Novi Ovršni
Foto: Fotolia

Ni tri mjeseca nakon bombastično najavljenog otpisa dugova i obustava ovrha, broj ovršenih građana opet raste. U Udruzi blokiranih kažu da se pribojavaju nove Finine objave o broju blokiranih, da im se svakog dana javlja 20-ak građana tražeći savjet te da su uvjereni u novu eksploziju ovrha. Da stvar bude gora, Vlada je primjenu novog Ovršnog zakona odgodila sve do 2020.!

O odgodi blokirani su saznali iz medija. Miriam Kervatin, predsjednica Udruge, kaže kako Vlada računa na amneziju građana te da uopće nema volje Ovršni zakon usuglasiti s europskom pravnom stečevinom i odrediti sud kao jedini nadležan za provođenje ovrha.

Kervatin: Vlada računa na amneziju građana

“Kao članica radne skupine Ministarstva pravosuđa mogu posvjedočiti koliko je Ministarstvo ovoga ljeta forsiralo izradu novog nacrta zakona, ali je sve stalo nakon što smo objavili da se novi Ovršni zakon priprema u Odvjetničkom društvu Hanžeković. Nakon toga radna skupina nije niti jednom sazvana niti smo vidjeli formalni prijedlog Ministarstva pravosuđa. Vlada očito računa na amneziju građana”, rekla nam je Kervatin.

Ističe da će odgoda donošenja novog zakona imat će katastrofalne posljedice budući da vjerovnici pokreću nove ovrhe, ali ovaj put uz još veće troškove koji se prebacuju na dužnike.

U tri ljetna mjeseca broj malih dužnika povećan za trećinu

Prema ocjeni ekonomskog analitičara Velimira Šonje moguć je najgori scenarij: Vladine mjere će imati relativno velike statističke učinke, što se pokazalo i kroz Finine podatke prema kojima je ukupno ovršen dug s kraja lipnja ove godine smanjen s 43,1 milijarde kuna na 18 milijardi kuna na dan 30. rujna, ali uz relativno male suštinske efekte.

Broj blokiranih građana u istom je razdoblju smanjen s 323.708 na 274.066, ali je istovremeno došlo do rasta broja dužnika s najnižim dugovima.

Šonje je uočio da su Vladine mjere dovele su do paradoksalnog rezultata: dug i broj dužnika koji duguju do 6.000 kuna je u tri ljetna mjeseca povećan za gotovo 32 posto, na više od 72 tisuće ljudi, dok je kod malog broja najvećih dužnika došlo do najvećeg rasterećenja.

novi Ovršni
Ilustracija: Pixabay

Pogodovalo se velikim dužnicima

Istina, ukupna vrijednost ovrha nakon vladinih mjera smanjena je za 60 posto. Ali, mjere su najviše pogodovale malobrojnim velikim dužnicima. Tek desetak tisuća ljudi duguje, naime, gotovo dvije trećine (63 posto) ukupno ovršenog duga starog preko godine dana. Svaki je u prosjeku dugovao oko pola milijuna kuna, i oni su najveći dobitnici Vladinih mjera. Detaljnije o učincima obustave ovrha i oprostu duga možete pročitati na poveznici niže, dok cjelovitu analizu Velimira Šonje možete pročitati ovdje.

>> Vlada pomogla velikim dužnicima, raste broj malih dužnika

“Bogatiji prolaze bolje, a siromašniji građani nemaju niti jedan način da izađu iz ovrhe, nego im dug postaje sve veći i veći. Građanima još nije jasno da kada jednom uđu u spiralu dugova i ovrha, nema izlaza”, komentira Kervatin.

Izigrano obećanje

Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković ljetos je najavio da će se novi Ovršni zakon donijeti do kraja ove godine te da će se početi primjenjivati početkom 2019. Bilo je to jedno od najvećih obećanja aktualne Vlade, uz najavu da će novi zakon značajno smanjiti troškove ovršnih postupaka i donijeti veću zaštitu prezaduženih građana. No to se nije, dogodilo. Naprotiv, ljetos su izmjenama Zakona o ovrsi nad novčanim sredstvima, početni troškovi ovrha povećani s početnih 200 na mogućih 5.000 kuna.

Povećanje troškova ovrhe (kroz predujmove) u Ministarstvu pravosuđa su pravdali namjerom da vjerovnike odvrate od pokretanja novih dugova. Dužnicima koji su dugovali duže od tri godine, ovrhe su naime obustavljene (ukupno nešto više od 49 milijardi kuna!) , ali dugovi nisu izbrisani. Vjerovnici i dalje imaju mogućnost pokretati nove ovrhe i to se, čini se, počelo sada događati.

Pročitajte i ovo:
Počinje otpis dugova, za troškove ovrha nema oprosta