jeftina
Daniel Hinšt Foto: Prvi plan

Slično kao i u Hrvatskoj, u Poljskoj, Češkoj, Slovačkoj i Mađarskoj je nakon pristupanja Europskoj uniji došlo do velikog odljeva radne snage prema zapadnoeuropskim zemljama. Ali, dok su radnici iz Hrvatske počeli odlaziti u jeku velike krize, iz zemalja Višegradske skupine iseljavanje se dogodilo unatoč snažnom gospodarskom rastu.

Stanovništvo Mađarske je, na primjer, od 1990. do 2015. palo za šest posto. U Hrvatskoj čak i dvostruko više (prema podacima UN-a). S druge strane, Češka je usprkos iseljavanju zabilježila blagi rast stanovništva, ali čak i u toj zemlji se, u okolnostima manjka ukupne radne snage, otvorila mogućnost većeg “pritiska” radnika na povećanje plaća.

Veliki pad nezaposlenosti

Evidentan pad nezaposlenosti u zemljama Srednje i Istočne Europe nije samo posljedica odljeva radne snage, nego i pozitivnih gospodarskih rezultata, uslijed povećanja privatnih i EU ulaganja te osobne potrošnje.

>> Konkurentnost: Hrvatska, tragičan slučaj Nove Europe

Primjerice, Češka ima najnižu stopu nezaposlenosti u Uniji – svega 2,2 posto prema nedavno objavljenim podacima Eurostata, a regija Prag 1,7 posto.

Stopa nezaposlenosti je u Hrvatskoj pala na devet posto. Za Hrvatsku to je rekordno niska nezaposlenost, ali i dalje je veća od prosjeka Unije i zemalja Višegradske skupine.

jeftina
Izvor: Eurostat

Hrvatska zaostaje po rastu plaća

Dok je rast nominalnih plaća na razini EU28 prošle godine bio dva posto, u Slovačkoj i Poljskoj je bio trostruko viši – šest posto, u Češkoj sedam posto, a u Mađarskoj 13 posto. Hrvatska i po rastu nominalnih plaća zaostaje za zemljama Srednje i Istočne Europe. U Hrvatskoj je on bio pet posto.

Radnici su automatski dobili veću moć pregovaranja većih plaća, što može utjecati na troškovnu konkurentnost u situaciji kada slijede i nova ulaganja. Tako primjerice britanski Jaguar Land Rover dolazi u Slovačku, a njemački BMW i Daimler već imaju plan u Mađarskoj.

Postavlja se pitanja pomanjkanja industrijske radne snage za nova ulaganja, dok plaće već rastu. Postavlja se i pitanje kako povećati ponudu radne snage, pogotovo kroz aktivaciju domaće populacije.

Uvoz radne snage posvuda aktualan

Hrvatska pogotovo ima strukturni problem niske stope aktivnosti radne snage (stanovništvo dobi 15-64 godine) koja je prema podacima Državnog zavoda za statistiku 2017. bila jedva 52 posto i to u okolnostima kada je većina drugih makroekonomskih pokazatelja ipak pozitivna.

Pitanje uvoza radne snage, pogotovo zbog odljeva domaće, ostat će na dnevnom redu.

Primjerice, barem milijun Ukrajinaca radi u Poljskoj, uglavnom privremeno. Za poljsko gospodarstvo je to nužnost, a u pozadini se može vidjeti i geopolitika u situaciji zahlađenja odnosa između slobodnih zemalja i Rusije. Ukrajincima se tako sve više otvaraju vrata Europske unije, uzimajući u obzir činjenicu da će pristupanje u njezino članstvo biti geopolitički trnoviti put uslijed snažnog utjecaja autoritarnih susjeda.

U svakom slučaju, ovaj primjer govori o potrebi rasprava o uvozu radne snage jer manjak evidentno postoji. O tome se prvi glas otvorio prije deset godina, a baš je spomenuta ukrajinska radna snaga.

Ulaganja u nove vještine radnika

Pored pitanja uvoza radne snage iz trećih zemalja, očigledno je da će zemlje Srednje i Istočne Europe ići u smjeru povećanja dodane vrijednosti industrijskih ulaganja kako se potaknulo otvaranje bolje plaćenih radnih mjesta. Zato su potrebna ulaganja u tehničke i digitalne vještine kroz specijalizaciju te istraživanje i razvoj inovacija.

Naglasak je na tehničkim vještina, odnosno STEM području.

Razvoj dualnih modela strukovnog obrazovanja i prekvalifikacija kroz obrazovanje odraslih postaje nužnost koja se pokazuje i u hrvatskom slučaju. Tako bi se trebalo osigurati povećanje produktivnosti radne snage koje bi opravdalo povećanje plaća.

To osobito vrijedi za industriju koja treba umjeravati troškove u uvjetima globalne konkurencije.

Nove politika privlačenja ulaganja

Nema sumnje kako mnoge zemlje mijenjaju svoje gospodarske politike kod privlačenja ulaganja. Napuštaju dominantni model rasta temeljem jeftinije radne snage i okreću se ulaganjima u vještine radnika koje će privući investicije u industrije i usluge više dodane vrijednosti.

U domaćim okvirima, to je osobito izazov sjeverne Hrvatske koja je privukla većinu industrijskih ulaganja. Veća pregovaračka moć radnika koji traže veće plaće može stvoriti pritisak na konkurentnost industrije. Rast plaća treba opravdati povećanjem produktivnosti kroz ulaganja u digitalne i tehničke vještine.

* Autor je politolog i vodi think tank Centar za javne politike i ekonomske analize. Piše u osobno ime. Stavovi izneseni u analizama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije prviplan.hr

Pročitajte i ovo:
HUP: Vlada porezima poslodavce i radnike prikovala za dno, nema više tko raditi
Tržište rada hladi se od svibnja, poslodavci najavili još manje radnih mjesta
Šest godina SOR-a: Rad za 200 eura srušio tržište, mladi odgovorili bijegom