Pavić potiče
Foto: Mara Bratoš

Poslovna i znanstvena zajednica uporno upozorava kako se Hrvatska presporo mijenja i sve više zaostaje za ostalim zemljama. Ta su upozorenja dobila još jednom dobila na težini – na globalnoj ljestvici konkurentnosti Hrvatska je pala za još dva mjesta. Od 63 svjetske ekonomije Hrvatska je 61.

Bolji smo samo od Mongolije i Venezuele, objavilo je Nacionalno vijeće za konkurentnost.

Globalnu konkurentnost ispituje Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne. IMD mjeri koliko dobro zemlje upravljaju svojim resursima i kompetencijama kako bi omogućile dugoročno stvaranje novih vrijednosti.

Izgubljeno desetljeće

Zaostajanje Hrvatske još je dramatičnije ako se uspoređuje s novim članicama EU. Pogled na grafikon dolje otkriva tragičnu nesposobnost Hrvatske da se reformira i uhvati korak s Novom Europom.

konkurentnost
Izvor: IMD Godišnjak svjetske konkurentnosti, svibanj 2018.

Iz grafikona je vidljivo da hrvatska ekonomija gubi na konkurentnosti već cijelo desetljeće. Na tzv. veliku krizu iz 2008. Hrvatska još nije našla odgovor. Uvjerljivo je najlošija od zemalja Nove Europe, uključujući Rumunjsku i Bugarsku, zemlje za koje još uvijek volimo vjerovati da su lošije od nas.

Rumunjska je zaokret napravila 2009., kada je naša ekonomija još uvijek bila nešto konkurentnija od njezine. No, Hrvatska je od tada u padu, a Rumunjska polako ali sigurno raste.

Raste i Bugarska čijoj smo se konkurentnosti najviše približili 2013. godine. Danas je Bugarska u boljoj poziciji za 13 mjesta u odnosu na Hrvatsku.

Nama najbliža Slovenija je na globalnoj ljestvici konkurentnosti 37., punih 24 mjesta ispred Hrvatske. Slovenija je uz Poljsku i Mađarsku najviše napredovala u godinu dana (2017. / 2016.). Popela se za šest mjesta, Poljska za četiri, Mađarska za pet mjesta.

“Desetljeća nečinjenja i odgađanje nužnih promjena doveli su Hrvatsku na samo dno kad se promatra sposobnost privlačenja investicija, stvaranje poticajnog okruženja i napose uvjeta u kojima mladi i poletni članovi našeg društva vide za sebe i svoju obitelj budućnost u našoj zemlji.

U područjima gdje smo učinili napore za poboljšavanje uvjeta tijekom proteklih nekoliko godina, vidljivi su pozitivni komparativni pomaci. Iz najnovijeg izvješća vidljiva je nedostatna razina promjena, a time i zaostajanje u odnosu na druge države”, kaže ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.

Kako uspijevaju Slovenija, Mađarska i Poljska

Slovenija je povećala svoju konkurentnost zahvaljujući izuzetnom pozitivnom pomaku u domaćem gospodarstvu i rastu proračuna.

Mađarska povećava svoju konkurentnost djelomično zbog smanjenja poreza na poduzeća i rasta ukupne produktivnosti.

Poljski napredak rezultat je rasta BDP-a, rasta izvoza komercijalnih usluga i poboljšanja upravljanja državnim dugom, otkriva Izvješće IMD-a.

Osim Hrvatske, pale su i Slovačka te Češka. Gubitak konkurentnosti Slovačke je čak i već od hrvatskog: Slovačka je pala za četiri mjesta (na 55.), Hrvatska za dva (s 59. na 61. mjesto). No, slovačka je ekonomija usprkos velikom padu još uvijek značajno konkurentnija od hrvatske ekonomije, zahvaljujući ranije provedenim reformama.

Pročitajte i ovo:
Poljski poučak: Brze reforme, a ne postupni koraci
Kako je Rumunjska prestigla Hrvatsku
Slovačka je zaokret napravila u posljednji trenutak, što čeka Hrvatska?

Slično je i s Češkom koja je pala za jedno mjesto i sada je 29. u globalnim razmjerima. Češka je, međutim, najkonkurentnija ‘nova’ članica EU, zahvaljujući mjerama koje je počela provoditi prije pet godina.

Hrvatska se mijenja, ali presporo

Hrvatska zaostaje ne zato što baš ništa nije učinila, nego zato što se sporije mijenja od drugih. Iz grafikona niže vidljivo je kako se ocjena naše konkurentnosti u razdoblju od 2006. do 2009. bitno poboljšala.

konkurentnost
Izvor: IMD Godišnjak svjetske konkurentnosti, svibanj 2018.

No, zatim, u razdoblju od 2011. do 2014. bilježimo kontinuirani pad konkurentnosti. Od 2015. godini bilježimo blago poboljšanje ocjene te ove godine ponovo lagani pad.

“To pokazuje da Hrvatske ne provodi reforme dovoljno brzo i učinkovito dok su ostale zemlje u tome puno uspješnije. Stoga je vidljiv naš zaostatak za ostalim novim članicama Europske unije”, tumače u Nacionalnom vijeću za konkurentnost.

U čemu smo napredovali

Od početka prošle godine Hrvatska je napredovala na razini 20 indeksa (IMD prikazuje 340 kriterija od kojih se dvije trećine odnose na statističke indikatore, a jedna trećina na istraživanje mišljenja gospodarstvenika).

