe se u analizi HUB-a i dodaje da su pisani uvjeti pogodovali daljnjem smanjenju referentnih stopa, ali intenzitet smanjenja razmjerno je malen jer su referentne stope otprije izvanredno niske.

Što se promijenilo od sredine 2018.

Velimir Šonje ističe da je tržišna situacija različita od situacije sredinom 2018.: Gospodarski rast u EU tada je bio solidan, Europska središnja banka najavljivala je moguće povećanje kamatnih stopa, američka središnja banka već je bila odmakla s rastom svojih kamatnih stopa, i regulatori širom svijeta slali su upozorenja praćena više ili manje otvorenim preporukama potrošačima za fiksiranje kamatnih stopa.

Ambijent je do danas znatno promijenjen: američki FED je započeo sa smanjivanjem ranije podignutih stopa, a Europska središnja banka odustala je od ranijih najava te najavila suprotno – nove mjere monetarne ekspanzije.

“S jedne strane, to znači nastavak povoljnog okvira za kretanje kamatnih stopa oko povijesnih minimuma.

No s druge strane, promjena je rezultat plesa europske ekonomije na rubu recesije i povećanih globalnih rizika povezanih s neizvjesnim ishodom trgovačkog rata SAD-a i Kine, i Brexitom”, kaže se u analizi HUB-a i zaključuje da prvi utjecaj pogoduje nastavku smanjenja kamatnih stopa, ali da drugi prijeti rizicima.

kamata
Foto: Fotolia

Rizici rastu, Hrvati se pomamili za subvencioniranim kreditima

No usprkos rizicima, primjećuje se u analizi, “novi vladin program poticanja stambenih kredita i stanje na hrvatskom tržištu ukazuju da je pad kamatnih stopa na stambene kredite nastavljen”.

Prema podacima Hrvatske poštanske banke, koja je ponudila najnižu kamatnu stopu na subvencionirane stambene kredite hrvatski građani pomamili su se za tim kreditima. Tjedan dana prije početka prijava za subvencije, ta je banka primila preko 500 zahtjeva, dvostruko više nego lani.

Predani zahtjevi pokazuju da kredite najviše traže visokoobrazovani građani od 26 do 35 godina. Podjednako se traže kunski i eurski krediti, a prosječan traženi iznos je 600 tisuća kuna na rok od 20 godina.

Oko 70 posto zahtjeva odnosi se na kupovinu stanova, i to uglavnom novih, dok 30 posto tražitelja kreditom kupuje ili gradi kuću. Koliko se tržišna utakmica banaka zaoštrila, otkriva podatak da su od svih zahtjeva za subvencioniranim kreditima koje je primio HPB 80 posto podnijeli novi klijenti.

Stambeni krediti u Hrvatskoj jeftiniji nego u većini članica EU11

Iako se subvencionirani krediti u ovom trenutku mogu činiti vrlo povoljni, na duži rok mogu se pokazati rizičnima. Kamate su, naime, fiksne za prvih sedam godina, a nakon razdoblja subvencioniranja, banke mijenjaju uvjete kreditiranja i uvode promjenjive kamate.

Zbog nižih kamata koje su banke ponudile za program subvencioniranih stambenih kredita (kreću se u rasponu od 2,19 do 3,75 posto), može se očekivati da će neke buduće analize registrirati pad kamatnih stopa, na koje ukazuje i najnovija HUB-ova analiza.

Zadnja međunarodna usporedba stambenih kredita prema metodologiji ECB-a raspoloživa za lipanj, dakle prije ovogodišnjih prijava za subvencionirane kredite, pokazuje da je hrvatski prosjek od 3,2 posto bio približno jednak kao u Češkoj i Litvi (3,1 posto) i malo veći nego u Sloveniji (2,9 posto).

Veće kamatne stope na stambene kredita imale su Bugarska, Mađarska i Latvija, a niže, osim Slovenije, Češke i Litve, Estonija i Slovačka.

Pročitajte i ovo:
Stambeni krediti gotovo trećinu jeftiniji od onih prije 10 godina
Subvencije poskupile stanove, kada je pravi trenutak za kupnju