kakve cijene
Dalibor Dobrić / Izvor: Prvi plan

Čeka li i nas jadikovanje u stilu “Euro heisst Teuro” – uzrečice koja je kružila Njemačkom još i prije nego je ta zemlja, zajedno s njih još 11, uvela novu europsku valutu 1. siječnja 2002. godine, a osobito nakon tog datuma. Kovanica riječi “teuer”, što znači “skupo” i naziva valute euro najbolje je pokazivala što Nijemci misle o novoj valuti, a mnogi ni danas nisu prežalili moćnu njemačku marku.

Od tada, međutim, unatoč strahovima od poskupljenja, još je sedam zemalja uvelo euro i nije požalilo. Među njima i naši susjedi Slovenci. Euro se pripremaju uvesti i Bugari, a evo i mi.

Otkako je Hrvatska i službeno započela očekivano dugi marš prema uvođenju eura, pojačale su se bojazni da bi i Hrvatsku mogao zahvatiti val poskupljenja.

Tako je saborski zastupnik, nekad iz Živog zida, a sada nezavisni Marin Škribola nedavno napao ideju o uvođenju eura ustvrdivši da će i u Hrvatskoj doći do značajnog rasta cijena. Iznio je tako podatak da je, po njegovim riječima “u Njemačkoj cijena povrća porasla za 18 posto, cijene u restoranima za oko četiri posto, a cijena televizora ili parkiranja dvostruko”.

Iznio je i primjer Latvije i Estonije u kojima su cijene počele rasti nekoliko mjeseci prije uvođenja eura te nastavile rasti još nekoliko mjeseci nakon toga.

Ima li pravo, čeka li nas dakle val poskupljenja?

Promatranje “šire slike”

Odgovor na to pitanje nije jednostavan, pa pogledajmo podatke. Činjenica je da je indeks potrošačkih cijena u Estoniji, prema podacima Eurostata, od siječnja 2010. do trenutka uvođenja eura u siječnju 2011. godine porastao za 4,5 postotnih bodova (u odnosu na baznu 2015. godinu za cijelu EU).

Cijene hrane porasle su s 81,91 posto indeksa bazne 2015. za 15 posto, odnosno golemih 12 postotnih bodova i nastavile su rasti da bi u siječnju 2013. bile na 98,64 posto bazne 2015. godine. Hrana je dakle u nekoliko godina poskupila za više od 20 posto, 16,59 postotnih bodova.

No, i na razini Europske unije te su cijene narasle za devet postotnih bodova, a u Hrvatskoj u istom razdoblju za gotovo 11. Koliko su potrošačke cijene u pojedinim zemljama može se vidjeti u tablici niže:

Stare članice Rast potrošačkih cijena % Nove članice Rast potrošačkih cijena %
Francuska 0,2 Slovenija 0,3
Španjolska 0,4 Slovačka do 0,3
Njemačka 0,3 Estonija 0,2 – 0,3
Nizozemska 0,2 – 0,4 Letonija 0,12 – 0,21
Italija 0,1 – 0,6 Litva 0,04 – 0,11
Belgija 0,2 Slovenija 0,24
Portugal 0,21 Estonija 0,0 – 0,5
Izvor: HNB

Što je Škribola prešutio

Ono što Škribola nije iznio jest činjenica da je od 2011. godine, kada je uvela euro, indeks potrošačkih cijena u Estoniji u pet godina nakon uvođenja eura (2011. – 2016.) porastao 8,1 posto po državnoj statistici, (9,5 posto po Eurostatu), dok je prosječna plaća u istom razdoblju porasla za nevjerojatnih 32 posto.

Naša sugovornica iz Estonije, Anu Piirisild, prisjetila se kako je to izgledalo u trenutku uvođenja eura kada se sjeća da je došlo do porasta cijena u nekim područjima, možda zbog zaokruživanja zbog kojeg su mnogi negodovali, a možda bi inflacija ionako učinila svoje, kaže.

“Ali, inflacija je ionako stalna. Sedam godina kasnije o tome više ne razmišljam, a ono što ostaje su pozitivni učinci ulaska u eurozonu”, kaže Piirisild.

Slovenija je također osjetila porast indeksa potrošačkih cijena – prema podacima Eurostata od 2005. godine do siječnja 2008. (euro su uveli 1. siječnja 2007.) potrošačke cijene su porasle ukupno 9,4 posto. Cijene hrane još i više.

Međutim, cijene su rasle posvuda – u istom razdoblju su u Hrvatskoj potrošačke cijene porasle 7,8 posto, cijene u cijeloj EU za 5,6 posto, a u SAD-u u istom razdoblju za 6,2 posto. Zanimljivo, u maloprije spomenutoj Estoniji u tom razdoblju, daleko prije uvođenja eura u toj zemlji, potrošačke su cijene skočile za čak 16,8 posto.

U Sloveniji oštra inflacija, ali i još veći rast plaća

Slovenija možda jest od uvođenja eura 2007. godine prema podacima svog državnog Ureda za statistiku doživjela prilično oštru inflaciju koja je zatim usporila, da bi do kraja 2016. godine dosegla ukupni desetogodišnji rast od 19,3 posto.

