osobni bankrot
Foto: Pixabay

Pred Hrvatskom su dvije opcije novog smanjenja poreza. Prva se odnosi na oporezivanje rada, a druga je smanjenje PDV-a. Niti jedna od njih nije lagano rješenje jer obje pretpostavljaju zadiranja u mirovinska i zdravstvena prava, piše 4liberty.eu, portal koji okuplja liberalne stručnjake i intelektualce iz Srednje i Istočne Europe. Izdavač portala je Zaklada Friedrich Naumann.

4liberty.eu je objavio veliki članak naslovljen ‘Koje opcije ima Hrvatska za smanjenje poreza’ u kojem je donio opširni pregled politike oporezivanja u Hrvatskoj još od početka 1990-ih. Navedene su i preporuke poreznog rasterećenja hrvatskog think tanka Centar za javne politike i ekonomske analize (CEA). Ovdje donosimo najzanimljivije dijelove analize.

Obje opcije politika za nova smanjenja poreza (rada, odnosno PDV-a) nisu lake solucije. Osjetljivo je uplitanje u porezni sustav bez ozbiljne reformske agende za troškove javnog sektora.

Postojeći sustav socijalne sigurnosti nije dugoročno održiv

Budući da Hrvatska ima najveće porezno opterećenje u EU, te uz to drugu najnižu razinu ekonomskog standarda, te zbog zdrave proračunske ravnoteže, daljnje i ambicioznije smanjenje poreza (i bez planiranja novih poreza) trebalo bi se desiti u 2019. godini.

Hrvatska tako može biti u stanju iskoračiti u veću ekonomsku slobodu, koja jednostavno znači više novca u lisnici poreznih obveznika, navodi portal.

porezno rasterećenje
Foto: Pixabay

Dvije su opcije na dnevnom redu: oporezivanje rada i PDV. Bez obzira koja opcija prevlada, postojeći zdravstveni i mirovinski sustav, čija se polovica financira doprinosima, a druga općim porezima (PDV), neće ostati održivi na dosadašnji način.

Rašireni sustav socijalne sigurnosti neće biti održiv na dulji rok jer otežava i ruši mnoge poslovne prilike. Stoga Hrvatska treba razmotriti kako urediti sustav socijalne sigurnosti te kako smanjiti oko 46 posto opće javne potrošnje.

Manje oporezivanje rada jedina opcija

Prva opcija se odnosi na oporezivanje rada. Usprkos rezanju poreznog opterećenja u 2017., mnoga poduzeća se žale da stopa od 36 posto čini Hrvatsku nekonkurentnom u odnosu na usporedive zemlje. Ovo može, posebno među dionicima sklonijim slobodno tržišnom pristupu, vratiti raspravu o flat tax-u na dnevni red.

>> Oporezivanje rada: Može li flat tax riješiti hrvatske probleme?

Flat tax se dokazao kao primjereno rješenje u Estoniji i Slovačkoj kojima je donio veće proračunski priljeve zbog dinamičkog efekta smanjenja poreza. U Hrvatskoj bi on mogao dovesti do smanjenja proračunskih priljeva u lokalne i regionalne proračune, što bi trebalo uzeti u obzir radi napora za racionalizacijom pretjeranih birokratskih troškova, teritorijalne fragmentacije i povećanja prihoda kroz poduzetništvo i poticanje investicija.

Druga opcija je smanjenje PDV-a (Hrvatska ima drugu najvišu stopu u EU) s 25 posto na najmanje 24 posto. Treba uzeti u obzir da bi jedan ili čak dva postotka smanjenja stope PDV-a imalo mali utjecaj na cijene, ali bi donijelo značajne gubitke proračunu.

Opcija smanjenja PDV-a može ograničiti realni prostor za ambicioznu prvu opciju (smanjenje poreznog tereta rada, op. ur.), kao i za buduće smanjenje javnog duga, upozorava se u analizi.

