mirovinskog
Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović / Izvor: HZMO

Novi ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović, koji je jučer službeno preuzeo Ministarstvo, sinoć je središnjem Dnevniku HRT-a izjavio među ostalim kako zagovara nastavak mirovinske reforme te uvođenje nacionalne mirovine u 2020. godini. Uvođenje nacionalne mirovine jedan je od ključnih dijelova Strategije socijalne skrbi za starije osobe u RH za razdoblje od 2017. do 2020., a prema ranijim najavama Vlade u posljednjem kvartalu ove godine trebala bi se osnovati “Međuresorna radna skupina za utvrđivanje kriterija za obuhvat osoba te uspostavljanje zakonodavnog okvira”.

Podsjetimo, o nacionalnoj mirovini govori se već više od 20 godina, a riječ je o zagarantiranoj mirovini na koju bi imale pravo osobe starije od 65 godina koje nemaju minimalno 15 godina mirovinskog staža, što je uvjet za stjecanje prava na starosnu mirovinu. Procjenjuje da u Hrvatskoj između 30.000 i 40.000 starijih osoba i to većinom žena (95 posto) nije ispunilo uvjete za ostvarenje mirovine.

Uvođenje nacionalne mirovine zadatak je novog ministra Aladrovića koji je resor preuzeo s dužnosti ravnatelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i od kojeg se očekuje da nastavi tamo gdje je bivši ministar Pavić stao. On sam jučer je izjavio da će nastaviti dobre projekte koje je započeo Pavić i vrlo brzo formirati svoje ideje.

Spajanje socijalnog i mirovinskog sustava

O nacionalnoj mirovini malo se toga danas zna pa smo istražili što je o njoj dosad rečeno. Ministarstvo rada i mirovinskog sustava je prošle godine naručilo studiju koja bi trebala odgovoriti na koji način instrument nacionalne mirovine uvesti u zakonodavstvo. Na osnovu te studije, čiji rezultati još nisu predstavljeni javnosti, planira se uvođenje nacionalne mirovine za sve građane koji nemaju dovoljno staža za odlazak u mirovinu.

“Danas imate pravo odlaska u mirovinu ako imate 15 godina staža. Pitanje što s onima koji imaju 13, 12 i manje godina staža. Za njih je predviđeno, i u programu Vlade i stranke, da će se u 2020. uvesti nacionalnu mirovinu, kazao je Pavić u prosincu 2018. u radijskoj emisiji “A sada Vlada”, ali je ostalo nejasno hoće li nacionalna mirovina biti jednaka za one s nula godina staža i one s 14 godina staža.

“To će pokazati studija i proračunske mogućnosti. Želimo slušati struku. Tu je još jedno pitanje jer nacionalnom mirovinom spajamo socijalni i mirovinski sustav. Treba vidjeti koja su razgraničenja, modeli, ali bit će za to prilike sljedeće godine (2019., op. ur.) nakon što studija da rezultate”, kazao je tada Pavić.

Umirovljenici traže 35 posto bruto plaće

Podsjetimo, jedan od osnovnih uvjeta za ostvarivanje prava na mirovinu jest 15 formalnih godina staža (u Njemačkoj je primjerice pet godina staža). Tko nema ispunjen uvjet od 15 godina staža, ne može ostvariti ni pravo na mirovinu, već je osuđen na socijalnu pomoć. Ona sada iznosi 800 kuna za samce i samohrane roditelje, odnosno 480 kuna za odrasle članove kućanstva.

Prema dosadašnjim šturim izjavama iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava, nacionalna mirovina bi trebala biti veća od tog iznosa, ali i manja od minimalne mirovine koja za 15 godina staža sada iznosi oko 954 kune. Nacionalna mirovina bi, dakle, mogla iznositi između 800 i 954 kune.

Prema najavama iz Sindikata umirovljenika i Matice umirovljenika, oni će na jesen pred ministra Aladrovića doći s prijedlogom da se visina nacionale mirovine veže uz visinu bruto plaće i da ne može biti niža od 35 posto bruto plaće. Prema tom prijedlogu, nacionalna mirovina, dakle, ne bi mogla biti niža od 1312 kuna.

Kako do pravednosti

Određivanje modela prema kojem će se isplaćivati nacionalna mirovina i njezin iznos neće biti nimalo lagan zadatak ne samo zbog različitih prijedloga socijalnih partnera, nego i zbog opasnosti da se dodatno demotivira građane za rad. Naime, najniža mirovina sada iznosi 1587 kuna i prima ju oko 250 tisuća od ukupno 1,14 milijuna umirovljenika. Gotovo svaki četvrti umirovljenik u Hrvatskoj ima, dakle, najnižu mirovinu, a njihov prosječan radni staž je 26 godina i devet mjeseci.