No, zato su plaće u prosjeku narasle za čak 34,7 posto, sa 757 eura početkom 2007. na 1.020 eura u prosincu 2016. godine. Realni rast neto plaća, dakle umanjen za inflaciju, u Sloveniji je tako u 10 godina iznosio oko 15 posto.

rast cijena
Foto: Fotolia

I još jedan, nešto drugačiji primjer. Latvija je euro uvela 2014. godine i doživjela pad cijena hrane od 3,3 posto jer je pad cijena hrane zabilježen u svim zemljama Europske unije, uključujući i Hrvatsku. Indeks potrošačkih cijena ipak jest malo narastao.

Njemačka jest nakon uvođenja eura osjetila rast potrošačkih cijena. Povrće doista jest poskupjelo za (po Eurostatu) 16 posto.

No porast cijena parkiranja i cijena televizora o kojima je govorio Škibola vjerojatno je ipak imalo više veze s odlukom gradova da povećanjem cijena parkiranja pokušaju odgovoriti na sve veće probleme zagađenja i prometnog zagušenja u gradovima, te sve većom prodajom daleko skupljih plazma televizora od dotadašnjeg dugogodišnjeg standarda s katodnim cijevima nego s uvođenjem eura.

Sve je u dojmu?

Analitičari kažu da je precizna procjena učinka konverzije u euro na ukupnu inflaciju jednostavno nemoguća zbog brojnih činitelja koji istodobno djeluju na kretanje cijena. Primjerice, počekom 2002. u brojnim je zemljama koje su tada uvele euro zabilježen rast cijena voća i povrća zbog izrazito hladne zime, a povećane su i trošarine na duhanske proizvode.

Kakogod bilo, dojam da im je euro donio velika poskupljenja ostao je u kolektivnoj svijesti Nijemaca (i ne samo njih), mada je statistika neumoljiva – riječ je uglavnom samo o dojmu.

Poznat je imaginarno-nostalgični primjer VW Golfa koji je 1997. godine koštao 20.000 maraka, a 2007. godine 20.000 eura, dakle dvostruko više. Osim optimizma pamćenja, pritom se ne uzima u obzir da je količina opreme, sigurnosnih mehanizama, tehnologije motora, pasivne i aktivne zaštite koje su u međuvremenu ugrađene u Golfove neusporedive s onima koji su bili standard 1997.

Što se može učiniti i što nas čeka

Stručnjaci u Europskoj uniji, kao i vodeći hrvatski ekonomisti i HNB procjenjuju da će utjecaj uvođenja eura u nas biti 0,2 do 0,3 posto veća inflacija nego što bi bila inače.

Cijene nekretnina i automobila ne bi se trebale mijenjati jer su one ionako već zapravo izražene u eurima, a i cijene hrane u trgovinama su na europskim razinama.

kakve cijene
Foto: Pixabay

U nekim segmentima poskupljenja su ipak neminovna – očekujte “zaokruživanje” cijena na više u ugostiteljstvu i uslužnim djelatnostima. Dovoljno je pogledati cijene u turističkim krajevima kada za vrijeme sezone tečaj eura u mjenjačnicama padne na samo 7,1 kunu, korištenje WC-a košta tri kune ili 0,5 eura.

Možemo se sjetiti i primjera poskupljenja u ugostiteljstvu kada je PDV vraćen na 25 posto, čemu nije prethodilo snižavanje cijena hrane i pića u restoranima i kafićima kad je taj isti PDV bio značajno smanjen.

Marijana Ivanov sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta prije nekoliko mjeseci je na skupu koji su o uvođenju eura organizirali HNB i Vlada istaknula kako na buduće kretanje cijena mogu utjecati i događaji koji nemaju veze s uvođenjem eura, kao što je npr. nagli skok cijena nafte.

Ekonomist Velimir Šonje zalaže se, pak, da se paralelno s uvođenjem cijena snize porezi. “To je najefikasniji instrument kojim se može stvoriti pritisak da cijene ostanu iste ili da padnu. Ujedno bi to imalo i snažan psihološki učinak”, kazao je.

Banke će izgubiti mjenjačke poslove na kojima sada uzimaju građanima od 500 milijuna do milijardu kuna na godinu. Očekuju se i višestruke koristi za gospodarstvo.

Ali, kao i u svakoj velikoj promjeni, nekima će zbog prelaska na euro biti teže. Koliko, ovisit će dobrim dijelom o državi. Hrvatski najveći problem su niske plaće, a ne cijene, priznala je i Vlada na nedavnoj sjednici na kojoj je usvojila strategiju o uvođenju eura. Premijer Andrej Plenković najavio je ulazak u ERM2 2020. godine, za vrijeme hrvatskog predsjedanja Unijom. ERM2 je neka vrsta dvogodišnje čekaonice za ulazak u eurozonu u koju Hrvatska planira ući do kraja 2022. godine.

Pročitajte i ovo:
Uvođenje eura koštat će nas 425 milijuna eura u prvih pet godina