jednostavni stečaj
Foto: Pixabay

Od 68 milijardi kuna ukupnog duga građana, u prvom tjednu otpisa dugova izbrisano je tek dva posto (1,3 milijarde) duga, a od 326.379 blokiranih građana blokade se riješilo također tek dva posto njih. To je rezultat u prvom tjednu primjene Zakona o otpisu dugova fizičkim osobama s kojima se pohvalio premijer Plenković i po svemu sudeći na tome će ostati.

Da će biti tako znalo se još u fazi donošenja zakona, na što su upozoravali ekonomski i pravni stručnjaci, ali i privatni vjerovnici koji su naglašavali kako opraštanje dugova bez transparentno razrađenih socijalnih kriterija nije fer prema građanima koji uredno plaćaju svoje obveze.

>> Oprost dugova svima ili samo socijalnim slučajevima?

Koliko su bili u pravu vidjelo se i tokom ovog tjedna na društvenim mrežama koje su se zažarile polemikama građana, uz veliko ogorčenje onih koji uredno plaćaju svoje račune i uz “opravdavanja” prezaduženih da ne bježe od svojih dugova, ali da ne mogu plaćati enormne troškove ovršnih postupaka i visokih kamata.

Loša poruka građanima

otpis dugova
Maja Vehovec, EIZG / Izvor: Prvi plan

“Više kriterija bi svakako bilo poželjno. Otpisivanje svima po istim kriterijima je administrativno lakše, ali ima lošu poruku. Otpis onima koji su u velikoj nevolji napravili dug radi pukog preživljavanja nije isto kao i otpis duga koji je nastao zbog hazardnog života i nepromišljenih troškova”, kaže Maja Vehovec iz Ekonomskog instituta, Zagreb.

Upozorava i kako nije isti status oprosta za ljude različitih primanja i vlasništva. “Nažalost dugovi su različiti i individualni pristup bi bio logičan, ali za državu je to komplicirano. Zbog toga je ova mjera zapravo populistička, zvuči “dobro” iako ima vrlo malo efekta. Uz to šalje vrlo lošu poruku građanima koji su svoje troškove uredno plaćali, a ne znamo čega su se sve odricali da to postignu. I sada dolazi država i traži oprost dugova svima. To je zapravo duboko nepravedno. Osim toga, država tako postupa s našim, a ne sa svojim novcem”, ističe Vehovec.

Igor Škrgatić, dopredsjednik Udruge malih i srednjih poduzetnika HUP-a i direktor tvrtke za financijsko savjetovanje Be-On, također ističe kako je bilo nužno uvođenje socijalnih kriterija i sumnja da će se privatne kompanije uključiti u otpis dugova.

Podaci Fine ne daju pravu sliku

otpis dugova
Igor Škrgatić, Be-On Savjetovanje / Izvor: HUAN

Škrgatić upozorava i na još jednu činjenicu, o kojoj se uopće nije vodilo računa, a zbog koje, uvjeren je, otpis dugova neće donijeti vidljive rezultate. Radi se o tome da je Vlada mjere skrojila bez ikakve prethodne analize i samo na temelju podataka Fine koji, tvrdi, lako mogu navesti na krivi put.

“Nekoliko je razloga tomu. Ne vide se dugovi koji nisu na Fini nego se naplaćuju direktno s primanja. Nisu vidljivi ni dogovori i nagodbe s vjerovnicima o obročnim otplatama, a sve dok dužnik redovno uplaćuje vjerovnik ne aktivira instrumente osiguranja naplate. I konačno, stanje na Fini nije ažurno jer postoje višestruke ovrhe za isti dug, iznosi često uključuju i dospjele i nedospjele dugove itd.”, nabraja Škrgatić.

Za razliku od Vehovec i Škrgatića koji ne dvoje o nužnosti postavljanja socijalnih kriterija za oprost dugova, Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije, upozorava da bi oni lako mogli dovesti do nezakonitog ili barem nemoralnog ponašanja.

Bejaković: Potiče se moralni hazard

“Socijalni kriteriji su sigurno potrebni, ali bi mogli dovesti do toga da se ljudi naizgled rješavaju imovine kako bi došli ispod crte određenog iznosa”, kaže Bejaković i pita što je s onima koji su neznatno iznad utvrđenog kriterija, a možda nisu skloni ili ne žele namjerno pogoršavati svoje stanje kako bi ispunili uvjete.

otpis dugova
Predrag Bejaković, IJF

“Postoji još jedan ozbiljan problem: Moralni hazard, odnosno kad znaš (ili se bar nadaš) da će te država izvući iz duga, velika je vjerojatnost da se nećeš ponašati razumno u pogledu potrošnje i zaduživanja”, ističe Bejaković.

Naši sugovornici ističu da ne postoje brza i laka rješenja prezaduženosti građana, ali i da je zakon o otpisu dugova primjer loše, populističke mjere kojom se ne rješava ama baš ništa.

Škrgatić smatra da je država trebala ići u smjeru stimulacije kreditora, odnosno ublažavanja kreditne politike prema blokiranim građanima koji imaju redovna primanja, kako bi im pružila mogućnost reprogramiranja dugova.

“Vlada je već na početku mandata znala da treba hitno mijenjati ovršni zakon. Možda je i namjeravala to riješiti, ali onda je stigao Agrokor i uobičajeni organizacijski i interesno utjecajni politički kaos”, ističe Vehovec i podsjeća da je i Milanovićeva vlada provela sličan postupak oprosta dugova. Ni tada nije bilo rezultata, kao što ga prema svemu sudeći neće biti ni sada.

Pročitajte i ovo:
Kako smo postali jedna od najzaduženijih nacija u EU