uvjete
Foto: Pixabay

“Ove tvrtke daju plaće veće od 40 tisuća kuna”, “Objavljen popis tvrtki u Hrvatskoj u kojima su radnici najbolje plaćeni”, “U Hrvatskoj su najbolje plaćeni radnici Microsofta, Johnson & Johnsona i Adrisa” – samo su neki naslovi kojima su mediji popratili jučerašnju objavu Fine o kretanju prosječnih plaća kod poduzetnika.

Mediji su stavili fokus na najviše plaće isplaćene u 2017. jer radi se o za naše prilike zaista ‘bombastičnim’ iznosima. No, Fina je u istom dokumentu objavila seriju podataka ne samo o kretanju plaća u posljednjih 16 godina, nego i o kretanju broja zaposlenih i broju poduzetnika koji otkrivaju velike promjene u strukturi gospodarstva (o tome nešto više u drugom dijelu teksta).

Prosječna mjesečna neto plaća obračunana zaposlenima kod poduzetnika u 2017. godini iznosila je 5.372 kune i bila je najveća u zadnjih šesnaest godina – 75 posto viša u odnosu na 2001. godinu (u Fininu statistiku uključeni su poduzeća i obrtnici, obveznici poreza na dobit, bez banaka, osiguravajućih kuća i ostalih financijskih institucija).

Kretanje prosječnih neto plaća zaposlenih kod poduzetnika

 

Na visinu prosječne plaće u velikoj mjeri utječu najviše plaće TOP 20 poduzetnika
prema ostvarenim prihodima i s 10 i više zaposlenih. Ta je lista godinama više, manje ista i radi se uglavnom o podružnicama stranih korporacija.

Od tih 20 poduzeća samo su četiri u domaćem vlasništvu – Adris grupa, Hrvatska kontrola zračne plovidbe, Tankerska Next Generation i Končar – Elektroindustrija. Samo je jedno u državnom vlasništvu (Hrvatska kontrola zračne plovidbe), a jedno (Končar Elektroindustrija d.d.) u mješovitom vlasništvu s više od 50 posto privatnog kapitala.

U tim je poduzećima u 2017. bilo 1.835 zaposlenika, što je tek 0,21 posto svih zaposlenih kod poduzetnika. Njihove prosječne neto plaće kretale su se od najnižih 21.615 do najviših 41.428 kuna (vidi tablicu na kraju teksta).

Više od polovice zaposlenih ima ispodprosječne plaće

No, najveći broj zaposlenih – čak 55 posto – ima plaće niže od ukupnog prosjeka ili tek neznatno (0,2 posto) iznad prosjeka svih poduzetnika u Hrvatskoj. Radi se zaposlenima u tri djelatnosti: prerađivačkoj industriji, trgovini na veliko i malo te u građevinarstvu.

>> Život na rezervi: 60 posto Hrvata ne može podnijeti neočekivani trošak

Prosječna neto plaća u građevinarstvu lani je iznosila 4.702 kune, što je 12,5 posto niže od ukupne prosječne plaće. U trgovini na veliko i malo prosječna neto plaća bila je 5.166 kuna (3,8 posto manja od ukupne prosječne plaće), a u prerađivačkoj industriji 5.382 kuna, odnosno 0,2 posto više od ukupnog prosjeka.

Prema područjima djelatnosti, najveću mjesečnu prosječnu neto plaću u 2017. imali su zaposleni u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji: 7.639 kuna, što je 42,2 posto više od prosječne mjesečne plaće kod svih poduzetnika u Hrvatskoj.

U još dva područja djelatnosti prosječna je plaća bila veća od 7.500 kuna – u informacijama i komunikacijama (7.620 kuna) te rudarstvu i vađenju (7.580 kuna), što je 41,8 posto, odnosno 41,1 posto više u odnosu na ukupan prosjek.

Najniže plaće, 2.334 kuna – 56,5 posto manje u odnosu na prosječnu neto plaću svih zaposlenih kod poduzetnika – imali su radnici u djelatnosti kućanstva.

Kada se najniže prosječne neto plaće isplaćene kod poduzetnika u prošloj godini stave u odnos s najvišim dobije se omjer 17,7. Najviša prosječna neto plaća je, dakle, gotovo 18 puta veća nego najniža.

Od 2001. broj poduzetnika se udvostručio

Jedan od učinaka dugogodišnje krize je atomizacija poduzeća: lani je svako poduzeće u prosjeku imalo sedam zaposlenih, 2008. godine 10 zaposlenih, otkriva Finina statistika.

Ni 10 godina nakon izbijanja krize domaća poduzeća nisu uspjela vratiti zaposlenost na rekordnu 2008. godinu, kada je kod poduzetnika radilo 933.625 ljudi. U prošloj godini poduzetnici su zapošljavali 50.741 radnika manje nego 2008., iako je lani poslovalo čak 30.425 poduzetnika više nego prije deset godina.

U odnosu na 2001., broj poduzetnika se više nego udvostručio. Prije 16 godina bilo ih je oko 57 tisuća, lani već oko 120 tisuća.

Broj zaposlenih u 16 godina povećan tek 21 posto

U istom je razdoblju (2001. – 2017.) broj zaposlenih povećan tek za 155.651, odnosno za 21 posto. S izbijanjem krize broj zaposlenih je počeo podati, da bi se trend preokrenuo tek u 2013./2014. godini, a rast broja zaposlenih stabilizirao tijekom posljednje tri godine.

Kao što smo već napomenuli, struktura poduzetništva se nakon izbijanja krize počela značajno mijenjati. To se dijelom može objasniti time što je određeni broj onih koji su izgubili posao odlučio pokrenuti vlastiti biznis.

Prvi u EU po namjeri pokretanja vlastitog biznisa

Prema GEM istraživanju o poduzetništvu, u razdoblju 2015.-2017. u Hrvatskoj je namjeru o pokretanju poslovnog pothvata iskazalo više ljudi nego što je to prosjek EU, s time da je lani po tom kriteriju izbila na prvo mjesto. Lani je značajno pao i strah od promašaja.

Ti pokazatelji signalizira povećanje broja potencijalnih poduzetnika, što je dobra vijest. Loša je što vrlo malo građana vidi neke druge prilike, pa se u pokretanje vlastitog biznisa odlučuje iz nužde, uz nisku motiviranost.

Po motivacijskom indeksu kojeg mjeri GEM istraživanje, Hrvatska je na samom začelju EU. U 2017. on je čak bio značajno niži nego 2016., što upućuje na slabu pripremljenost na poduzetništvo te veliki rizik od poslovnog promašaja, uz gubitak radnih mjesta.

Ipak, najveća prepreka razvoju poduzetništva je nedostatak političke volje da se poduzetnička okolina učini prijateljskijom, upozorava Slavica Singer, voditeljica GEM istraživanja u Hrvatskoj.

>> INTERVJU Slavica Singer: Politika je najveća prepreka razvoju poduzetništva

Vezano uz planove zapošljavanja, istraživanje pokazuje da su domaći poduzetnici među najoptimističnijima u EU. No, jedno su planovi i želje, a drugo mogućnosti da se oni ostvare. Nažalost, prema GEM istraživanju, domaća poduzeća slabo su kapacitirana za otvaranje značajnijeg broja novih radnih mjesta.

Top 20 poduzetnika s najvišim prosječnim mjesečnim neto plaćama u 2017.