napredovanje
Helena Schmidt, Deloitte / Izvor: Prvi plan

Porezne reforme kojima svjedočimo u zadnjih par godina bile su, između ostalog, usmjerene na porezno rasterećenje plaće povećanjem osobnog odbitka, pomicanjem poreznih razreda i stopa poreza na dohodak. Ustaljeno je, međutim, mišljenje da je Hrvatska po poreznom opterećenju plaće još uvijek među državama s najvišim stopama poreza na dohodak.

Kako bismo analizirali trenutno porezno opterećenje plaće u Hrvatskoj i usporedili ga s poreznim opterećenjem zemalja u okruženju, prikupili smo izračune neto plaće u tim državama, počevši od zadane bruto plaće.

Izračuni su pripremljeni na primjeru prosječne bruto plaće u Hrvatskoj u iznosu od 8.448 kuna te pretpostavljene bruto plaće u iznosu od 24.400 kuna. Rezultati izračuna po zemljama predstavljeni su u tablicima ispod (iznosi su u eurima).

Hrvatska po davanjima državi u sredini

Izračuni su informativnog karaktera te prilikom izrade istih nisu uzete u obzir specifične porezne olakšice koje ovise o osobnim okolnostima zaposlenika, boravištu i slično. Također ističemo kako na to koliko svaki zaposlenik dobije neto plaću u odnosu na svoj bruto nije dovoljno gledati samo iznos poreza, već i doprinosa iz plaće, što predstavlja ukupni trošak davanja iz plaće za zaposlenika.

Izračuni na primjeru prosječne bruto plaće u Hrvatskoj (iznosi su u eurima)

Rezultati analize pokazuju da se Hrvatska, u odnosu na zemlje u okruženju, nalazi u “sredini” ukupnog opterećenja plaće davanjima državi za zaposlenike na primjeru izračuna bruto plaće od 1.125 eura (prosječne bruto plaće).

Na primjeru izračuna veće bruto plaće, veće opterećenje u odnosu na Hrvatsku imaju Slovenija i Rumunjska.

Izračuni bruto plaće u iznosu od 24.400 kuna (iznosi su u eurima)

Rumunjski poslodavci najmanje opterećeni

Na primjer, Rumunjska, koja se kod nas najčešće spominje u kontekstu države s tzv. flat poreznom stopom od 10 posto, nalazi se na prvom mjestu po ukupnim davanjima iz plaće kada se uzmu u obzir i doprinosi iz plaće, a koji uz porez na dohodak također predstavljaju opterećenje plaće za zaposlenika.

S druge strane Rumunjska ima propisanu najmanju stopu doprinosa na plaću od 2,25 posto, što rezultira time da u Rumunjskoj poslodavci imaju najmanji trošak plaće po zaposleniku. Dodatno, u Rumunjskoj postoje određene sektorske olakšice (primjerice ne oporezuju se plaće u informatičkoj industriji), a sve s ciljem poticanja određenih djelatnosti i općenito ekonomije u cjelini.

Neovisno o tome što smo sada nekako na sredini opterećenja porezom na dohodak, moramo uzeti u obzir i našu specifičnu situaciju, kao i specifične situacije država čije izračune smo tražili u svrhu analize.

Čak 73 posto zaposlenih ima ispodprosječne plaće

Kao što smo već spomenuli, prvi izračun pripremljen je na temelju prosječne bruto plaće u Hrvatskoj u iznosu od 8.448 kuna. Prema podacima Porezne uprave za 2017. godinu, od 1.592.215 zaposlenih njih 1.166.731 – 73 posto (!) – prima plaću manju od prosječne.

Otprilike samo 20.000 ljudi u Hrvatskoj prema podacima za 2017. primalo je neto plaću na koju su zadnje promjene poreznih razreda utjecale, odnosno na čiju plaću je povećanje razreda za oporezivanje stopom od 36 posto imalo utjecaja i rezultiralo povećanjem neto plaće.

Postavlja se pitanje učinka daljnjeg poreznog rasterećenja “nižih” plaća koje se sada oporezuju stopom od 24 posto. Hrvatska udruga poslodavaca je predložila da se ta stopa smanji na 14 posto jer poslodavci više nemaju prostora iz dobiti financirati povećanje plaća, a povećanje produktivnosti nije dovoljno.

U svakom slučaju, u situaciji kada zaposlenici odlaze iz Hrvatske, a poslodavci ih jedva zadržavaju treba nešto hitno poduzeti.

Smjelije u smanjenje stope od 24 posto

Vlada bi trebala povući neke smjelije poteze, a jedan od njih bi svakako bio i smanjenje porezne stope od 24 posto koju ipak plaća najširi krug poreznih platiša.

Prema dostupnim podacima, u Hrvatskoj preko polovice svih zaposlenih ne plaća porez na dohodak jer nakon što se od njihove bruto plaće odbiju uplate za mirovinsko osiguranje, kao i osobni odbitak, ne ostane osnovice za plaćanje poreza.

Svjesni smo da smanjenje poreznih davanja iz plaće utječe na prihodovnu stranu proračuna, što bi pak trebalo kompenzirati smanjenjem rashodovne strane jer u suprotnom se država mora zaduživati.

Rashodovna strana proračuna bez kontrole

Do sada je Ministarstvo financija bilo uspješno u ostvarenju planova na prihodovnoj strani proračuna, međutim ne kontrolira rashodovnu stranu proračuna. Ako bi se nešto ozbiljnije htjelo postići u dijelu rashoda proračuna, trebalo bi poduzeti prave reforme.

Važno je naglasiti kako postoji i otpor od strane jedinica lokalne samouprave prema daljnjem smanjenju poreza na dohodak. Podsjetimo da je porez na dohodak u potpunosti prihod jedinica lokalne samouprave. U slučaju dodatnog smanjenja poreza na dohodak sredstva za funkcioniranje jedinica lokalne samouprave bi trebala biti nadoknađena iz državnog proračuna, a to ne doprinosi decentralizaciji.

To također navodi na još jednu aktualnu temu – odnos veličine hrvatske države i broja jedinica lokalne samouprave, odnosno potrebe za restrukturiranjem ustrojstva države. No to je zasebna tema i puno šira od podešavanja poreznih stopa.

Prostora za smanjenje mirovinskog doprinosa – nema

Vezano za plaćanje doprinosa iz plaće, ne vidim prostora za smanjenje stope doprinosa za mirovinsko osiguranje, obzirom na situaciju u Hrvatskoj i odnos broja zaposlenih i umirovljenika te emigraciju mladih kojoj svjedočimo. Razvijene države u svijetu su se odavno prestale oslanjati na državne mirovinske sustave razvojem privatnih održivih mirovinskih shema, ali za Hrvatsku bi to bio dugotrajan i spor proces.

Hrvatskoj treba rješenje koje bi u kratkom roku rasteretilo davanje iz plaće za zaposlenike. Daljnje smanjenje stope poreza na dohodak je jedino rješenje koje se nameće u ovom trenutku.

Autorica je partnerica u Deloitteovom odjelu poreznog savjetovanja. Podatke o plaćama u odabranim zemljama je prikupila i obradila Violeta Đebro, menadžerica u Deloitteovom odjelu poreznog savjetovanja

Pročitajte i ovo:
Oporezivanje plaća: ICT-ovci predložili 5 malih mjera za velike promjene
CEA: Neoporezivih 5.000 kuna i flat tax svi bi osjetili