poreze
Ministar financija Zdravko Marić / Izvor: Screenshot N1

Ministar financija Zdravko Marić već tri godine smanjuje poreze. Neki dan je najavio da priprema i četvrti krug rasterećenja. Glavna politička poruka ministra Marića i premijera Plenkovića jest da ova Vlada vrlo uspješno smanjuje poreznu presiju, rasterećuje gospodarstvo i stvara prostor za rast plaća.

Takav je opći dojam i u javnosti, ali podaci pokazuju nešto sasvim drugo: najmanji porezni ugriz bio je krajem 2013. i početkom 2014. i od tada raste. Udjel poreza i doprinosa u BDP-u nešto se malo smanjio u 2017. u odnosu na 2016., ali tada je već bio na osjetno višoj razini nego u 2014. Lani je opet porastao (u odnosu na 2017.) i sada je na rekordnim razinama.

Zdravko Marić poreznu presiju povećao na rekordnu razinu

Ministar Marić, glavni vladin reformator, ne može se pohvaliti da je smanjio poreznu presiju. Ona je sada jača nego na početku njegova mandata, usprkos svim reformama poreznog sustava.

Neugodnu istinu otkrila je Hrvatska udruga poslodavaca u dokumentu HUP Skor kojeg dva puta godišnje izračunava na temelju službenih podataka. Kretanje udjela poreza i doprinosa u BDP-u ekonomski analitičar Velimir Šonje, autor analize HUP Skor, izračunao je prema podacima Ministarstva financija. Ne radi se, dakle o dojmu ili interpretaciji.

Još je zanimljivije kada se kretanje omjera poreza u BDP-u promatra uzimajući u obzir mandate ministara financija. Na slici niže vidi se među ostalim ne samo da je porezna presija porasla u 2018., nego da je sada veća nego na početku mandata ministra Zdravka Marića.

poreze
Izvor: HUP Skor

Martina Dalić najviše srezala porezni teret

Najuspješnija u rezanju poreznog tereta bila je ministrica Martina Dalić (HDZ) – udjel poreza i doprinosa u BDP-u u svom je mandatu smanjila s 35 posto na ispod 33 posto, što je najmanji porezni ugriz koji je Hrvatska imala u posljednjih 15-ak godina.

A onda dolaze Slavko Linić i Boris Lalovac (SDP) koji su omjer digli na oko 36 posto (više Lalovac nego Linić). Zdravko Marić (HDZ) samo je nastavio takvu politiku i omjer dignuo iznad 37 posto. Hrvatska je sada jedna od osam država članica EU s najvećom visinom ovog omjera, uz bok mnogo razvijenijim državama (Švicarska, Belgija, Francuska…), a prihodi opće države u postotku BDP-a u Hrvatskoj su najveći u srednjoj i istočnoj Europi.

Lani su prihodi opće države (središnjeg proračuna i proračuna lokalnih jedinica) bili 46,6 posto BDP-a, za više od dva postotna boda iznad Mađarske, više od tri postotna boda iznad Slovenije, pet postotnih boda iznad Češke, itd.

Bujanje javne potrošnje

Ekonomski oporavak i rast proračunskih prihoda Hrvatska je velikim dijelom prelila u javnu potrošnju. Istina, Marić je uspio konsolidirati proračun i smanjiti javni dug, ali lani je Hrvatska bila pri neslavnom vrhu EU11 po rastu državnih rashoda. Najveći rast zabilježila je Češka, s time da je ona i nakon tog rasta na svoju javnu potrošnju nije potrošila više od 40 posto BDP-a. Hrvatski rashodi (opće države) lani su se popeli na 46,4 posto BDP-a, 2,4 posto više nego godinu dana ranije.

Opterećenje gospodarstva trebalo bi smanjiti za oko 10 milijardi kuna ili 2,5 postotna boda BDP-a, da bi se vratili na razinu opterećenja prije krize, 2008., ističu u HUP-u. Ali, da bi to bilo moguće, potrebne su famozne strukturne reforme za čije pokretanje Vlada nije iskoristila povoljan trenutak. Niti o rezanju parafisklanih nameta više se ne govori.

Pred izbore tek kozmetičke promjene

Sada dolaze izbori, predsjednički pa parlamentarni, apetiti proračunskih korisnika već rastu, a pred izbore ne vuku se nepopularni potezi. Puno ne treba očekivati niti od prijedloga koje će ministar Marić staviti na stol ovo ljeto. Mogućnost da se porezni teret s radnika i poduzetnika prebaci na imovinu ministar financija je rezolutno odbio (nepopularno je), iako je uvođenje poreza na nekretnine bilo planirano za početak 2018.

U sustavu poreza na dohodak više nema puno prostora za povećanje plaća, pogotovo ne za one niže. Kao mogućnost ostaje snižavanje opće stope PDV-a, što je i predizborno obećanje HDZ-a. Ali, ostaje činjenica da će kraj mandata ministar Marić i premijer Plenković dočekati s rekordno visokim poreznim opterećenjem građana.

Pročitajte i ovo:
Hrvatskom zavladao optimizam bez pokrića, rast bi nas mogao (opet) zavarati
Hrvatska država troši kao da je bogata Švicarska, u 2018. dodatno povećala poreznu presiju