porezno
Foto: Pixabay

Višak prihoda opće države od 758 milijuna kuna, javni dug na razini 74,6 posto BDP-a i smanjenje kamatnih troškova na taj dug, najvažniji su pokazatelji iz izvješća Državnog zavoda za statistiku o proceduri prekomjernog proračunskog manjka i razini duga opće države u prošloj godini.

Izvješće DZS-a poklopilo se s izvješćem Eurostata prema kojem je Hrvatska jedna od 13 članica EU-a koja je prošle godine ostvarila višak u proračunu.

Javni dug pada već četvrtu godinu zaredom i na kraju 2018. iznosio je 74,6 posto BDP-a (284,7 milijardi kuna), 3,2 postotna boda manje nego na kraju 2017. No, Hrvatska i dalje ulazi u skupinu polovine zemalja EU-a s javnim dugom iznad 60 posto BDP-a, što je jedan od dva glavna kriterija propisana Ugovorom iz Maastrichta za fiskalni nadzor članica (prvi je da udio manjka prihoda opće države ne smije biti veći od tri posto BDP-a).

Analizirajući izvore proračunskog suficita, DZS je naveo je da je najveći utjecaj imalo znatno poboljšanje financijskog rezultata izvan proračunskih korisnika i javnih poduzeća te povećanje poreznih prihoda.

Snažan rast poreznih prihoda

U 2018. porezi na proizvodnju i uvoz prikupljeni su u iznosu od 76,8 milijardi kuna, što je porast od čak 7,2 posto u odnosu na 2017., naveo je DZS.

Konsolidacija javnih financija, što Vlada ističe kao svoj veliki uspjeh, posljedica je rasta prihodne strane proračuna. Lani su snažno porasli ne samo prihodi na proizvodnju i uvoz, nego i ukupni prihodi opće države i to ne samo u apsolutnim nego i u relativnim iznosima: s 46,1 posto BDP-a u 2017. na 46,6 posto BDP-a u 2018., upozorio je ekonomist Ivica Brkljača.

Komparirajući udjele prihoda opće države u BDP-u članica EU-a, Brkljača je u svojoj analizi objavljenoj na Ekonomskom Labu istaknuo kako se Hrvatska s državnim ugrizom u gospodarstvo nalazi u skupini zemalja kojoj ni po čemu ne pripada.

Hrvatska se po udjelu prihoda opće države u BDP-u od 46,6 posto nalazi iznad prosjeka EU (45 posto). Veći udjel ima samo šest razvijenih članica – Francuska, Finska, Danska, Belgija, Švedska i Austrija – te Grčka. Čak i jedna Njemačka, Nizozemska ili Slovenija imaju niži udjel prihoda opće države u BDP-u od Hrvatske, ističe Brkljača.

Visoki porezi guše hrvatsku ekonomiju

“Kada to stavimo u omjer sa stupnjem razvoja iskazanim realnim BDP-om po glavi stanovnika (prema paritetu kupovne moći) – jer bogatije, razvijene i institucionalno uređene zemlje mogu si priuštiti veće oporezivanje – vidimo koliko Hrvatska odudara od razine državnih tereta koja bi komparativno bila primjerena za zemlju na ovom stupnju razvoja”, piše Brkljača.

porezni
Napomena: Bez Irske i Luksemburga / Izvor: Ekonomski Lab

Hrvatska se nalazi znatno iznad regresijskog pravca tj. zamišljene linije očekivane razine prihoda opće države za zadanu razinu razvoja. I pogledajte s kim smo u društvu – s Grčkom!, tumači Brkljača i skreće pozornost na slična odstupanja (gore desno na slici) u tradicionalno najviše etatističkoj Francuskoj.

Sve zemlje koje ostvaruju visoke stope gospodarskog rasta, četiri posto i više – Rumunjska, Latvija, Poljska, Estonija, Slovenija, Slovačka – nalaze se oko ili ispod regresijskog pravca. Izuzetak je Mađarska.

Zemlje koje se nalaze znatno iznad regresijskog pravca (Hrvatska, Grčka, Francuska, Finska, Belgija) takve stope godinama nisu vidjele, upozorava Brkljača zaključujući da ovolika razina upliva države u gospodarstvo očigledno guši hrvatsku ekonomiju.

Pročitajte i ovo:
Zašto je Češka uspjela, a Hrvatska ne
Europska komisija objasnila zašto Hrvatska sporo napreduje