kupovna moć
Foto: Fotolia

Da sada uvedemo euro, 60 posto zaposlenih imalo bi neto plaću nižu od 810 eura. Svima nam je jasno da uz tako niske plaće ni kupovna moć ne može biti velika, osobito ne uz cijene koje su uglavnom dostigle europske. Znamo i da smo po rastu gospodarstva na dnu Europe, ali ono što ne znamo jest da su sve zemlje Nove Europe, s kojima se volimo uspoređivati, višestruko uspješnije u podizanju kupovne moći i životnog standarda svojih građana nego što je to Hrvatska.

Nižu kupovnu moć od hrvatskih građana imaju samo Bugari, no pitanje je trenutka kada će nas i oni preteći.

Po kupovnoj moći bolji samo od Bugara

Prema kupovnoj moći u Europskoj uniji lošije od Hrvatske lani je stajala samo Bugarska. Prije 12 godina, manju kupovnu moć od nas su imali građani Litve, Latvije, Poljske, Rumunjske i Bugarske. U međuvremenu, svi su nas osim Bugara pretekli, ali i oni svoju kupovnu moć i životni standard povećavaju puno brže nego mi.

Eurostat je nedavno objavio podatke o razlikama u standardu članica, mjereno stvarnom individualnom potrošnjom, odnosno o BDP-u per capita prema paritetu kupovne moći (PPP). To je jedan od najšire korištenih pokazatelja životnog standarda u međunarodnim usporedbama i prema njemu Hrvatska je u proteklih desetak godina na žalost izgubila utrku s mnogim tranzicijskim zemljama.

>> Konkurentnost: Hrvatska, tragičan slučaj Nove Europe

Prikupljeni i obrađeni podaci (od 2006. do 2017.) odnose se na sve članice EU, kao i na neke zemlje koje su različitim fazama pristupanja ili su kandidati za članstvo, ili pak usko surađuju i na druge su načine povezane s EU iako nisu punopravne članice. Mi smo za potrebe ove analize izdvojili zemlje koje su pristupile u posljednja tri proširenja Unije i Tursku koja je, iako vječno u čekaonici EU, napravila nevjerojatni skok.

Kupovna moć tek neznatno veća nego 2006.

Za razliku od Hrvatske koja je od 2006. do danas tek neznatno povećala životni standard svojih građana (tek za tri postotna boda), Turska je kupovnu moć svojih građana u istom razdoblju povećala za čak 19 p. b. – s 46 posto prosjeka EU na 65 posto.

BDP per capita prema paritetu kupovne moći zemalja koje su EU pristupile tijekom posljednja tri proširenja + Turska (2006.)

Izvor: Eurostat, obrada Prvi plan

Na početku 2006. smo već gledali ‘u leđa’ mnogim ex-socijalističkim zemljama. Slovenija, koja je tada predvodila skupinu bivših socijalističkih zemalja 86 posto BDP-a per capita prema paritetu kupovne moći. Slijedile su Češka s indeksom 79, Malta sa 78 posto prosjeka EU, Estonija sa 64 posto.

U međuvremenu nove članice EU, poznatije kao Nova Europa, povećavale su životni standard svojih građana puno brže nego Hrvatska, osobito nakon punopravnog članstva.

Rumunji itekako profitirali od članstva u EU

Tu skupinu zemalja predvodi Rumunjska koja je u punopravna članica EU postala 1. siječnja 2007. godine. Ona je svoj BDP per capita prema paritetu kupovne moći od 39 posto prosjeka EU iz 2006. do kraja prošle godine podignula je 63 posto (!). Podsjećamo, Hrvatska je u istom razdoblju svojih 58 posto prosjeka EU povećati tek na 61 posto prosječne kupovne moći svih građana EU.

BDP per capita prema paritetu kupovne moći odabranih zemalja (2017.)

Izvor: Eurostat, obrada Prvi plan

Uspješnija od nas bila je i Litva koja je s 55 došla na 78 posto EU prosjeka. Slijedi Poljska koja je lani svojim građanima dignula standard na 70 posto prosjeka EU, dok je u 2006., dvije godine nakon što je ušla u EU, imala tek oko pola prosječne EU kupovne moći.

Životni standard (kupovnu moć) svojih građana za više od 10 postotnih bodova u odnosu na prije 12 godina, povećale su i Malta, Slovačka, Latvija, Estonija i Bugarska. Nešto sporije napredovale su Češka i Mađarska. No, Češka koja je u EU ušla 1. svibnja 2004. zajedno s najvećim broj bivših socijalističkih zemalja), u 2006. po kupovnoj moći prestigla je Sloveniju i sada ima najviši standard zemalja Nove Europe – 89 posto prosjeka EU28.

Kolike su nam zapravo plaće

Kada su lani u studenom Vlada i HNB najavili uvođenje eura kao jedan od najvažnijih ciljeva Hrvatske – i po mogućem pozitivnom efektu ne samo na domaće gospodarstvo nego i na društvenu klimu usporedili ga s ulaskom Hrvatske u EU – stručnjaci su upozorili na mogući veliki šok koje građani mogu doživjeti kada primanja počnu dobivati u eurima.

Kao najugroženiju skupinu stručnjaci su izdvojili umirovljenike – prosječna hrvatska mirovina iznosi niti 317 eura. Šok prelaska ne euro doživjet će, međutim, većina građana Hrvatske jer, vidljivo je iz podataka DZS-a, ni većina zaposlenih na svojim računima neće vidjeti bitno više eura.

Više od polovice zaposlenih u Hrvatskoj ili njih više od 525 tisuća, za ožujak prošle godine primilo je prosječnu neto plaću u rasponu od 2.701 kune do 6.000 kuna, dok je više od 51 tisuće zaposlenih dobilo plaću manju od 2.701 kune, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS).

Kada te iznose preračunamo u eure, koji bi prema planu Plenkovićeve vlade, trebali postati službena hrvatska valuta u roku od četiri godine, više od polovice zaposlenih Hrvata prima plaću u visini od 365 do oko 800 eura (prema srednjem tečaju HNB-a na dan 8. srpnja).

>> Život na rezervi: 60 posto Hrvata ne može podnijeti neočekivani trošak

Minimalnu plaću (koja je ove godine povećana na 372 eura), lani je nešto više od 51 tisuća zaposlenih. Na drugom kraju skale je oko 40,4 tisuće zaposlenih u pravim osobama koji su primili više od 1.622 eura neto plaće.

Neto plaću između 909 i 1.081 eura lani je imalo nešto manje od devet posto svih zaposlenih u pravnim osobama, dok je između 1.081 i 1.351 eura zarađivalo 8,3 posto.

Iz Banskih dvora kao prioritet su stoga naveli povećanje plaća i životnog standarda građana. Poučeni iskustvom, teško da će itko povjerovati u sposobnost vlade da doista i popravi standard prije uvođenja eura. Kao što je otkrila najnovija Eurostatova statistika, Hrvatska niti je iskoristila ulazak u EU koji je većini ostalih tranzicijskih zemalja dao vjetar u leđa, niti je u prvih pet godina članstva uspjela povećati standard građana. Zbilja rijetko postignuće.

Pročitajte i ovo:
Zašto su plaće niske: Saznajte koliko na 100 zarađenih kuna morate platiti državi