Kina
Kineski premijer Li Keqiang / Izvor: HGK

Nedavni summit EU – Kina koji se održao u Dubrovniku još uvijek je top tema zapadnoeuropskih medija i politike. Europska komisija (EK) Kinu je nazvala “sistemskim rivalom” i “strateškim konkurentom”, podsjeća BBC, dok DW ističe kako je za Bruxelles, koji strahuje da Kina opstruira zajedničko istupanje EU-a, samit 16+1 inicijativa bila provokacija u vlastitom stražnjem dvorištu.

Riječ je naravno o najavljenim mega investicijama, kojih bi dio željela privući i vlada Andreja Plenkovića. Hrvatska je, podsjetimo, potpisala izjavu o namjerama o suradnji s tvrtkom Huawei te iskazala spremnost da zajedno s Kinom investira u područje umjetne inteligencije i postavljanje mreže 5G. Najavljena su ulaganja u Luku Rijeka, nizinsku prugu Rijeka-Karlovac, zračne luke, nogometne stadione. Uz to, za 1. svibnja je najavljen dolazak predstavnika kineskog brodogradilišta CSIC radi navodnog preuzimanja Uljanika grupe.

Domaća javnost podijeljena je oko najavljenog kineskog ulaganja u Hrvatsku ne samo zbog neslaganja oko koristi koje bi hrvatsko gospodarstvo imalo od toga, nego i zbog straha od velikih političkih šteta koje bi Hrvatska mogla imati u odnosima s vodećim zemljama EU. Pripremljenost projekata koje Hrvatska nudi za investicije posebna je pak priča.

>> Što Hrvatska može ponuditi Kini, osim mlijeka i tune?

Kina
Izvor: HGK

Na jugoistoku Europe Srbija najviše profitirala

No, kineska inicijativa posebno je privlačna za zemlje zapadnog Balkana, čijoj lošoj infrastrukturi je potrebna obnova, piše DW i navodi da je od 2007. Kina u velike građevinske projekte u istočnoj Europi investirala više od 29 milijardi dolara.

Od toga je najviše profitirala Srbija gdje je ukupan volumen tih investicija više od deset milijardi dolara. Slijedi Mađarska s nešto manje od četiri milijarde, pa Poljska s oko tri milijarde i Rumunjska s dvije i pol milijarde.

Bruxelles, koji strahuje od kineskog prodora na jugoistok Europe, dodatno je zabrinut nakon što je na nedavnom summitu inicijativi 16+1 pristupila i Grčka koja je dosad imala samo status promatrača, tako da je to sada postao format 17+1. U svibnju se, usprkos protestu iz Bruxellesa, grupi priključila i Italija kao prva velika europska industrijska zemlja. Sada u inicijativi na ovaj ili onaj način sudjeluje ukupno 15 od 28 zemalja članica EU, znači – većina.

DW: Kina ne mora dijeliti Europsku uniju, ona je već podijeljena

Šefovi država i vlada iz Kine i zemalja srednje i jugoistočne Europe u Dubrovniku su dva dana razgovarali o zajedničkim gospodarskim ugovorima – bez Bruxellesa, ističe DW čiji dopisnik iz Pekinga, Frank Sieren, smatra da Kina niti ne mora dijeliti EU, jer se to već se odavno dogodilo.

“Prije svega zemlje koje se osjećaju kao Europljani druge klase danas na Kinu gledaju kao na bliskog partnera. Od 2007. je Kina u velike građevinske projekte u istočnoj Europi investirala više od 29 milijardi dolara”, piše DW.

Dodaje da bi na mnoge siromašnije članice EU, kada bi im sada Bruxelles zabranio suradnju s Kinom, to djelovalo kao da im EU kvari budućnost.

“Iako će se mnogi projekti “Novog puta svile” isplatiti tek za 50 ili više godina, rezultati pekinških investicija su već vidljivi u mnogim zemljama istočne Europe, gdje nastaju mostovi, ceste, kulturni centri, a tvornice koje su dugo trunule sada se kompletno renoviraju. A to stvara atmosferu ulaska u novo doba.

Vizija ujedinjene Europe je nekada imala sličnu pokretačku snagu, ali je realnost pregazila; ta vizija je paralizirana birokracijom i prenemaganjem pojedinih zemalja kao što je Velika Britanija. Peking ima veliku strategiju. Bruxelles se nekako provlači”, piše DW.

Gdje su najveća ulaganja Kine u Europskoj uniji

Pozivajući se na Rhodium Institut, BBC je objavio da je Kina od 2000. do 2018. godine najviše uložila u najveće europske ekonomije poput Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, Italije i Francuske. Velike kineske investicije privukle su i Nizozemska, Finska, Švedska, Portugal, Španjolska te Irska.

10 članica EU u koje je Kina najviše investirala, 2000.-2018. (mlrd eura)

Kina
Izvor: Rhodium Group / BBC

Kineske investicije u državama Europske unije još su uvijek male, ali su u zadnjih deset godina naglo porasle. Prema izvještaju EK, trećina ukupne EU imovine u rukama je stranih kompanija, a 9,5 posto kompanija u Europi ima vlasnike sa sjedištem u Kini, Hong Kongu ili Makau (2007. je taj udio iznosio tek 2,5 posto).

Kineska su ulaganja u Europi svoj dosadašnji vrhunac dosegla 2016. godine kada su iznosila 37,2 milijarde eura, nakon čega je uslijedilo usporavanje.

“To je uglavnom rezultat strožih kontrola nad kapitalom koji dolazi iz Kine, ali i promjene u globalnoj političkoj atmosferi kada su u pitanju investicije Kineza”, izjavila je Agatha Kratz iz Rhodium Grupe za BBC koji podsjeća da je EU nedavno uvela novi mehanizam nadzora nad stranim investicijama, kako bi mogli reagirati procjene li da strane investicije mogu naštetiti sigurnosti zemljama članicama.