Hrvatska se konkurentnost temelji na četiri stupa: gospodarski rezultati, efikasnost javnog sektora, efikasnost poslovnog sektora i infrastruktura. U tim smo područjima ostvarili napredak.

U gospodarskim rezultatima smo na 56. mjestu (popeli smo se za jedno mjesto), na što su utjecali veliki prihodi od turizma i izvoza te niski index troškova života, niska inflacija, stanje proračuna i niske cijene najma uredskog prostora.

Na bolju efikasnost javnog sektora utjecali su raspoloživ prihod, niske carinske barijere i nizak porez na dobit, stabilnost tečaja te niske otpremnine. Efikasnost hrvatskog javnog sektora je također na 56. mjestu, što je pomak za jedno mjesto. Na to su najviše utjecali poboljšanja javnih financija (+4) i obrazovanja (+4).

Pomaka nije bilo u poslovnoj legislativi i poreznoj politici, dok najveći pad bilježimo u društvenom okviru (-4), a zatim i u institucionalnom okviru (-1).

Poslovni sektor se po svojoj efikasnosti pomakao za jedno mjesto. To bi bila dobra vijest. Loša je što je taj pomak značio micanje sa zadnjeg, 63. mjesta, na predzadnje (62. mjesto).

Efikasnost poslovnog sektora mjeri se produktivnošću (pala je za tri boda) koja je sada na 54. mjestu, stanjem na tržištu rada koje je ocijenjeno kao najnekonkurentnije među 63 promatrane zemlje, financijama (-1). Ocjenjuje se i menadžment te stavovi i vrijednosti, u čemu Hrvatska stagnira na zadnje, 63. mjestu.

konkurentnost
Foto: Fotolia

I napokon, infrastruktura (osnovna, telekomunikacijska, znanstvena, zdravlje i okoliš te obrazovanje) najbolje su ocijenjeni na ljestvici konkurentnosti (46. mjesto).

Nažalost, Hrvatska stagnira i u tome po čemu je najbolja: dosta je pala u osnovnoj infrastrukturi te zdravlju i okolišu (-4), ali je za toliko mjesta poboljšala obrazovanje. U tehnološkoj infrastrukturi nema pomaka (53. mjesto), dok je do blagog pada (-1) došlo u području znanosti.

Moramo napomenuti da je zdravlje i okoliš, usprkos padu naš najkonkurentniji sektor – na globalnoj ljestvici za 2018. je na 37. mjestu.

Na ukupnu konkurentnost infrastrukture pozitivno su utjecale investicije u telekomunikacije, obrazovana ženska radna snaga, povoljan odnos broja učitelja i učenika kao i izdvajanja za obrazovanje, udio obnovljivih izvora energije, dostupnost zdravstvenih usluga te znanje stranih jezika, pojašnjavaju u Nacionalnom vijeću za konkurentnost.

U čemu smo pali

Najveći pad u odnosu na prošlu godinu zabilježen je u području indeksa stranih investicija (-10), domaćeg gospodarstva (-4), društvenog okvira (-4), produktivnosti i efikasnosti (-3), osnovne infrastrukture (-4) te zdravlja i okoliša (-4).

“Kao i prošlih godina slabosti je previše da bi se nabrajale na razini indikatora pa se mogu ukratko sumirati: loše poslovno okruženje, državno vlasništvo u kompanijama, loš pravni i regulativni okvir, preveliki porezi i doprinosi, nedovoljno razvijeno poduzetništvo, prilagodljivost poduzeća, poslovno upravljanje, i društvena odgovornost. Zatim, razvoj i primjena tehnologije, transfer znanja, niska inovativnost, neadekvatno visokoškolsko i menadžersko obrazovanje”, tumače u Nacionalnom vijeću za konkurentnost.

Budući da se ukupna ocjena konkurentnosti temelji i na mišljenjima gospodarstvenika, navodimo što hrvatski gospodarstvenici ističu kao najpovoljnije indikatore. To su kvalificirana radna snaga, pouzdana infrastruktura, visoka razina obrazovanja, pristup financiranju i troškovna konkurentnost.

Najlošiju ocjenu gospodarstvenici su dali sposobnosti vlade, učinkovitosti pravnog okruženja, poslovnom prijateljskom okruženju te konkurentnosti poreznog sustava.

Preporuke godinama iste

Nacionalno vijeće za konkurentnost objavilo je svoje preporuke koje se u velikoj mjeri poklapaju s nedavnom objavljenim preporukama Europske komisije.

Podsjećamo, Komisija je Hrvatskoj uputila četiri reformske preporuke koje bi se trebale provoditi tijekom 2018. i 2019. godine. Najnovije preporuke EK, slično kao i Nacionalnog vijeća za konkurentnost, već su godinama slične jer ih Hrvatska sporo ili uopće ne provodi, što se uostalom vidi i po padu konkurentnosti na globalnoj ljestvici.

One se mogu sažeti na sljedeće: Kontrolirati državne rashode, penalizirati prijevremene mirovine, povlaštene izračune mirovina ujednačiti s općima, bolje koordinirati socijalne naknade zbog podrške siromašnima, smanjiti teritorijalni ustroj, ukloniti birokratska preklapanja, ojačati kapacitete u javnoj upravi koji rade na dizajnu i provedbi javnih politika, ubrzati privatizacije, nastaviti smanjivati administrativna opterećenja i parafiskalne namete, provesti deregulaciju profesija i naravno ubrzati sudove.

Sve ovo zvuči toliko poznato, zar ne?

Pročitajte i ovo:
HUP: Agrokor ‘pojeo’ reforme