Hrvatska bi trebala razmotriti jedino smanjenje oporezivanja rada, uzimajući u obzir vrlo male učinke smanjenja PDV-a, navodi se među ostalim.

Tri preporuke Centra za javne politike i ekonomske analize

Portal prenosi preporuke Centra za javne politike i ekonomske analize (CEA), koji se u novopokrenutom projektu ‘Hrvatska 2025‘ zalaže za smanjenje poreznog opterećenja rada. U CEA-i smatraju da bi manje oporezivanje rada trebalo utjecati na glavne prepreke koje smanjuju ekonomsku konkurentnost, zapošljavanje i prilike za ulaganje. Navode tri ključne preporuke:

1. Ukidanje progresivne stope od 36 posto na osobni dohodak i zadržavanje samo flat tax stope (posebno radi velikih izgleda za postizanje efekta Lafferove krivulje);

2. Ukidanje doprinosa za nezaposlenost (1,7 posto) i ozljede na radu (0,5 posto), budući da nužna javna sredstva mogu biti kompenzirana kroz opće oporezivanje i racionalizaciju trošenja;

3. Razmotriti umjerena smanjenja doprinosa za zdravstvo (15 posto) i izdvajanja za prvi mirovinski stup međugeneracijske solidarnosti (15 posto). Uvjeti za ovu opciju su značajni rezovi u zdravstvu i mirovinskom sustavu koji izravno utječu na dinamiku takvih rezova.

Nadalje, osim smanjenja oporezivanja rada, što trebao biti prioritet, u analizi se preporučuje ukidanje poreza na dividendu i kapitalnu dobit te oporezivanja reinvestirane dobiti. Također se preporučuje razmatranje gotovo svih upravnih pristojbi.

porezno rasterećenje
Foto: Pixabay

Ratni veterani ostaju vruć problem

Put fiskalne konsolidacije je nužan uvjet za raspravu o održivim poreznim rasterećenjima, ističe se u analizi.

Tržišno orijentirani dionici postigli su opću suglasnost da si Hrvatska ne može priuštiti nove poreze već treba krenuti putem (vrlo) dubokih rezanja potrošnje kroz reforme javnog sektora.

Dok javni dug ostaje prioritet, raste zahtjev da se kontroliraju i smanje zdravstveni, mirovinski i drugi proračunski troškovi, piše 4liberty.eu

Ističe da su troškovi zdravstva uglavnom grupirani u velikoj mreži bolnica. Vezano uz mirovinski sustav, portal navodi da više od tri četvrtine mirovinskih troškova otpada na korisnike mirovina koji nisu regularno umirovljeni (misli se na sve prijevremene i tzv. povlaštene mirovine, op. ur.)

Stoga, mnogi rano umirovljeni i/ili privilegirani umirovljenici, počevši sa ratnim veteranima, ostaju vrući problem za održiv razvoj proračuna, upozorava se u analizi.
Dobar trenutak za porezno rasterećenje

Trenutak je dobar za ova nastojanja jer je proračun središnje države u 2016. iskazao prvi suficit (0,9 posto BDP-a), a potom i u 2017. (0,8 posto BDP-a). Hrvatska je zahvaljujući proračunskom suficitu izišla iz procedure prekomjernog deficita.

Štoviše, Hrvatski program konvergencije za razdoblje 2018. – 2021. planira daljnje smanjivanje javnog duga. Nakon što je udjel duga u BDP-u smanjen s 84 posto na 78 posto, cilj ga je, prema planu fiskalne konsolidacije, smanjiti do 2021. na 66 posto BDP-a.

Ovo može još više približiti Hrvatsku granici fiskalne discipline koju postavlja EU za članstvo u eurozoni, zaključuje se u analizi 4liberty.eu.

Pročitajte i ovo:
Marić spreman ukinuti najvišu stopu poreza na dohodak i sniziti PDV?
Ivica Brkljača predlaže 3 mjere za povećanje plaća