Prostor za smanjivanje siromaštva starijih građana izuzetno je malen i kada se sve brojke stave na papir ispada da on iznosi tek 500 do 600 kuna, kolika je razlika između vjerojatnog iznosa nacionalne i najniže mirovine. Ako nacionalna mirovina bude preblizu socijalnoj naknadi, neće doprinijeti suzbijanju siromaštva starijih građana. Ako pak iznos bude preblizu najnižoj mirovini, zašto bi netko 15 godina uplaćivao doprinose da bi jednog dana dobio mirovinu tek neznatno višu od nekog tko uopće nije radio?

mirovinu
Petar Vlaić, Damir Grbavac, Kristijan Buk i Dubravko Štimac / Izvor: OMF

Mirovinci predlažu napuštanje sustava solidarnosti

Udruženje društava za upravljanje mirovinskim fondovima (UMFO) krajem svibnja ove godine predstavilo je svoj novi prijedlog mirovinske reforme koja bi vodila prema postupnom ukidanju sustava generacijske solidarnosti, u čemu bi važnu ulogu imala nacionalna mirovina.

Prema prijedlogu UMFO-a, mirovinski sustav i ubuduće bi činili prvi stup solidarnosti te drugi stup koji bi ovisio o dužini rada i visini plaće.

No, predlažu veliku promjenu – iz I. stupa bi svi dobivali određeni iznos za minimalno 15 godina rada (spominjali su iznose od100 do 300 eura, odnosno od 750 do 2250 kuna), dok bi se mirovine iz II. stupa kretale u rasponu od 50 pa do 1000 i više eura, ovisno o dužini staža i visini plaće.

Podsjetimo, prije manje od godinu dana mirovinci su izašli i s prijedlogom pri izračunu mirovina iz II. stupa u potpunosti izbaci švicarska formula ili uvede program isplata mirovina i vrsta mirovina koja garantira povrat na ulaganje sredstava.

>> UMFO: Prosječne mirovine 2040. bi mogle biti oko 7000 kuna, ali uz jedan uvjet

Što se tiče iznosa minimalne nacionalne mirovine, nisu ga precizirali, ali predlažu da se osigura pokrivanje eventualne razlike iz socijalnog sustava u slučaju kada bi zbroj iz prva dva stupa bio niži od utvrđene nacionalne mirovine. Pri tome bi jedan od kriterija trebao biti i imovinski cenzus.

“Hrvatskoj je potreban postupni prelazak s kolektivne odgovornosti za mirovine prema individualnoj odgovornosti, točnije modelu kakav postoji u Kanadi i Australiji, a drugi stup u toj bi tranziciji imao ulogu mosta. Sve bi bilo potpomognuto socijalnim sustavom, odnosno pomoći onima koji nisu uštedjeli dovoljno za stare dane”, poručili su u svibnju čelnici mirovinskih fondova.

Kako izgleda kanadski model

Kanada ima dvostruk mirovinski sustav. Sustavom socijalne sigurnosti osigurana je nacionalna mirovina za građane starije od 65 godina koji nemaju dovoljno prihoda, a financira se putem poreza iz državnog proračuna. U taj sustav ne uplaćuju se doprinosi.

Drugi sustav (koji bi odgovarao našem II. stupu) je sustav socijalnog osiguranja koji uređuje mirovine zaposlenih i samostalnih djelatnika na temelju razdoblja uplaćenih doprinosa i ovisno o visini ostvarenog dohotka. U financiranju tog sustava država ne sudjeluje ni na koji način, ali određuje iznose doprinosa i osnovica osiguranja. Također kao i naš sustav razlikuje starosne, obiteljske i invalidske mirovine.

Svaki drugi Kanađanin smatra da njihov sustav nije fer

Kanada je nedavno dobnu granicu za mirovinu izjednačila za žene i muškarce na 65. godina, a podizanje na 67 godina planira provesti do 2039. godine. Tim povodom je objavljeno i istraživanje koje je pokazalo da pokazalo da četvrtina ispitanih Kanađana u dobi od 18 do 55 godina smatra da će morati raditi i duže, a 14 posto ih smatra da mirovine uopće neće postojati kada oni budu odlazili u mirovinu.

Samo 32 posto Kanađana misli da će model mirovina postojati kada ostare, ali da će njihov iznos biti zanemariv.

Na pitanje o tome koliko je mirovinski sustav ‘fer’, Kanađani su podijeljeni – 53 posto ih tvrdi da njihov mirovinski sustav nije fer, a 65 posto ljudi smatra da će tijekom svojih života više uplatiti u mirovinski sustav nego što će iz njega povući. Sve više mladih će uplaćivati u mirovinsko baš onoliko koliko moraju, a veći broj ljudi će štedjeti sa strane, objavio je moneyobserver.com u siječnju ove godine.

Pročitajte i ovo:
HUP predlaže: Povlaštene mirovine odvojiti od radničkih, smanjiti penalizacije